GAGoeizXkAA7gWt-1320x733

<html><head></head><body>Kako je na Tviteru objavio gradonačelnik Nikola Đurašković, to podrazumijeva izgradnju hotela “Lokanda”, podzemne garaže i rekonstrukciju Trga umjetnika.



<blockquote class="twitter-tweet">Skupština Prijestonice Cetinje usvojila je danas Odluku o davanju saglasnosti na Plan projekata javno-privatnog partnerstva za 2024. godinu, koja podrazumijeva izgradnju hotela “Lokanda”, podzemne garaže i rekonstrukciju Trga umjetnika.<a href="https://twitter.com/hashtag/RadimoZaCetinje?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#RadimoZaCetinje</a>❤️<a href="https://twitter.com/hashtag/naprijedcetinje?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#naprijedcetinje</a>❤️ <a href="https://t.co/4XQmAypCn6">pic.twitter.com/4XQmAypCn6</a>— Nikola Đurašković (@n_djuraskovic) <a href="https://twitter.com/n_djuraskovic/status/1729848981100921097?ref_src=twsrc%5Etfw">November 29, 2023</a></blockquote> <script async="" src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>
</body></html>

a:1:{s:11:"td_subtitle";s:141:"Skupština Prijestonice Cetinje usvojila je danas Odluku o davanju saglasnosti na Plan projekata javno-privatnog partnerstva za 2024. godinu.";}

Na Cetinju predviđena izgradnja hotela &#8220;Lokanda&#8221;, podzemne garaže i rekonstrukcija Trga umjetnika

Standard

Na video zapisu se vidi Alija Balijagić koji je osumnjičen za ubistvo brata i sestre Madžgalj u selu Sokolac, kod Tomaševa. koji sa puškom preko leđa polako ulazi u jedno dvorište. Snimak je nastao 24. oktobra, dan prije nego je počinjeno ubistvo, a na njemu se vidi da Balijagić ima dužu kosu i bradu u [&hellip;]

(VIDEO) Pogledajte snimak Alije Balijagića dan uoči zločina | Standard

(VIDEO) Pogledajte snimak Alije Balijagića dan uoči zločina

Comment

Naslovna

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

2004. godine, nakon što je usvojen novi Zakon o državnim simbolima, kada je zastava Crnojevića vraćena u politički život, ta je zastava prvi put podignuta ispred crnogorske Skupštine. Potom je, kao dokument istorije, uokvirena i postavljena u hol. Tu ne okončava Mandićev rat sa simbolima crnogorske državnosti. Mandić je uklonio i veliku crnogorsku zastavu iz [&hellip;]

Mandić uklonio PRVU CRNOGORSKU ZASTAVU iz holа Skupštine! | Standard

Mandić uklonio PRVU CRNOGORSKU ZASTAVU iz holа Skupštine!

Od sljedbenika fašističke ideologije, koja je u Drugom svjetskom ratu i ratu 90 tih u bivšoj Jugoslaviji, pokazala kakvu ,,hrabrost” pośeduju u ubijanju civila i nejači, kad ispred sebe imaju naoružanje, vojsku i paravojne formacije. Zato i ne čudi ova provokacija&nbsp;Andrije Mandića. Zna dobro četnički vojvoda da je jedina zasluga za današnji mir u Crnoj [&hellip;]

Grupa građana Cetinja odgovara Mandiću: Za naume velikosrpske politike Belveder će biti samo uvertira! | Standard

Grupa građana Cetinja odgovara Mandiću: Za naume velikosrpske politike Belveder će biti samo uvertira!

