Ivanović je ukazao na snažnu podršku koju grčka Vlada i njegov kolega Jorgos Gerapetritis pružaju glavnom vanjskopolitičkom prioritetu Crne Gore, pridruživanju EU. Osvrnuo se na nedavni Diplomatski forum u Antaliji i na sastanak sa turskim ministrom vanjskih poslova Fidanom, istovremeno pozivajući Grčku da pojača svoje prisustvo na balkanskom poluostrvu.
Ivanović je pozvao mlade Grke i Grkinje da budu ponosni na svoje jedinstveno nasljeđe. Očigledan je entuzijazam sa kojim govori o helenizmu, grčkoj civilizaciji, umjetnosti i kulturi, kao i o grčkom duhu uopšte, dok otkriva svoj lični odnos sa Grčkom i Atinom, budući da je i sam bio eminentni istraživač grčke filozofije sa značajnim, međunarodno priznatim filozofskim doprinosom širenju grčke paideije u svojoj zemlji.Crnogorski ministar prenio je očekivanje koje balkanske države, kao što je Crna Gora, imaju u pogledu uloge koju Grčka, kao svojevrsna kolijevka demokratije i kulture i garant evropskog jedinstva i integracije, ima u regionu. Tom prilikom se osvrnuo i na mogućnosti i strategije daljeg produbljivanja bilateralnih odnosa između Crne Gore i Grčke u nekoliko oblasti saradnje, između ostalog, vojnog obrazovanja, akademskog istraživanja, kulturne i naučne diplomatije, u sektoru investicija.
Ukazao i na neophodnost hitnog povratka međunarodne diplomatije, ponajviše sada kada živimo u vremenu turbulencija na međunarodnoj sceni, u čijem je središtu rat u Ukrajini i Gazi.
Hellas Journal: Vaša ekselencijo, ministre Ivanoviću, dragi Filipe! Veliko je zadovoljstvo što ste ovdje, u vašoj prvoj zvaničnoj posjeti Atini nakon preuzimanja dužnosti ministra vanjskih poslova Crne Gore. Nadamo se da ste imali uspješnu posjetu sa produktivnim sastancima i dobrom komunikacijom sa grčkom Vladom.
Ivanović: Moram da kažem da sam veoma srećan što sam u Atini. To je, kao što ste i sami rekli, moja prva zvanična posjeta Grčkoj od kada sam postao ministar vanjskih poslova Crne Gore i počastvovan sam gostoprimstvom i srdačnom dobrodošlicom. Prvog dana posjete, razgovarao sam sa prvim potpredsjednikom Parlamenta, kao i sa ministrom vanjskih poslova Helenske Republike. Takođe, položio sam vijenac na grob Vasosa Mavrovunijotisa, kako ga Grci znaju, odnosno Vasa Brajovića, kako ga Crnogorci poznaju.
On je bio veoma istaknuta vojna ličnost 19. vijeka u Grčkoj, a zbog svog crnogorskog porijekla predstavlja snažnu vezu između naše dvije zemlje i naša dva naroda. Veoma sam zadovoljan sastancima koje sam imao, te činjenicom da sam izuzetno prijateljski dočekan u svim institucijama. Ono što je u ovom trenutku veoma važno jeste spremnost da dalje nadograđujemo prijateljske i dobre odnose naše dvije države. Jednako je značajna i grčka podrška primarnom
vanjskopolitičkom cilju Crne Gore, koji se ogleda u našem nastojanju da postanemo prva sljedeća članica Evropske unije. Moji sagovornici su me danas uvjerili da će Grčka pružiti punu podršku, kako političku, tako i ekspertsku, ovom cilju.
HJ: Kako ocjenjujete stav i pozicije grčke Vlade prema ministru vanjskih poslova jedne balkanske države? U smislu da dođete ovdje, sastanete se sa Vladom i istovremeno, dok očekivano imate određene teme i pitanja na dnevnom redu, date im uvid u to kako balkanske države gledaju na Grčku, a možda i na ono što očekuju od nje. Da li je to bio pristup u vašim razgovorima?
