– Nije se odustalo ni od čega, mi nikada nijesmo planirali takve mjere u prošlosti, ja sam već pomenuo javno nekoliko puta da neće biti smanjenja plata, penzija i socijalnih davanja – rekao je Spajić pred kamerama i mikrofonima i prekršio zlatno pravilo političara da ne dozvole da budu uhvaćeni u laži.

Pres praktično nije bio ni završen kad je stigao ekspresni odgovor provladinih Vijesti, kojima je jedinim Spajić proslijedio nacrt budžeta, a koje su ga detaljno predstavile javnosti u broju od utorka.

– Vijesti u potpunosti odbacuju navode Spajića da je netačna informacija da je u Nacrtu budžeta za 2021. godinu bilo predviđeno oporezivanje visokih penzija i u potpunosti ostaju iza tih navoda kao i iza navoda da je Vlada odustala od tog poteza. Spajićeva ideja o oporezivanju visokih penzija je sastavni dio nacrta budžeta, koji je dostavljen članovima Vlade i o kome se raspravljalo na sinoćnjoj sjednici Vlade na kojoj je utvrđen prijedlog tog zakona – saopštile su Vijesti i tonom pravednika priznale da su jedine od medija ,,imale uvid u 389 strana nacrta budžeta“.

Stradao, što bi rekli, od prijateljske vatre.

Da ministar nije u pravu, pokazuje i snimak sa sjednice parlamenta u utorak, kad je Raško Konjević (SDP), vođen tekstom u Vijestima, rekao Spajiću da je nepošteno oporezovati ljude koji su plaćali doprinos cijeli svoj radni vijek. Spajić nije demantovao navode u Vijestima.

Prijedlog Prema utvrđenom prijedlogu, budžet za ovu godinu iznosi 2,46 milijardi eura, 180 miliona manji od lanjskog prije rebalansa. Spajić je kazao da je to najbolji prijedlog budžeta u istoriji Crne Gore, jer je transparentan, socijalan i razvojni. Kad čovjek detaljnije pogleda, strukturno je isti kao svi prethodni, a nije prevelika razlika ni u iznosima dodijeljenim budžetskim jedinicama, osim kod predsjednika države i premijera. Kao vrhunac transparentnosti naveo je da će svaka od 94 potrošačke jedinice morati da do detalja navede gdje će trošiti novac, inače ga neće dobiti.

– Siguran sam da ne postoji nijedan razlog da ovakav budžet ne bude usvojen – kazao je Spajić.

Podsjetio je da su zatekli recesiju od 15,2 odsto, izbacili iz prihodne strane koncesiju za aerodrome, jer je to nerealno za ovu godinu, kao i naplatu 309 miliona eura od Budve za garancije za kolektor.

– Naći ćemo rješenje u razgovoru sa njima. Ne bismo da ih otjeramo u srednji vijek tako što ćemo to nasilno da naplatimo – kazao je Spajić.

Na pitanje na osnovu čega su projektovali prihode od oduzimanja nezakonito stečene imovine, kad tog zakona nema, Spajić je odgovorio da postoji ,,set poreskih zakona koji su više nego dovoljni da počne primjena“. 

– Stopa naplate poreza na neprijavljenu imovinu je devet odsto i tu ćemo rečenicu korigovati i podići stopu na mnogo veći nivo. Ne bi trebalo da imamo probleme u Skupštini što se toga tiče – saopštio je Spajić.

Vlada planira prihode i od povećanja minimalca na 250 eura od 1. jula, a na pitanje da li će smanjiti doprinose, Spajić je odgovorio da je dijalog sa poslodavcima jedan od njihovih prioriteta.

– U razgovoru sa njima ćemo doći do rješenja koje će zadovoljiti obje strane – obećao je Spajić. On je kazao da neće biti novog zaduženja, osim ukoliko se ne postigne dogovor sa Eksim bankom za auto-put.

– Imali smo u decembru emisiju obveznica od 750 miliona i od toga 400 miliona služi za vraćanje starih dugova, pokrivanje budžetskog deficita ove godine, koji će biti oko tri odsto i vraćanje starih nepovoljnih kredita – saopštio je Spajić.

Akcize Komentarišuć i k r i tike privrednika na akciznu politiku, Spajić je naveo da će ona biti usklađivana u potpunosti sa EU, što nije bila praksa u prošlosti. – Imali smo obavezu da podignemo ponderisanu cijenu cigareta sa 2,1 na 2,5 eura. To se odlagalo i Evropska komisija nam je zamjerala i sa planiranim povećanjem mnogo smo jeftiniji od EU – dodao je Spajić.