On pojašnjava da to proističe iz činjenice da crnogorski jezik, utvrđen Ustavom kao službeni, predstavlja jednu od najviših vrijednosti ustavnog poretka i bitni konstitutivni elemenat državnog uređenja države Crne Gore. &#8220;Odredba Ustava Crne Gore kojom je utvrđeno da je službeni jezik u Crnoj Gori crnogorski jezik ne predstavlja samo utvrđenje o tome koji jezik u [&hellip;]

Bez crnogorskog kao službenog jezika nema ni suverene ni građanske države | Standard

Bez crnogorskog kao službenog jezika nema ni suverene ni građanske države

Premijerski sat prvobitno je bio zakazan za 12 sati, a nakon toga odložen zbog međunarodnih obaveza premijera i početak se očekuje u 13.30 sati. Na početku poslanici su održali minut ćutanja zbog tragično stradalih brata i sestre iz Bijelog Polja, Milenke i Jovana Madžgalj. Tok premijerskog sata: 18:23 Dobričanin: Naravno da ćemo da izmijenimo Ustav [&hellip;]

Održan premijerski sat: Bilo tenzija, prozivanja i nedoličnog rječnika | Standard

Održan premijerski sat: Bilo tenzija, prozivanja i nedoličnog rječnika

&#8220;Na svakom zasijedanju Skupštine Andrija Mnadić predoči nešto novo. Zastava koju želi da ukloni ima simboliku, ona predstavlja istoriju Crne Gore i nije jedina koja je uklonjena iz Skupštine, takođe iz Bijelog salona je sklonjena zastava. Očigledno mu smetaju te zastave i pokazuje da ovu zemlju ne doživljava kao svoju. Da nije te zastave on [&hellip;]

Nenezić: Juče je Milojko Spajić uputio poruku Mandiću da nema podršku za izmjene Ustava | Standard

Nenezić: Juče je Milojko Spajić uputio poruku Mandiću da nema podršku za izmjene Ustava

Đurašković je pozvao i Mandićeve partnere koji ga drže na mjesto predsjednika Skupštine Crne Gore i koji se, kako navodi, ne smiju živi čut&#8217; dok svakodnevno pokušava da bruka i ponižava Crnu Goru ponašajući se kao okupator. On je naglasio da Mandić, koji je nedavno uklonio crnogorsku zastavu iz parlamenta, nastavlja sa veleizdajom za koju [&hellip;]

Đurašković: Neka junak Mandić dođe nakon uklanjanja zastave na Cetinje ako mu basta | Standard

Đurašković: Neka junak Mandić dođe nakon uklanjanja zastave na Cetinje ako mu basta

U Sokolcu, naizgled mirnom mjestu, uvukao se strah. Mještani sa strepnjom čekaju vijest da je višestruki osumnjičeni za dvostruko ubistvo Alija Balijagić, uhapšen. Najavljuju proteste ukoliko se nešto ne riješi jer, kažu, ne mogu biti izolovani i zatvoreni u svojim kućama. „Gore obitavaju i žive staračka domaćinstva. Ko ima djecu i nejač u kući, vjerovatno [&hellip;]

Mještani Sokolca: Imaćemo šta da kažemo čelnicima nakon što Balijagić bude uhapšen | Standard

Mještani Sokolca: Imaćemo šta da kažemo čelnicima nakon što Balijagić bude uhapšen

23f198aa85dbef3126883edbbd181036

Ističe da nakon dobijanja IBAR-a proces pregovora je oživio a Crna Gora je dobila novi, snažniji vjetar u leđa od svih relevantnih EU partnera za realizaciju svoje reformske agende.



“Dokaz tome je i nedavna posjeta članova COELA-e, radne grupe Savjeta EU zadužene za proces proširenja i odnose sa zemljama kandidatima koje pregovaraju o pristupanju EU. Najava da će Evropska komisija uskoro predložiti Savjetu osnivanje tehničke radne grupe za sastavljanje Ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom, pradstavlja još jedan, siguran korak Crne Gore ka EU.Već sam jednom izjavio da Crna Gora nema vremena za gubljenje i da su duhovi prošlosti nešto što ne treba da opterećuje našu evropsku budućnost. Aktivni EU procesi, kredibilno partnerstvo Crne Gore sa NATO, poštovanje preuzetih međunarodnih obaveza, saradnja sa svima u regionu, prava manjina na nivou evropskih standarda, ponoviću, nemaju alternativu”, kazao je Camaj.



