Glavni koordinator Preokreta, ekonomista Mirza Krnić smatra da su očekivani nalazi iz analize u vezi sa visokom javnom potrošnjom i ograničenim prihodima. ,,Kada prevedemo na krajnje jednostavan način, to znači da ne možete više trošiti nego što zaradite, a da time ne napravite ozbiljne probleme po održivost sistema”, kazao je Pobjedi Krnić.
Problemi
Politika bi, kako ocjenjuje Krnić, trebalo da pomaže da se lociraju takvi problemi i ponudi rješenje, što se kod nas ne dešava.,,Vremenom se vidjelo da i kada se daju kritike koje su osnovane, to se čini prije svega iz razloga da vi dođete u situaciju da vladate i pravite iste greške. Ostaje nam jedino kontinuitet grešaka, tu smo prilježni i dosljedni. To se posebno jasno vidi u trgovinskom bilansu sa inostranstvom. Spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore za prva četiri mjeseca ove godine je u minusu od 1,04 milijarde eura i skoro 200 miliona eura više nego godinu ranije za uporedni period”, navodi Krnić.
Rješenje vidi u podsticanju preduzetništva, prvenstveno u oblastima u kojima smo uvozno zavisni – poljoprivredi i drvopreradi.
,,U prva četiri mjeseca 2024. godine smo uvezli skoro 225 miliona eura hrane i živih životinja i 31 milion eura namještaja i djelova, odjeće 42,5 miliona eura, obuće 19,2 miliona. Dovoljno je samo ovlaš pogledati brojke i da bude jasno gdje u roku od nekoliko godina možemo poboljšati stanje sa proaktivnim mjerama smislenih subvencija koje bi razvijale domaću privredu na ovim, ali i drugim poljima. Nažalost, malo je zainteresovanih u politici za ozbiljan rad, a više za demagogiju i priču da oni nekome nešto daju preko budžeta koji mi, građani, punimo. Ne daju oni ništa takvim pristupom, već oduzimaju perspektivu mladim generacijama i budućim generacijama”, upozorava Krnić.
Dodaje da se, zahvaljujući turističkoj privredi, koja je najčešće prepuštena sama sebi i velikoj broju stranih turista, ne vide odmah pogubne posljedice filozofije da možemo raditi manje i da ćemo biti bogatiji.
,,Treba da se radi i poveća poreska osnovica koja se sliva u državni budžet. Sve mimo toga je prazna politička priča”, zaključuje Krnić.
Analiza
Iz EK predviđaju da će neto izvoz dati samo marginalni doprinos rastu BDP-a, jer se očekuje da će turističke usluge, koje su premašile nivo iz 2019. već 2023. godine usporiti sa dvocifrenog rasta. Smatraju da bi uvoz mogao porasti i više od očekivanog ako se ostvare investicioni planovi, posebno izgradnja auto-puta, te da bi Crna Gora mogla zabilježiti i skroman tempo smanjenja duga. Ukazuju da je ovogodišnji deficit uglavnom vođen snažnim povećanjem socijalnih transfera i kapitalne potrošnje, a očekuju da bi javni dug trebalo da nastavi da pada do 61 odsto BDP u 2026. godine. Ipak, kako ukazuju, potrebe za refinansiranjem duga su i dalje velike, te dostižu vrhunac od 11 odsto BDP-a u 2025. godini.
EK ocjenjuje da je potrebna jača fiskalna konsolidacija od one predviđene PER-om, imajući u vidu visoku javnu potrošnju, ograničenu bazu prihoda te predstojeće velike iznose za otplatu duga koji će se naglo povećati prvo 2025, a onda i dvije godine kasnije i 2029. To, kako navode, uz stroge uslove finansiranja povećava ukupnu ranjivost ekonomije.
,,S obzirom na crnogorski monetarni okvir, fiskalna politika je glavni alat za upravljanje agregatnom tražnjom i podršku daljem smanjenju inflacije. Ovo zahtjeva sveobuhvatan srednjoročni fiskalni plan sa konkretnim mjerama konsolidacije i obavezom da se nivo duga spusti ispod 60 odsto BDP-a kako je propisano fiskalnim pravilom”, navodi se u dokumentu EK.
Potrebno je, kako ukazuju, bolje upravljanje velikim infrastrukturnim projektima uz određivanje prioriteta, imajući u vidu ograničen fiskalni prostor.
Preporučeno
,,Uspostavljanje nezavisne fiskalne institucije pomoglo bi jačanju obračuna troškova novih inicijativa i poboljšanju fiskalne discipline. Poboljšanje nadzora i upravljanja rizicima državnih preduzeća bi vremenom ublažilo njihov teret za budžet”, stoji u dokumentu EK.
Video