Ivanović: Kao što sam danas svim svojim prijateljima i sagovornicima kazao, kada govorimo o glavnom vanjskopolitičkom cilju Crne Gore, ali i drugih balkanskih država koje teže članstvu u Evropskoj uniji, moramo se ujedno prisjetiti i ključne uloge Grčke u ovom procesu koji je 2003. godine obilježen Samitom u Solunu i obećanjem o proširenju EU, tada posebno na zemlje Balkana. 21 godina kasnije, ovo obećanje i dalje čeka na ispunjenje. Svojim sagovornicima u Atini sam prenio i da očekujem da Grčka ponovo preuzme vodeću ulogu i da bude glasna zagovornica proširenja EU na sve druge zemlje, a posebno na one koje su u regionu Jugoistočne Evrope.
Grčka ima istorijske veze, ne samo sa Crnom Gorom, nego i sa drugim zemljama ovog regiona. Uz to, vrlo dobro zna koje su prednosti, a nekad i problemi, te stoga vjerujem da može da bude najbolji promoter evropske integracije regiona. To bi bilo izuzetno korisno, rekao bih, za vanjsku politiku Grčke, za vanjsku politiku Crne Gore, za region, ali i za EU.
HJ: Preuzeli ste dužnost ministra vanjskih poslova Crne Gore prije skoro četiri mjeseca, i to u periodu nezabilježenih turbulencija, kako na regionalnom nivou, tako i šire, što je slučaj, na primjer, sa Ukrajinom i Bliskim istokom; stvarno prolazimo kroz teška vremena. Kako ta geopolitička dešavanja utiču na zemlje poput Crne Gore, koje iako nijesu u veličini, recimo, Njemačke ili Francuske, a ipak pokazuju sve veći stepen integracije u zapadne institucije i sigurno se kreću ka punopravnom članstvu u EU, odnosno aktivnom učešću na međunarodnoj sceni?
Ivanović: Kao što znate, Crna Gora je članica NATO-a već sedam godina, a takođe je i predvodnica u procesu evropske integracije. Uvjereni smo da se proces pregovora može okončati u narednih nekoliko godina, te da možemo postati, kako sam ranije kazao, prva sljedeća EU članica. Zaista, geopolitička situacija je izazovna. Suočavamo se sa veoma ozbiljnim i teškim krizama u različitim djelovima svijeta, koje dovode u pitanje samu egzistenciju i koncept diplomatije i međunarodnog poretka.
U svemu tome, Crna Gora je zauzela vrlo jasan stav da podrži međunarodni mir i stabilnost i poštovanje međunarodnog prava. S tim u vezi, u potpunosti smo podržali teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine; bili smo, i nastavićemo da budemo u potpunosti usklađeni sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući i sankcije Rusiji u sukobu sa Ukrajinom. Naravno, ne smijemo zaboraviti krizu u Gazi koja se u posljednjih nekoliko mjeseci odvija pred našim očima.
Crna Gora i ovdje ima veoma principijelan stav – najoštrije je osudila teroristički napad Hamasa od 7. oktobra 2023, ali je i konstantno pozivala Izrael da svoj odgovor na napad i svoje pravo da se brani od terorizma ostvaruje u okvirima međunarodnog prava i međunarodnog humanitarnog prava. Ono za šta se sada zalažemo je humanitarna pauza koja bi dovela do potpunog primirja. Takođe vjerujemo da je dvodržavno rješenje jedino prihvatljivo za ovaj sukob, da i Izrael i Palestina imaju pravo na sopstvene suverene države, te da objema treba garantovati bezbjednost. Po našem mišljenju, ovo je jedino trajno rješenje, za koje se zalažemo u svim multinacionalnim i multilateralnim formatima.
S druge strane, ruska agresija na Ukrajinu dovela je do novog načina promišljanja u EU. Kao što znate, proces proširenja EU je bio prilično tehnički proteklih godina, ako ne i cijele decenije, a sada je kristalno jasno da se bezbjednost i prosperitet evropskog kontinenta najbolje mogu postići jedinstvom; a jedinstvo – članstvom u EU.