Smatra da je 44. Vlada, nakon samo godinu dana rada, uspjela da ostvari veliki broj zacrtanih ciljeva iz svoje ambiciozne agende i dokaže posvećenost EU putu.



“Najnoviji Izvještaj EK to i potvrđuje. Zato sam siguran da će upravo ova Vlada, u svom punom sastavu i kapacitetu, uspješno realizovati ciljeve zacrtane najavljenom platformom „Barometar 26“ kako bi 2028. godine Crna Gora kao najuspješniji primjer sa Balkana, postala dio EU porodice”, zaključuje Camaj.

Camaj: Vlada uspjela da ostvari veliki broj zacrtanih ciljeva iz svoje ambiciozne agende i dokaže posvećenost EU putu

53982931139_9864cf6c33_o-1000x555-1

“Ima mnogo instanci sa sudskim grešakama koje su abnormalne, između izvršne vlasti, sudske vlasti, tužilaštva ili parlamenta. Ja razumijem ljude, ljudi kažu vi ste vlast, pa uhapsite tog čovjeka. Kako to da je višestruki silovatelj ili čovjek koji je 30 godina bio u zatvoru pa ubije dvoje ljudi. Zašto je taj čovjek pušten bez ikakvog nadzora i tako dalje”, rekao je on na konferenciji za novinare nakon predstavljanja Izvještaja EK o napretku Crne Gore.



Prema njegovim riječima imamo toliko instanci s greškama sudstva, da je njemu nevjerovatno da se baš ta branša najviše žali na zarade.



“Prvo od toga da krenemo. A posebno imajući u vidu da će na kraju ovog mjeseca, odnosno već početkom sljedećeg mjeseca Evropom sad 2 dobiti u prosjeku dobiti dodatnih 100-150 eura na plate. I sigurno i do kraja godine će biti još dodatnih povećanja kroz zakon koji je Ministarstvo finansija pripremilo za sve. I to nije dovoljno”, naveo je Spajić.

Spajić: Javnost je ogorčena na rad pojedinih sudija

Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini Crne Gore&nbsp;Jelenka Andrić,&nbsp;koja je otvorila konferenciju, naglasila je da je povećanje zastupljenosti žena u sektoru bezbjednosti od suštinskog značaja za promociju mira i bezbjednosti.



“Ignorisanje 50 odsto populacije, tj. žena, znači gubitak važnog potencijala, pogotovo ako uzmemo u obzir da žene i muškarci imaju različite bezbjednosne potrebe i prioritete. Iako je prisustvo žena u institucijama bezbjednosti u Crnoj Gori unaprijeđeno, napredak je i dalje spor. Ipak, broj žena na rukovodećim položajima ostaje mali, što predstavlja poseban izazov. Čak i kada ih zauzmu, to su uglavnom administrativne, a ne operativne pozicije”, navela je Andrić.



Ona je dodala da je zato važno da žene u Crnoj Gori moraju biti više zastupljene na rukovodećim pozicijama.



“Značajno je, međutim, da raste broj djevojaka koje upisuju Policijsku akademiju u Danilovgradu. Dok je prije šest godina svaka četvrta osoba na akademiji bila ženskog pola, prošle godine je upisano više od trećine žena – 36 od 96 kandidata. Ovaj pomak pokazuje da uz adekvatne podsticaje i podršku možemo privući veći broj žena u sektor bezbjednosti”, rekla je Andrić.



Predsjednik Asocijacije&nbsp;Dragan Radulović&nbsp;istakao je značaj još snažnijeg zagovaranja i promocije istovjetnih prilika za žene u muškarce u kontekstu profesionalnog rasta, razvoja i prilika.



“Brojne dame u Crnoj Gori do danas su dokazale da bezbjednost nije ‘muški posao’, i zato, nadam se, i ovom konferencijom jače kucamo na ta vrata koja su ranije tek otškrinuta. Vjerujem da je asocijacija koju predstavljam, a koja okuplja 135 članica, od čega 49 pravnih i 89 fizičkih lica iz javnog i privatnog sektora bezbjednosti i koja funkcioniše po uzoru na strukovne organizacije u zemljama članicama Evropske unije, i na ovaj način podržala istinsku potrebu za osnaživanjem svijesti o tome da nema i ne može biti ‘muških’ i ‘ženskih’ poslova. Ravnopravnost u prilikama i ravnopravnost u procecu napredovanja i usavršavanja je provjeren recept za uspjeh svakog društva, a Crna Gora, u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, to sada mora i u praksi da pokaže”, kazao je Radulović.