Kazao je da su diskrecione troškove skresali za 170 miliona eura i najavio da će ekonomija ove godine rasti po stopi od 10,6 odsto. Na pitanje da li će obaviti razgovore unutar parlamentarne većine, premijer Zdravko Krivokapić odgovorio da je zakon o budžetu bitan za funkcionisanje građana

– Učiniću sve što je u mojoj moći. Razgovaraću i sa crnim đavolom ako treba, samo da Crnoj Gori bude dobro – poručio je Krivokapić.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je da će sve aktivnosti Vlade u naredna dva mjeseca biti usmjerene na spašavanje turističke sezone. Izvorni prihodi budžeta planirani su na 1,88 milijardi eura ili 40,6 odsto procijenjenog BDP-a od 4,64 milijarde eura, i u odnosu na ostvarene u prošloj godini veći su 240,9 miliona ili 14,7 odsto. Planirano je 2,02 milijarde izdataka, ili 43,6 odsto BDP-a i manji su za 45,3 miliona eura ili 2,2 odsto od lanjskih. Tekuća potrošnja planirana je na 1,82 milijarde ili 39,2 odsto BDP-a. Rast budžetskih prihoda zasnovan je na oporezivanju neprijavljene imovine, suzbijanju sive ekonomije i elektronskoj fiskalizaciji.

Planirano je markiranje goriva, da bi se suzbio šverc, ukidanje najviše godišnje osnovice za doprinose, povećanje akciza na cigarete, isplata dividendi u državnim preduzećima, uvođenje akcize na slatkiše i smanjenje PDV na jaja na sedam odsto. kAPitAlni budžet Kapitalni budžet planiran je na 203,5 miliona eura, 4,4 odsto BDP-a. Spajić je rekao da je skoro u potpunosti naslijeđen i da je loš, odnosno da nije dobro regionalno raspoređen.

– Kolašin dobija 1,5 hiljada eura po stanovniku, a Ulcinj euro, što je zastiđe i jako loša poruka, ali ne ove Vlade – naveo je Spajić i dodao da će jedan od ključnih projekata ove godine biti infektivna bolnica u Podgorici. 

Govoreći o auto-putu, Spajić je saopštio da su u kapitalnom dijelu budžeta predvidjeli stavku za završetak prioritetne dionice, ali da pregovaraju da CRBC i Eksim bankom o reprogramu tog kredita. 

– Imamo dovoljno novca u trezoru da sami finansiramo završetak tog puta, tako da potpuno relaksirani ulazimo u pregovore sa kineskom stranom – kazao je Spajić i dodao da otplata počinje u julu, ali ne ulazi u budžet, jer će se glavnica otplaćivati direktno iz trezora. Utvrđen je prijedlog zakona završnog racuna budžeta za 2019. godinu. Prihodi budžeta su bili planirani na 2,21 milijardu eura, a ostvareno je 2,9 milijardi, 31,4 odsto iznad plana, odnosno 0,67 odsto više nego u 2018. godini. 

Za finansiranje javne potrošnje planirano je 2,38 milijardi eura, rebalansom je povećano na 2,39 milijardi eura, što je u odnosu na prethodnu godinu manje 4,85 odsto. Izvršeno je 2,59 milijardi eura ili 8,48 odsto iznad plana.

PROGRAM RADA

Krivokapić je rekao da je Vlada na sjednici u utorak veče usvojila dva ključna dokumenta koja su u direktnoj korelaciji sa budžetom, a to su program rada za ovu godinu i pridruživanja EU do 2023. Kako je kazao, program rada je u potpunosti u skladu sa njegovim ekspozeom i podrazumijeva maksimalnu transparentnost Vlade. Planirano je 350 obaveza, a ključna oblast je vladavina prava i društvo jednakih šansi.

Druga oblast su zdrave finansije i ekonomski razvoj, treća zdravlje i zdrava životna sredina, četvrta obrazovanje i društvo znanja, peta digitalna transformacija, a šesta da je Crna Gora prva sljedeca clanica EU.

– Zbog toga smo napravili Program pridruživanja do 2023. godine, a onaj dio programa koji se realizuje u ovoj godini direktno uključili u Program rada Vlade za ovu godinu – rekao je Krivokapić. 

Abazović je istakao da je prioritet svih prioriteta vladavina prava.

– Ona nije samo direktno vezana za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, vec ravnomjerniju distribuciju dobara prema svim gradovima. Želimo veću integraciju Crne Gore, što ce voditi ka većem pomirenju. Ukupna integracija i svođenje svega na jednu cjelinu je od presudnog značaja – rekao je Abazovic.

PROSTORNI PLAN 

Krivokapic je kazao da ce debata o zakonu o prostornom planiranju početi u drugoj polovini godine, navodeći da je to najteži zakon koji jedna država donosi.

 – Bila je formirana radna grupa od 50 clanova, koja je radila intenzivno do kraja prošle godine i nije uspjela da ga finalizuje. Ako u prostoru napravite grešku, to se teško ispravlja – naveo je Krivokapić i naglasio da je resorni ministar Ratko Mitrović s pravom ukazivao da je nemoguće prije četvrtog kvartala napraviti dobar prijedlog tog zakona.

– Biće uključeni brojni eksperti. Mi smo već napravili zahtjev da određene države koje žele da pomognu ekspertski budu uključene – rekao je Krivokapić.