Prema riječima Muleškovića, ako bi pogledali strukturu bruto društvenog proizvoda, vidimo da su dominantno rasli lična potrošnja, finalna potrošnja domaćinstava i potrošnja države, dok sa druge strane imamo pad investicija i ono što jeste bitno naglasiti, da je saldo uvoza i izvoza negdje balansiran isključivo zbog toga što je došlo do rasta cijene energenata.

Kako objašnjava Mulešković, to je zbog toga što imamo veću cijenu trenutno na međunarodnom tržištu po kojoj izvozimo električnu energiju i upravo zbog toga je došlo do smanjenja tog disbalansa između uvoza i izvoza.

“Ako bi pogledali ono što se zaista dešava prema zvaničnim podacima, to jest prema informacijama koje smo dobijali od strane nadležnih organa, Crna Gora je u prva dva kvartala imala najbolju predsezonu, imali smo najveći broj turista, čak smo u nekim slučajevima imali rast rast po 90% prihoda, takođe prije par dana smo dobili podatak da u odnosu na drugi kvartal 2022. godine u ova dva kvartala 2023. godine imamo oko 25.000 novozaposlenih što bi značilo da imate 25.000 novih ljudi koji primaju zaradu i koji troše uz bitnu činjenicu da u Crnoj Gori i dalje živi i radi oko 100.000 stranaca koji su tu došli zbog rata u Ukrajini i zbog svega što se dešava na međunarodnom nivou, objašnjava Mulešković.

On naglašava da je inflacija veoma visoka i ono što je veoma bitno je da su početkom ove godine rasle zarade u javnom sektoru do 30%, što znači da je veliki broj zaposlenih u Crnoj Gori dobio povećanje zarada što se očekivalo da će da poveća i potrošnju.

No, prema njegovim riječima, kada bi uzeli sve ove parametre jasno vidimo da nemamo dovoljno veliki rast bruto društvenog proizvoda i jasno je da građani neće osjetiti benefite od ovog rasta već je ovo, veoma opasan rast, zbog čega, i ovaj podatak i mnogi drugi podaci nam govore da smo postali potrošačko društvo i da se naša ekonomija isključivo bazira na potrošnji dok sa druge strane imate pad investicija.

“Da bih ovo podkrijepio postoje zvanični podaci centralne banke koji vam govore da u prva dva kvartala ove godine imate 50% manje direktnih stranih investicija u preduzeća što znači da imate 50% manje investicija u realnu ekonomiju”, kaže Mulešković i dodaje da ovo znači da imate 50% manje investicija u otvaranje novih radnih mjesta u realnom sektoru, a samim tim imate i smanjenu ekonomsku aktivnost.

Sve ovo nam govori, kako kaže Mulešković, da upravo imamo koncept potrošačkog društva koji može da funkcioniše u određenom vremenskom periodu, a sa druge strane nemamo ulaganje u investicije, nemamo ulaganja u kapitalne projekte, jer je za prvih sedam mjeseci ove godine iskorišćeno svega 40% našeg budžeta, a samim tim nemamo neku dobru perspektivu razvoja crnogorske ekonomije u budućnosti.

“Tako da negdje koliko god pozitivno izgledalo ovih 6.9%, veliki faktor koji je učestvovao u tome jeste kako inflacija, tako i 100.000 stranaca, ali i kompletna situacija na međunarodnom nivou koja se desila”, kaže on.

Mulešković naglašava da nam je ovo pokazalo da u Crnoj Gori realni sektor i dalje ne funkcioniše jer se cifra od 25.000 novozaposlenih lako može protumačiti i kroz druge podatke koji su objavljeni.

“Kad znamo da imamo preko 13.500 ugovora između dva izborna ciklusa u državnoj upravi, kad imamo galopirajući rast zaposlenih u javnim preduzećima i državnim preduzećima, onda vam je jasno da se upravo sve finansira iz državnog budžeta, da sve ide u potrošnju i ne treba zaboraviti da smo poslednje dvije godine se zadužili milijardu eura samo da bi finansirali potrošnju dok nismo imali određena ulaganja”, objašnjava Mulešković.

Prema njegovim riječima, ovakav sistem nije održiv i već naredne godine će da ima velike probleme kada nam dolaze na naplatu stara dugovanja, jer Crna Gora će morati, vjerovatno ove godine, a najkasnije sledeće godine da se zaduži da bi refinansirala sva ta ulaganja, a samim tim zbog loših uslova zaduživanja na međunarodnom tržištu ćemo se zadužiti po veoma nepovoljnim kamatnim stopama.

“Svi ovi podaci govore je da je Crna Gora postala neatraktivna zemlja za investicije, zbog toga što imamo političku nestabilnost koja traje par godina, imamo nestabilan, netransparentan poslovni ambijent koji se često mijenja i koji se mijenja ad hoc, koji se mijenja bez konsultacija sa privredom i samim tim i se međunarodnim partnerima i potencijalnim investitorima poslala poruka da Crna Gora više nije stabilno tržište za ulaganje i to vidimo kroz dostupne podatke”, kaže Mulešković.

Sve ovo, što se dešavalo u posljednje tri godine, kako kaže Muleškovi, negativni izvještaji Evropske komisije uticali su negativno na direktan priliv stranih investicija u Crnoj Gori.

“Nova Vlada mora da bi tu situaciju vratila u normalu da radi na poboljšanju poslovnog ambijenta, kako bi se konačno vratili na evropski put, kako bi Crna Gora opet bila prepoznata kao atraktivna zemlja za kvalitetne investicije”, kaže Mulešković, je kako kaže, zabrinjava činjenica da su poslednje dvije godine dominantne investicije isključivo u kupovini nekretnina što dugoročno ne daje nikakve nove ekonomske vrijednosti.

“Mislim da i ovi podaci, a i sve ono što smo imali u prethodnom periodu mora da bude alarm za donosioce odluka da se konačno donesu strateška dokumenta koja će da pokažu gdje Crna Gora želi da bude ekonomski za pet godina, jer u poslednje vrijeme mi nemamo strateško upravljanje, u poslednje vrijeme mi nemamo plan, ekonomski plan, za upravljanje Crnom Gorom već upravo imamo samo ad hoc odluke koje nisu dobre”, kaže Mulešković i dodaje da ove odluke posebno nisu dobre u vremenima krize sa najvećim problemom je što nam sljedeće godine dolaze otplate dugovanja, situacija sa inflacijom će biti negdje na istom nivou i veliki je broj problema, politička kriza i dalje traje gdje ulazimo sve dublje i dublje u probleme bez adekvatnih odgovora od donosioca odluka.