Kako se navodi iz Asocijacije menadžera bezbjednosti Crne Gore, da je, međutim, u realnosti za žene u Crnoj Gori zahtjevno da se izbore za ravnopravnost svjedoči i činjenica da imamo samo jednu damu koja vodi grad –&nbsp;Oliveru Injac, koja je gradonačelnica Podgorice i bivša ministarka odbrane.



Osim sa redovnim profesionalnim izazovima, žene na rukovodećim pozicijama treba da se, dodaje se u saopštenju, izbore i protiv predrasuda, stigme, ali i nekorektnih političkih napada – što, međutim, ne smije da bude obeshrabrujuće već, naprotiv, da služi kao inspiracija za dalje napredovanje.



“Nekada mi se učini da su muškarci na političkoj sceni zaboravili na viteštvo. Lično sam bila izložena svojevrsnim neviteškim napadima na koje nikad nijesam odgovorila na istovjetan način. Zato uvijek biram da ostanem hrabra i odvažna. Dakle, uvjek će biti onih koji pokušavaju da vas ospore, a vaš odgovor na to treba da bude rad na sebi i konstantno usavršavanje”, izjavila je Injac.



Da bi rasprava o učešću žena na najvišim upravljačkim pozicijama trebalo da se afirmiše u Skupštini Crne Gore, ocijenila je sekretarka Ministarstva odbrane,&nbsp;Jadranka Vojinović. Ona je, prethodno, bila i prva dama u Crnoj Gori na poziciji državne sekretarke Ministarstva unutrašnjih poslova.



“Odluke o ministarskim pozicijama pripadaju političkim elitama i tim povodom treba da imamo više diskusije u parlamentu. Sa druge strane, iz iskustva mogu da kažem da smatram da su žene na ekspertskim pozicijama u sektoru bezbjednosti visoko zastupljene. To je ključ. Rukovodioci imaju povjerenja u žene, poštuju njihovo znanje i uloženi trud. U isto vrijeme, sve mi moramo posvećeno da radimo na sebi, da se usavršavamo i obučavamo. Dodatno, moramo imati podršku kolega u ‘kući’ u kojoj radimo”, kazala je Vojinović.



Uz Injac i Vojinović o ličnim iskustvima u procesu profesionalnih ostvarenja, govorile su i bivša pomoćnica ministra pravde&nbsp;Vesna Ratković&nbsp;i prva direktorica Direkcije za bezbjednost Crnogorske komercijalne banke,&nbsp;Jelena Vešović.



Na konferenciji je, dodaje se u saopštenju, otvoreno i pitanje koliko je za žene u Crnoj Gori zahtjevno da postignu balans privatnog i poslovnog života.



“Da način postoji dokazuju životni primjeri potpukovnice&nbsp;Sanje Pejović, v.d. načelnice Kabineta načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, načelnice Odsjeka za borbu protiv droga,&nbsp;Aleksandre Mihailović, profesorke Policijske akademije,&nbsp;Jelene Tomić, savjetnice za vazduhoplovnu bezbjednost u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo,&nbsp;Ljubice Vujanović&nbsp;i rukovoditeljke Centra za obuku u Aerodromima Crne Gore,&nbsp;Milice Milošević.&nbsp;Ove dame u profesionalnom usponu, zajedno sa ostalim koleginicama iz svih poslovnih sfera, imaju volje, kapaciteta i znanja da, u perspektivi, budu na čelnim pozicijama institucija u kojima grade karijere”, navodi se u saopštenju.



