On je rekao da bi se Crna Gora “već odavno mogla opisati kao jedno, u velikoj mjeri partitokratizovano društvo, društvo u kojem se političke partije često ponašaju kao da su one izvor suvereniteta i demokratskog poretka, a ne građani koji ih biraju”.

“One se često ponašaju kao da su one izvor suvereniteta i demokratskog poretka, a ne građani koji ih biraju. Naravno, ne postoji nigdje direktna vlast građana, ne živimo u društvima koja su bila kao stare grčke države, mada su i one bila robovlasnička društva. Znamo da su partije, i to ako je moguće snažne političke partije stubovi demokratija u svijetu. Međutim, problem nastaje kada one počinju da djeluju umjesto svoga nosioca suverenosti, i odvoje se od bilo kakvih osnova legitimiteta. Recimo, kod nas ste imali takav primjer sa donošenjem Zakona o odlaganju lokalnih izbora prije godinu. Odlaganje izbora znači nelegitimno i nelegalno produženje vladavine. Kod nas to nije bila jedna akcija sa velikim posljedicama, ali je govorila o tome da partijski političari smatraju da mogu da urade i tako nešto, na primjer”, istakao je on za televiziju E.

Darmanović dalje objašnjava da se i prilikom sastavljanja Vlade uglavnom prije svega vodi računa o toj trgovini političkim funkcijama, što je svakako sastavni dio sastavljanja svake Vlade. Ali, kako kaže, ispred toga trebalo bi da budu neka uvjerenja, politički programi i planovi na kojima se sve to zasniva.

“Oni se pominju doduše, ali u prvom planu je ipak ova podjela vlasti i moći, odnosno zadovoljenje partijskih interesa. Tako da, Crna Gora je zemlja u kojoj se vlast gubi i dobija na izborima, i taj dio smo savladali, izbori su kompetitivni, ali partije su jače od institucija. Mi smo jedno društvo za koje bismo mogli reći da spada u obrasce podijeljenih društava. Postoji jedna teorija u političkim naukama koja govori o društvima u kojima su neki temeljni rascjepi takvi da određuju čitavu političku utakmicu, pa i politički život. Kod nas je takav rascjep uglavnom oko pitanja identiteta, i bio je prije svega koncentrisan na državno pitanje, pa poslije na pitanja nacije, sad se recimo i dalje o tome dosta govori bez obzira što imate tendenciju da naši političari kažu da to više nije važno, i da ne igra nikakvu ulogu”, dodaje on.

Na pitanje da li vidi nekog ko bi Crnu Goru vratio na evropski put, Darmanović kaže da će svakako o tome, dijelom odlučivati Crna Gora a dijelom Evopska unija koja će imati svoju agendu.

“Ja se nadam da će ovo drugo ići boljim pravcem nego što je do sada išlo, jer Evropska unija je takođe stvarala izvjesne prepreke na tom putu”, kaže on.

Ne bi se u tim procjenama, dodao je, vezivao za ličnosti.

“Ne bih se vezivao za ličnosti, na kraju krajeva, ličnosti u politici se pojavljuju, stvaraju i nestaju. Ovdje se prije svega radi o snazi institucija i u Crnoj Gori je potrebno ojačati intitucije, manje je važno ko će biti na nekoj od funkcija. Uzmite za primjer Sloveniju, tamo se gotovo na svakim izborima mijenjaju Vlade, a zemlja uglavnom napreduje, i ne možete govoriti o nekim velikim krizama kada je riječ o toj zemlji, ili Skandinavija koja gotovo da nije osjetila tako snažnu ekonomsku krizu, bez obzira što teško da možete navesti imena političara iz tih zemalja. Tako da mislim da je riječ o intitucijama i procedurama koje moraju biti zadovoljene”, zaključuje Darmanović.