Stoga bih rekao da se način razmišljanja promijenio. Proces proširenja je sada možda više politički, ili u najmanju ruku, u istom stepenu politički, koliko i tehnički. Bez sumnje, Crna Gora je na putu da iskoristi priliku koja se ukazala i da, kao što sam već rekao, do kraja mandata ove Vlade okonča proces sa svoje strane i postane prva sljedeća članica EU.
HJ: Nedavno ste učestvovali na prilično velikom događaju, Antalijskom diplomatskom forumu, čiji je organizator i domaćin bio turski ministar vanjskih poslova. Tamo ste imali priliku da se sastanete i razgovarate sa kolegama iz brojnih zemalja, ali i sa turskim MVP Hakanom Fidanom. Kao što vjerovatno već i znate, Grčka je od decembra 2023. godine krenula u proces zbližavanja sa Turskom. To je definisano Deklaracijom iz Atine, početkom decembra prošle godine, uprkos fundamentalnim izazovima i problemima u bilateralnim odnosima dvije zemlje, primarno zbog revizionističkog karaktera grčkog susjeda. Možete li nam ukratko reći kakve utiske nosite sa tog sastanka? I, ako smijem dodatno da preciziram pitanje: Kako Crna Gora gleda na ulogu Turske na Balkanu?
Ivanović: Tako je, učestvovao sam na Antalijskom diplomatskom forumu i moram da kažem da je to bio jedan veliki veoma dobro organizovan događaj. Tamo sam imao priliku da se sastanem sa nekoliko kolega, posebno sa onima sa kojima se mi sa Balkana, ili iz Evrope, ne srećemo često. Tu uglavnom mislim na naše kolege i prijatelje iz Azije, Afrike i Latinske Amerike. Bilo je veoma zanimljivo i korisno sastati se sa brojnim političarima i kolegama i razgovarati o mogućnostima saradnje i unaprjeđenju odnosa.
Kako ste i sami rekli, sastao sam se i sa ministrom vanjskih poslova Turske Fidanom, što je bio naš drugi susret u proteklih nekoliko mjeseci. Sastanak je bio veoma srdačan, a ministru sam zahvalio na pozivu i organizaciji Foruma, koji je bio dobra prilika da razgovaramo o određenim pitanjima iz domena bilateralne saradnje Crne Gore i Turske. Moram da konstatujem da su odnosi između naše dvije zemlje veoma dobri, obilježeni dobrom povezanošću, brojnim turskim investicijama u Crnoj Gori, i, rekao bih, dinamičnim političkim dijalogom.
Veoma sam svjestan odnosa između Grčke i Turske i razumijem ga. Mogu da kažem da tamo gdje postoje izazovi i problemi, diplomatija treba da preuzme primat. Pozdravio bih sve napore dvije zemlje koji za cilj i rezultat imaju ublažavanje i pospješenje odnosa između država i njihovih naroda, na temeljima međusobnog poštovanja i poštovanja suvereniteta.
S druge strane, sve tri države, Crna Gora, Turska i Grčka su saveznice u NATO-u. Grčka je članica EU, mi smo, kao što sam rekao, predvodnica u procesu evropske integracije, dok je Turska takođe zemlja kandidat za članstvo u EU. Dakle, iako u svim odnosima postoje stvari koje nas razdvajaju, odnosno na koje gledamo drugačije, uvjeren sam i u
postojanje veza koje nas mogu približiti. Stoga bi bilo veoma korisno fokusirati se na teme koje približavaju zemlje i narode. Turska je veoma aktivan akter u regionu Balkana, kako u Crnoj Gori, tako i u drugim zemljama i pozdravljam njenu aktivnost i ulogu na Balkanu. Takođe, dobrodošla je i aktivnija uloga i vidljivije prisustvo Grčke i to je poruka koju sam prenio svojim sagovornicima. Ne samo u pogledu grčke podrške procesu evropske integracije, već i u kontekstu bilateralne saradnje između Grčke i zemalja Balkana.