Da aktuelni rukovodioci vide žene na čelu crnogorskog Generalštaba, policije, ACV-a i ACG – potvrdili su na uvodnom panelu, državni sekretar Ministarstva odbrane,&nbsp;Marko Marković, direktor UP,&nbsp;Zoran Brđanin, direktor ACV-a,&nbsp;Ivan Šćekić&nbsp;i izvršni direktor ACG,&nbsp;Roko Tolić.



“U tom pravcu, ova konferencija je pomak u pravcu snaženja svijesti o potrebi za ravnopravnošću na svim poljima, a posebno u sektoru bezbjednosti”, zaključuje se u saopštenju.

Crnoj Gori treba više žena na rukovodećim pozicijama

62067b54-9d37-4eb5-925c-f73751d9e75a

Sama činjenica da je objavljen u sedmici školskih praznika u Briselu, a da su mnogi zvaničnici EU daleko od kancelarija i da je Evropska komisija dala prioritet izvještaju o poboljšanju civilne i odbrambene spremnosti, govori dosta o tome koliki značaj bloka daje daljem proširenju u ovom trenutku.



Zapravo, najzanimljiviji aspekt cijelog paketa bio je koliko će Evropska komisija biti oštra prema Gruziji, tek nakon parlamentarnih izbora sa nekoliko prijavljenih nepravilnosti koje su vladajućem Gruzijskom snu dale nevjerovatnu većinu.



I bilo je prilično osuđujuće po Gruziju, prema standardima EU.



Pozivajući se na nedavno usvajanje kontroverznog “zakona o stranom uticaju”, sličnom ruskom takozvanom zakonu o “stranom agentu”, i zakona protiv LGBT-a, kao i “snažne anti-EU narative gruzijskih zvaničnika”, dokumentu zaključuje da “osim ako Gruzija ne preokrene trenutni pravac djelovanja koji ugrožava njen put ka EU i demonstrira opipljive napore za rješavanje iskazanih zabrinutosti i ključnij reformi, Komisija neće biti u poziciji da razmotri preporuku za otvaranje pregovora s Gruzijom.”



Prošli put, Evropska komisija dala je Tbilisiju devet uslova u različitim oblastima koje treba ispuniti kako bi započeli pristupne pregovore. Ovdje, Brisel je jednostavno zaključio da je južnokavkaska republika napravila “beznačajan napredak” i primjetio manjak “dovoljne političke posvećenosti vlasti” da se ide sa neophodnim reformama. Podijeljena EU



Izvještaj se poziva na preliminarne nalaze OSCE-a objavljene nakon glasanja, u kojima se navodi “nekoliko nedostataka koji su se desili u napetom i visoko polarizovanom okruženju”, kao što su zastrašivanje i kompromisi o tajnosti glasanja. Govori o “sveobuhvatnoj izbornoj reformi” i “konstruktivnom i inkluzivnom dijalogu u cijelom političkom spektru”.



Ali, kao i u ranije objavljenim saopštenjima, izbori se ne proglašavaju ništavnim. I istina je da je EU podijeljena oko toga.



Mađarski premijer Viktor Orban potrčao je do Tbilisija da čestita svojim političkim saveznicima, dok su evropski ministri iz 15 zemalja članica EU izdali saopštenje barem dovodeći u pitanje fer glasanje i podvlači da Orban nije govorio u ime bloka.



Ove podjele će otežati dogovor oko potencijalnih budućih sankcija trenutnom rukovodstvu Gruzije. Mađarska, a vjerovatno i Slovačka, staviće veto na njih.



I onda postoji pitanje stvarnog pronalaženja nekog krivičnog djela koje može biti sankcionisano, precizno ga usmjeriti na dovoljno visoke zvaničnike i onda to potkrijepiti dokazima. Trenutno se to čini kao težak zadatak za Brisel. Ono što je preostalo, osim smanjenja dodatnih sredstava Tbilisiju, je obustaviti liberalizaciju viznog režima, za šta je potrebna samo kvalifikovana većina država članica.



Ali postoji li zaista apetit za kažnjavanjem cjelokupne populacije?



