“Tempo rasta koji će region zabilježiti u 2024. biće brži nego u 2023, ali stopa rasta može biti niža za 0,1 posto od one koju je Svjetska banka prognozirala u prethodnom, aprilskom izdanju ovog izvještaja. Projekcija rasta za 2025. ostala je nepromijenjena i iznosi 3,5 odsto”, navodi se u izvještaju.

Između zemalja ipak postoje razlike u brzini oporavka i povratka na nivoe ostvarivane prije pandemije. Rast je u Crnoj Gori i Albaniji u 2023. bio snažniji od očekivanog, čemu je između ostalog doprinijela uspješna turistička sezona, a u 2024. se može djelimično usporiti. Prema projekcijama, rast će se u 2024. ubrzati u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, kao i na Kosovu, pod uticajem povećanja potrošnje i investicija.

Direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan Xiaoqing Yu, kazala je da, uprkos višestrukim šokovima, zemlje Zapadnog Balkana uspjele su da zabilježe rast, otvore nova radna mjesta i smanje stepen siromaštva, što ukazuje na snažne osnovne ekonomske pokazatelje ovog regiona.
“Ohrabruje činjenica da Zapadni Balkan nastavlja da ostvaruje napredak u sustizanju razvijenijih ekonomija Zapadne Evrope.

Međutim, konvergencija se odvija nejednakom brzinom, što zahtijeva ciljane reforme kako bi se oporavak konsolidovao i prerastao u održivi rast“, zaključila je ona.

Uprkos očekivanjima, tržište rada na Zapadnom Balkanu nastavilo je da jača u 2023. Prosječna stopa zaposlenosti u ovom regionu dostigla je novu istorijski najvišu vrijednost od skoro 48 posto, a od sredine 2022. do sredine 2023. otvoreno je 103.000 novih radnih mjesta. Napredak je bio najsnažniji u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Istovremeno, nedostatak radne snage i dalje je među najznačajnijim problemima koje navode privrednici na Zapadnom Balkanu. Uprkos nedavnim pomacima registrovanim u godinama nakon pandemije, učešće u radnoj snazi još uvijek je nisko, što, uz dubok rodni jaz, otežava dalje smanjenje siromaštva.

Ovaj region mora ne samo da otkloni prepreke za veće učešće u radnoj snazi, već i da ubrza ekonomsku konvergenciju sa naprednijim ekonomijama Evrope, navodi se u izvještaju. Pored tih napora, potrebni su i brža zelena tranzicija i veći obim ulaganja u povećanje otpornosti na elementarne nepogode, između ostalog i u poljoprivredi.

„Poljoprivreda je jedan od sektora na koji najznačajnije utiču suše, skraćivanje godišnjih doba i nepredvidivost obrazaca vremenskih prilika. Ako zaštite poljoprivredu od prirodnih rizika i učine je otpornijom, ekonomije Zapadnog Balkana mogle bi da nastave da povećavaju produktivnost poljoprivrede uprkos nepovoljnom uticaju klimatskih promjena i budu u stanju da održivo proizvode više kvalitetne hrane za domaće potrebe, ali i za izvoz, između ostalog i u EU“, izjavila je Natasha Rovo, viša ekonomistica Svjetske banke i jedan od autora izvještaja. „Za to je potrebno unaprjeđenje javnih politika i ulaganja kako bi se podstaklo što šire usvajanje klimatski pametnih tehnologija i praksi među poljoprivrednicima, uz podršku snažnijih javnih institucija koje su od presudnog značaja za održivi rast poljoprivrede“, dodala je Rovo.

Iako se poljoprivredni sektor u regionu smanjuje, i dalje je veoma relevantan: primjera radi, u ovih šest zemalja u poljoprivredi je zaposleno između sedam i 35 posto stanovnika. Ozelenjavanje poljoprivrede stoga nudi priliku za podizanje produktivnosti, konkurentnosti i otpornosti ovog sektora, i to putem svrsishodnijeg korištenja dostupnih javnih sredstava, znanja i inovacija, navodi se u izvještaju.