HJ: Govoreći o odnosu između Crne Gore i Grčke s perspektive pridruživanja zajedničkim institucijama poput EU, moglo bi se primijetiti da je u zajedničkoj svijesti većine grčkog naroda, barem onih određene dobi, Crna Gora u velikoj mjeri povezana sa srpskim narodom i ljudima. Koliko je danas aktuelna ta percepcija? Kako bi se najpreciznije opisalo moderno stanje Crne Gore, čiju vanjsku politiku vodite, i kakve su danas težnje Crne Gore i njenih građana?
Ivanović: Tokom istorije, sudbine pojedinaca, naroda i država često su bili duboko isprepletani. Mnoge države današnjeg Balkana, uključujući Crnu Goru i Srbiju, dijele istu istoriju kroz različite epohe. Kao što znate, Crna Gora i Srbija su činile državnu zajednicu koja je trajala gotovo devedeset godina, i naravno, vrlo je prirodno da postoje istorijske, kulturne, pa čak i porodične veze između njih. Trećina stanovništva u Crnoj Gori se smatra Srbima. Imamo oko četrdeset i pet posto ljudi koji se identifikuju kao Crnogorci, a takođe imamo bošnjačko, albansko i hrvatsko stanovništvo u Crnoj Gori. Ali ono što je vrlo važno jeste da je Crna Gora ustavno definisana kao sekularna i građanska država, država građana, a ne država naroda ili etničkih grupa i zemlja u kojoj svaki pojedinačni građanin ima pravo njegovati i ispoljavati svoj identitet bez bilo kakvih negativnih posljedica ili reperkusija.
Kada je riječ o vanjskoj politici, ono što je takođe vrlo važno sada jeste da je osamdeset posto građana Crne Gore – a to znači građani Crne Gore svih etničkih grupa i religija – vrlo proevropski nastrojeno i žele da vide Crnu Goru kao sljedeću članicu EU. Dakle, ono što radimo jeste da sprovodimo vanjsku politiku Crne Gore kao ujedinjene građanske države i koja može biti od koristi za svakog pojedinačnog građanina, bez obzira na njegovu etničku pripadnost, vjeroispovijest ili bilo koji drugi aspekat identiteta.
HJ: Želio bih da pređemo na nešto ličniji nivo, s obzirom da imamo i prijateljstvo koje seže dosta daleko u prošlost i profesionalnu saradnju u oblasti filozofije. Sigurno je da većina grčkog naroda nema pojma da ste vi, ne samo veliki prijatelj Grčke u teoriji, pravi filhelenski orjentisan čovjek, već i – i ne bih se bojao to tako nazvati – u praksi, istaknuti naučnik antičke grčke i kasnoantičke filozofije i jedan od eminentnih stručnjaka u izučavanju Dionisija Areopagita i
njegovog naslijeđa. Molim vas, možete li nam reći nešto o vašem odnosu s Grčkom, njegovim počecima i kako se razvio?
Ivanović: Hvala vam na pitanju! Uvijek je dobro vratiti se svojim akademskim i naučnim korijenima. Tako je, po obrazovanju imam doktorat iz filozofije i religijskih nauka, a moje područje ekspertize su antička grčka i kasnoantička filozofija, kao i vizantijska filozofija. To su teme i oblasti koje su me veoma zanimale od samog početka mojih studija filozofije. Naravno, interes za te oblasti prirodno me doveo do toga da još više cijenim i istražujem grčku istoriju, kulturu i civilizaciju. Tokom svoje akademske karijere imao sam priliku i šansu da posjetim mnoga mjesta u Grčkoj; ne samo da posjetim, već i da boravim u Atini tokom dužeg perioda i da upoznam grčki narod, atinski život. To je veoma živa kultura i društvo, i moram reći da se ta, veoma duboka, lična veza sa Grčkom najbolje može definisati jednom riječju – ‘ljubav’.
HJ: Fantastično! Budući da je ljubav ključna riječ ovdje, koja bi poruka bila koju biste prenijeli novijoj generaciji Grka danas koja, moglo bi se reći, možda ne shvata potpuno značaj helenizma i svijesti o njemu i grčkom duhu? Koji bi bio savjet, kako naučnika koji je proveo godine proučavajući grčku kulturu, filozofiju i književnost, tako i prijatelja Grčke koji je na čelu vanjske politike države Balkana koji teži da doprinese helenizmu u regionu?