EU će o tome razgovarati na neformalnom samitu EU u Budimpešti sljedeće sedmice i kada se ministri vanjskih poslova EU sastanu u Briselu kasnije u novembru. Ali ne očekujte brze korake.



Dakle, šta je sa pozitivnijim aspektima izvještaja? Komisija se nada da će i Moldavija i Ukrajina otvoriti poglavlja za pristupanje EU “što je prije moguće u 2025. godini”. Brisel će tražiti da Kišinjev dalje pojača borbu protiv korupcije i “deoligarhizaciju” kako bi nastavio dalje na svom putu ka članstvu, dok Kijev treba da nastavi da se bori protiv organizovanog kriminala i nastavi da unapređuje zakonodavstvo za nacionalne manjine.



Milo za drago



Ono na šta treba obratiti pažnju je potencijalna veza sa Srbijom – i politikantstvo koje može uslijediti. Već treću godinu zaredom, Evropska komisija preporučuje da se Beogradu omogući otvaranje više poglavlja o pristupanju EU. To je nešto za čim teži i Mađarska, koja trenutno predsjedava EU.



Mnoge druge zemlje članice EU, međutim, nisu impresionirane bliskim vezama Beograda i Moskve. Ne isključujte da bi Budimpešta možda htjela da trguje zelenim svjetlom za napredak Srbije krajem 2024. u zamjenu za davanje OK za Ukrajinu negdje 2025.



Tu je i za Albaniju i Crnu Goru “sretno čitanje” izvještaja. Ranije u oktobru Tirana je otvorila svoj prvi klaster pristupnih poglavlja, a u decembru se Evropska komisija nada da će zemlje članice otvoriti još jednu seriju. Takođe podržava veoma ambiciozan cilj zemlje da se pregovori o pristupanju okončaju do kraja 2027. Ovo je zaista u rukama država članica, ali trenutno je Albanija “priča o dobrom osećaju”, inače prilično žalosne priče o proširenju EU na Zapadni Balkan.



Za Crnu Goru, koja je već otvorila svih 30+ poglavlja, Evropska komisija se nada da bi neka poglavlja zaista mogla biti zatvorena do kraja godine, što bi trebalo da bude izvodljivo, a da se razgovori okončaju krajem 2026. godine, što je i cilj Podgorice, što je možda samo malo daleko za preći.



Ali ako se neka država pridruži klubu još ove decenije, vjerovatno je da će to biti Crna Gora.



Naizgled beznadežni



Zatim tu su naizgled beznadežni slučajevi Kosova, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine.



Aplikacija Prištine za EU čami u Vijeću, gdje države članice još uvijek ne žele da je pošalju Komisiji na mišljenje o izvodljivosti članstva – barem ne prije februarskih parlamentarnih izbora u zemlji.



Sjeverna Makedonija ostaje zaglavljena sve dok ne promijeni svoj ustav u skladu sa željama Bugarske, što se ne da će biti u skorije vrijeme.



A tu je i Bosna i Hercegovina, koja bi potencijalno mogla započeti pristupne pregovore u doglednoj budućnosti, ali to do sada nije uspjelo s osnovnim uslovima kao što je imenovanje glavnog pregovarača za razgovore sa EU, tima koji će obavljati teške poslove tokom tih pregovora i nacionalni plan za ugrađivanje zakona EU u nacionalno zakonodavstvo – što opet odražava nefunkcionalnu unutrašnju politiku Sarajeva u kojoj se entiteti u zemlji rijetko mogu dogovoriti o bilo kakvom putu naprijed.

Izvještaj o napretku EU: Oštro prema Gruziji, dok entuzijazam za proširenje blijedi

o_1960785_1024

U organizaciji Ministarstva pravde i Agencije za sprečavanje korupcije, danas je u Podgorici održan okrugli sto na temu: „Propisane obaveze javnih funkcionera i opseg javnih funkcija u Crnoj Gori.“



Ovaj događaj okupio je predstavnike ključnih institucija, međunarodne zajednice i civilnog sektora u cilju unapređenja pravnog okvira za sprečavanje korupcije i osiguranje transparentnog obavljanja javnih funkcija.



