“Imate obećanja o prosperitetu koja apsolutno nijesu ispunjena. A imamo nešto novo što je uvedeno, što uopšte nije bilo rečeno da će biti uvedeno, to su povećanja na prihodovnoj strani budžeta, to jest dodani troškovi za sve građane Crne Gore. Dakle, imamo povećanje akciza na mirna vina, koje će pogoditi najznačajnije Plantaže, koje nekako uspijevaju da izađu iz onih ogromnih dubioza, u kojima su bile decenijama, i naravno koje će negativno uticati na porodične biznise malih vinarija. Imate povećanje PDV-a u hotelskoj industriji, dakle na smještaj, sa sedam na 15 % što je uvećanje preko 100 %. To nijesu rekli u maju, prošle godine kada je bila kampanja, to nijesu stavili na bilbord”, rekao je Vuković.
Vuković je naglasio da se dodatna povećanja očekuju i u kulturnim djelatnostima, sa sedam na 15 %, zatim dodatna povećanja i u raznim drugim segmentima. Primjera radi, za freelancere će se uvesti porez na lična primanja od 15 % zatim, dodaje Vuković, isti iznos povećanja sleduje i na igre na sreću, koje će vjerovatno dovesti do negativnog efekta što se tiče popunjavanja budžeta.,,Ono što je meni nedostajalo je da nema poreza na kriptovalute. Dakle, ova najnovija priča koja se dogodila sa ljetovanjem premijera u Sen Tropeu… Vrlo je zanimljivo to da se u fiskalnoj strategiji domaći građanin, četiristo hiljada ljudi, na neki način dodatno oporezuju, ali ne i ljudi koji imaju enormni novac”, istakao je Vuković.
Visoke kamatne stope, visoke cijene nekretnina i enormno visoke cijene osnovnih životnih namirnica, pojašnjava Vuković, anulirali su vještačko povećanje plata, te je kupovna moć ista kao i 2019. godine.
,,Život u Crnoj Gori postao je jako skup! Novo povećanje zarada, koje nije ono što je obećano, će u najvećoj mjeri podstaći inflaciju, zato što je to upumpavanje preko dvjesta miliona eura novca u sistem. Dakle, to su nova sredstva koja se upumpavaju u finansijski sistem i to će kratkoročno, na par mjeseci, građanima povećati životni standard. Mislim da će već od januara građani vidjeti da to povećanje, koje je bilo simbolično, zapravo biti ispeglano zbog toga što će inflacija biti veća”, naglasio je Vuković.
Sagovornik TV E smatra da je nemoguće, do 2030. godine realizovati projekte, koje je najavio premijer Milojko Spajić, a čija je vrijednost 9,3 milijardi eura. Raspisivanje tendera planirano je za 2028/29. godinu, a realizacija bi trebalo da traje najmanje od pet do deset godina, kaže Vuković. No, mnogo bitnije je to što za projekte nema sredstava, upozorava Vuković.
,,Meni se čini da se javnost svjesno zatrpava ovakvim informacijama, da bi se skrenula pažnja sa ovih drugih stvari, o kojima je premijeru vjerovatno neprijatno da priča. Mislim da je jako bitno da građani znaju. Naravno, sve što je dobro i što ide u pravcu razvoja Crne Gore pozdravljam, ali vjerujte, u ovakve bajke mislim da ni premijer ne vjeruje. Vidjeli ste da se I sam smijao na konferenciji, vjerovatno je tada i pročitao taj dokument, i shvatio da je to nemoguće. Ali, eto, morao je da pročita”, rekao je Vuković.
Proces pregovora sa Evropskom unijom je veoma složen, pojašnjava Vuković, a Crna Gora je u januaru poslala najvažniji dokument, u ekonomskom kontekstu pregovora, koji se zove Program ekonomskih reformi. U tom dokumnetu, napominje Vuković, za naredne tri godine nije navedeno ništa od onoga što je predviđeno u Fiskalnoj strategiji.
Evropska komisija je, podjseća Vuković, u ocjeni same Fiskalne strategije, napomenila da bi odluke Vlade predstavljale veliki rizik i imale teške posljedice po crnogorsku fiskalnu održivost, što bi zahtijevalo povećanje poreza, kako bi se nadoknadili troškovi.
,,Onoga trenutka kada je poslato Parlamentu, 15. avgusta, na usvajanje na dalju proceduru, alarm se upalio, vjerovatno, u Briselu. Jer, podsjećam, da oni radi srednjoročno i dugoročno planiranje. Dokumentacija, poreske reforme i sve ostalo, mora im se prvo prezentovati, pa tek onda da prođe lokalno zakonodavstvo. Tako da mislim da je bio vrlo zahtjevan sastanak (članova Vlade sa predstavnicima Evropske komisije) i mislim da će morati puno da objašnjavaju, i moraće da se izmijene određena dokumenta, kada govorimo o ekonomskom kontekstu pregovora sa Evropskom unijom”, poručio je Vuković.
Govoreći o čestim paralelama koje premjer Spajić pravi sa Singapurom ili Luksemburgom, Vuković kaže da ih je Crna Gora prestigla, ali po cijenama. Kada bi se u Singapuru dogodilo da Ministarstvo finansija dobije duplo negativno mišljenje od Državne revizorske institucije, kao što se to dogodilo Spajiću, taj ministar, napominje Vuković, ne bi mogao više nikada da obnaša bilo kakvu funkciju, a velika vjerovatnoća je da bi završio na dugogodišnjoj robiji.
Preporučeno
,,Nova reforma smanjuje poresko opterećenje rada i mi umjesto da budemo blizu Evropske unije, mi smo blizu Kolumbije, Čilea i Meksika, dakle Latinske Amerike. Tako da ne eurizovana ekonomija polako postaje u međunarodnim komparacija država koja može da se poredi sa zemljama Latinske Amerike, gdje i dalje imamo određene obrise diktature i nekih nedozvoljenih radnji”, zaključio je Vuković.