Ivanović: Ako kažem da su Grčka i grčka kultura kolijevka zapadne civilizacije, ne bih rekao ništa novo. Ali ponekad čak i poznate i stare stvari treba ponoviti kako bi se zapamtile. Ako postoji toliko ljudi izvan Grčke, ne samo u Evropi, već i na drugim kontinentima, u Americi, Aziji, Africi, koji obožavaju i vole grčku istoriju, civilizaciju, kulturu, filozofiju, umjetnost i tako dalje, onda ljudi u Grčkoj, posebno mlade generacije, treba da budu veoma ponosni na svoje naslijeđe. Ovo naslijeđe nije samo o antičkoj grčkoj kulturi i civilizaciji; nije samo o vizantijskoj kulturi i civilizaciji, već i o modernoj Grčkoj. Radi se o borbi za slobodu i njene vrijednosti, za vrijednosti demokratije, i to je nešto što bi svaki pripadnik mlađe generacije u Grčkoj trebao da cijeni. Za ponos je, kao što sam rekao, što ljudi izvan Grčke to cijene, pa bi ljudi unutar Grčke trebalo da budu još ponosniji na naslijeđe svojih predaka.
HJ: Dolazeći sada do nečega o čemu možda malo ljudi zna: često govorimo o institutima, o kulturi prijatelja, npr. o kineskoj kulturi – postoji mnogo stotina ‘Konfučijevih’ instituta širom svijeta – i očekivalo bi se da Grčka ima svoj lanac kulturnih institucija širom svijeta. Međutim, nažalost, to nije slučaj. Ali opet, prije nekoliko godina, pokrenuli ste jednu prilično jedinstvenu inicijativu. Mislim na Centar za helenističke studije u Podgorici, koji je, ako se ne varam, osnovan 2015. godine. Možete li nam reći nešto o tome?
Ivanović: Centar za helenističke studije osnovan je 2015. godine kao neprofitna organizacija u Crnoj Gori, i rezultat je entuzijazma nekoliko mojih kolega i mene, koji svi radimo u Crnoj Gori, ali se akademski bavimo pitanjima grčke kulture. Neki od njih su studirali i istraživali u Grčkoj i imaju duboko poznavanje grčke kulture i civilizacije. Smatrali smo da je veoma važno da mi, poput mnogih drugih zapadnih zemalja i istraživačkih centara, osnujemo instituciju koja će biti potpuno posvećena proučavanju helenističke kulture i civilizacije, od njenih drevnih korijena do savremenih vremena. I osnovali smo Centar za helenističke studije u Podgorici.
Pokrenuli smo akademski časopis pod nazivom ‘Akropolis: časopis za helenističke studije’. Ovaj časopis sada ulazi u svoju sedmu godinu. Biću slobodan da kažem da se radi o veoma dobrom i istaknutom međunarodnom časopisu. Na primjer, nalazi se na Scopus listi akademskih časopisa, što je jedna od prestižnih listi akademskih časopisa. Takođe smo pokrenuli Međunarodnu konferenciju o helenističkim studijama, koja je prvi put održana u Crnoj Gori, 2019. godine. Nažalost, plan je bio nastaviti godišnju konferenciju na različitim mjestima u Crnoj Gori, ali nas je zadesila pandemija covida i neki drugi krizni događaji, pa je konferencija odgođena. Ipak, nadamo se da ćemo obnoviti rad Centra i Konferencije.
Cilj je njegovati, promovisati i istražiti odnos između helenističke kulture i zapadne civilizacije, a Crna Gora je jedno od mjesta u Evropi koje ima posebne veze sa Grčkom.