Na skupu su učestvovali ministar pravde Bojan Božović, v.d. direktora Agencije za sprečavanje korupcije Dušan Drakić, međunarodni partneri – ambasadorka SAD Džudi Rajzing Rajnke, predstavnici ambasada Sjedinjenih Američkih Država i Francuske, kao i predstavnici Delegacije EU u Crnoj Gori. Njihovo prisustvo, zajedno s ekspertima iz navedenih zemalja, predstavnicima Ministarstva pravde, Agencije za sprečavanje korupcije i civilnog sektora, omogućilo je otvoreni dijalog i razmjenu najboljih međunarodnih praksi u antikorupcijskom djelovanju.



Ministar Božović je istakao da će u narednom periodu u ovom formatu biti organizovana najmanje još dva događaja, koji će okupiti sve zainteresovane strane &#8211; predstavnike institucija, međunarodnih organizacija i partnera, kao i predstavnike civilnog sektora, sa zajedničkim ciljem daljeg unapređenja zakonskog okvira u oblasti sprečavanja korupcije.



Naveo je i da je Ministarstvo pravde obrazovalo Radnu grupu za izradu Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije, te da ovaj, u nizu okruglih stolova, koji će biti organizovani u saradnji sa Agencijom za sprečavanje korupcije, predstavlja koristan i važan korak u cilju dobijanja predloga za izradu adekvatnih zakonskih rješenja za sprečavanje i borbu protiv korupcije.



-Ovaj događaj je prilika da stručna javnost iznese svoje mišljenje kada je riječ o primjeni i unapređenju normativnog okvira u oblasti antikorupcije- zaključio je ministar Božović.



V.d. direktora Agencije za sprečavanje korupcije Dušan Drakić istakao je važnost današnjeg događaja i naglasio da Agencija, u saradnji s Ministarstvom pravde i međunarodnim partnerima i civilnim sektorom aktivno radi na unapređenju Zakona o sprečavanju korupcije.



-Ovaj Zakon predstavlja osnov za djelovanje Agencije, ali smo kroz njegovu dugogodišnju primjenu uočili niz prepreka koje ometaju efikasnu borbu protiv korupcije i smanjuju povjerenje građana. Upravo kroz saradnju sa stručnom javnošću i međunarodnim partnerima nastojimo stvoriti uslove za bolji i efikasniji zakonodavni okvir- istakao je Drakić.



Tokom događaja, učesnici su razmatrali izazove i potencijalna rješenja u vezi sa zakonskim obavezama javnih funkcionera i pitanjem opsega javnih funkcija u Crnoj Gori. Posebno je naglašena potreba redefinisanja statusa javnih funkcionera s ciljem da se bolje usklade obaveze i odgovornosti sa realnim rizicima i potrebama malog društva kao što je crnogorsko. Prisutni su izrazili zabrinutost zbog sve većeg broja osoba koje se smatraju javnim funkcionerima, što opterećuje administrativne kapacitete nadležnih institucija i može otežati fokusiranje na prioritetne antikorupcijske zadatke.



Okrugli sto je završio zaključkom da je nužno dinamizirati proces izmjena Zakona o sprečavanju korupcije, s fokusom na jasnije definisanje obaveza i odgovornosti, racionalizaciju broja javnih funkcionera i postizanje većeg stepena transparentnosti. Svi prisutni su izrazili spremnost da nastave saradnju na ovom važnom putu, u cilju jačanja vladavine prava i povjerenja građana u rad javnih institucija.



Ministarstvo pravde i Agencija za sprečavanje korupcije će nastaviti da aktivno rade na ovom pitanju i u narednom periodu, uz stalnu podršku međunarodnih partnera i učešće relevantnih domaćih aktera.

Radna grupa za izradu Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije

a8e18c0af5ecc940c3fd65726094851f

Na pitanje kada će EK moći preporučiti Savjetu EU da se izradi nacrt pristupnog ugovora za Crnu Goru, odgovorio je da kada se zatvore sva poglavlja onda je na redu sljedeći korak, odnosno prijedlog da se izradi nacrt.