Takođe bih želio ohrabriti svoje grčke prijatelje da daju svoj doprinos i promovišu svoju kulturu i civilizaciju širom svijeta na različite načine. Jedan od vrlo efikasnih je osnivanje i podržavanje centara za helenističke studije širom svijeta. Naš centar, naravno, nije jedini, postoji ih mnogo u SAD-u, Velikoj Britaniji, širom Evrope, pa čak i u Japanu. Dakle, ovo je veoma dobra prilika i za kulturnu diplomatiju, za naučnu diplomatiju, pored osnovnog akademskog istraživanja i interesa.
HJ: Da li ste imali priliku na sastancima, tokom ove posjete, da otvorite pitanja o bilateralnoj saradnji između Crne Gore i Grčke, upravo na nivou kulture, paideie, istraživanja i naučne saradnje? Ili je to nešto na čemu će se tek raditi?
Ivanović: Postoji mnogo oblasti u kojima Grčka i Crna Gora mogu još bliže sarađivati. Jedan od dobrih primjera je obrazovanje naših kadeta na vojnim akademijama u Grčkoj. Ova saradnja je veoma plodonosna i mnogi mladi vojnici i oficiri iz Crne Gore su završili studije u Grčkoj. Razgovarali smo, tokom posjete, o mogućnostima povećanja broja stipendija koje Grčka nudi crnogorskim studentima za dodiplomske i postdiplomske studije na univerzitetima širom Grčke. Takođe smo razgovarali o mogućnostima povezivanja crnogorskih i grčkih univerziteta i istraživačkih institucija, jer smatramo da rad na zajedničkim projektima, razmjena akademskog osoblja, razmjena studenata, predstavljaju odličnu priliku za jačanje veza između dvije zemlje. Nadam se da ćemo uskoro imati i bilateralne sporazume u oblastima kulture, obrazovanja i istraživanja. Dakle, saglasili smo se da treba više raditi na tome zajednički, u bliskoj budućnosti.
HJ: I posljednje pitanje, dragi ministre. Koja je vaša vizija kao šefa diplomatije Crne Gore i kako biste željeli da se ostvari?
Ivanović: Vlada čiji sam član postavila je četiri glavna cilja vanjske politike koje želimo da slijedimo. Prvi je članstvo Crne Gore u EU, drugi je nastavak aktivnog i kredibilnog članstva u NATO-u, treći njegovanje dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje, i četvrti, dugoročniji cilj, aktivnija i vidljivija uloga Crne Gore u multilateralnim organizacijama, posebno UN-u. To su ciljevi vanjske politike kojem smo mi kao Vlada, a posebno mi u Ministarstvu vanjskih poslova, potpuno posvećeni i radimo naporno na njihovom ostvarivanju.
Kada je riječ o Ministarstvu vanjskih poslova, ono što je moje i obećanje Vlade, jeste obnova naše diplomatske mreže; fokus na jačanju kapaciteta; pružanje mogućnosti mladim diplomatama za različite vrsta obuka kroz saradnju s diplomatskim akademijama i međunarodnim institucijama, više usmjerenim na praktična iskustva, poput programa UNDP i sličnim organizacijama, studijskih posjeta, itd.
Takođe trenutno je fokus na osnaživanju i daljem razvoju kulturne i naučne diplomatije, jer vjerujemo da su to najbolji načini na koje, relativno mala zemlja, može postići veću vidljivost na međunarodnoj sceni. Osnovali smo Direktorat za ekonomsku i javnu diplomatiju, unutar kojeg ćemo se fokusirati posebno na kulturnu i naučnu diplomatiju.
Pored toga, želimo obuhvatiti sve ove ideje snaženjem digitalne diplomatije, jer vjerujemo da kombinovanje savremene informacione i komunikacione tehnologije sa diplomatijom može biti pobjednička formula za Crnu Goru u 21. vijeku.
HJ: Vaša ekselencijo, dragi Filipe, iskreno vam zahvaljujem na ovom temeljnom razgovoru i srdačno vam želim svaki uspjeh tokom boravka u Atini i u budućnosti. Bilo je izuzetno zadovoljstvo, i duboko sam zahvalan na vremenu koje ste posvetili ovom sastanku i razgovoru.
Preporučeno
Ivanović: Zahvaljujem. Bilo je veliko zadovoljstvo razgovarati sa Vama
Video