&#8220;Ali ima još koraka koje treba preduzeti. Nadamo se da će se pozitivan trend koji vidimo u Podgorici nastaviti i da će se onda to moći preporučiti čim prije&#8221;, rekao je Varhelji.



Do kraja mandata sljedeće komisije može se očekivati proširenje, kazao je Varhelji.



&#8220;U junu smo imali međuvladinu konferenciju s Crnom Gorom, počeli smo zatvaranje poglavlja i time otvorili put prema zaključivanju pregovora o pridruženju&#8221;, kazao je Varhelji.



Konferenciju možete pogledati na ovom <a href="https://audiovisual.ec.europa.eu/en/ebs/live/?fbclid=IwY2xjawGPG95leHRuA2FlbQIxMAABHYrgJuk9_gHJvV9EvnrdO_jpYl7BCpGhi0BsQx4C0RqQ6pJMrJRHsha20A_aem_83EyoOV1tVvN4kKtZJy05g">LINKU</a>.

Varhelji: Nadamo se da će se pozitivan trend koji vidimo u Podgorici nastaviti

0f60b9d4-4d04-4f34-b8f2-a0776d70bf59

Satler je kazao da je prošla godina bila dobra i da je međuvladina konferencija u junu je bila pozitivna.



&#8220;Pozitivna energija dolazi iz Brisela i svih država članica što se osjeća u Crnoj Gori



Crna Gora je pozicionirana kao lider u procesu proširenja. Ovogodišnji izvještaj je pozitivniji, on je prepoznao posvećenost Crne Gore kada su u pitanju evropske integracije&#8221;, naveo je Satler.



Pozitivan i naporan rad rezultirao je dobijanjem IBAR-a, kazao je Satler.



&#8220;U borbi protiv korupcije smo vidjeli neki napredak&#8221;, rekao je on.



Izvještaj ukazuje na važnost regionalne saradnje kao najvažnijeg dijela evropskog puta Crne Gore, istakao je Satler.



&#8220;Crna Gora ima cilj da do kraja 2026. riješi sva poglavlja. Predsjednica EK je rekla da podržava zatvaranje četiri poglavlja do kraja godine. Mislim da će međuvladina konferencija biti održana u decembru&#8221;, istakao je.



Premijer Spajić je poručio da je ovo istorijski dan za Crnu Goru.



&#8220;Malo je reći da možemo biti ponosni na učinjeno, ovo je izraz društvenog sazrijevanja. Ponosan sam na sve koji su dali doprinos da dobijemo pozitivan izvještaj.



Stoga Crnoj Gori treba nova evropska platforma koja će okupiti snage kako bi ovaj proces doveli do kraja. 44. Vlada ima šansu da Crnu Goru uvedu u EU&#8221;, naveo je Spajić.



Uskoro opširnije&#8230;

Spajić: Ovo je istorijski dan za Crnu Goru, ponosan sam na sve koji su dali doprinos da dobijemo pozitivan izvještaj; Satler: Prepoznata posvećenost Crne Gore

1730300070-viber-image-2024-10-30-15-50-52-378-1000x555

<figure class="wp-block-image" id="attachment_2233080"><img src="https://www.cdm.me/wp-content/uploads/2024/10/1730300072-viber-image-2024-10-30-15-50-50-114.jpg" alt="" class="wp-image-2233080"/><figcaption>Foto: D.Mijatović/Pobjeda</figcaption></figure>



“Ovakvim ponašanjem gospodina Mandića ozbiljno smo zabrinuti. Današnje okupljanje je započelo potrebom da ne trpimo ponašanja suprotna slobodnoj i građanskoj CG. Mi smo tu! “, naveli su u najavi dostavljenoj Anteni M.

Na Cetinju predviđena izgradnja hotela “Lokanda”, podzemne garaže i rekonstrukcija Trga umjetnika

Na Cetinju predviđena izgradnja hotela “Lokanda”, podzemne garaže i rekonstrukcija Trga umjetnika