<html><head></head><body>Najavu je, kako su Portalu RTCG nezvanično kazali iz DIK-a, poslao&nbsp;Jasmin Muhović.



Lista će se, kako su kazali iz DIK-a, zvati kao popularna španska kriminalistička serija od prije nekoliko godina “La casa de papel”.



Sjutra će listu predati pokret “Možemo”. I Bošnjačka stranka listu “Jasno je! – Bošnjačka stranka – mr Ervin Ibrahimović”, predaće takođe sjutra, 16. maja, u 18 sati.
</body></html>

a:1:{s:11:"td_subtitle";s:135:"Grupa građana najavila je Državnoj izbornoj komisiji da će večeras u 19 sati predati listu za predstojeće parlamentane izbore.

";}

Izborna lista “La casa de papel” večeras predaje kandidaturu

Standard

Brisanje njenog naloga dogodilo se nakon što je tokom poslednja dva dana neprestano imala izlive govora mržnje na nacionalnoj i vjerskoj osnovi prema građanima Crne Gore. Negairala je suverenitet te države, vrijeđala državljane Crne Gore, nazivala ih ekstremistima i prijetnju po Srbe i Srbiju, a za kraj, tražila je i svojim pratiocima da prekinu da [&hellip;]

Zbog govora mržnje i prozivanja na nacionalnoj osnovi – obrisan Instagram profil Jelene Karleuše | Standard

Zbog govora mržnje i prozivanja na nacionalnoj osnovi – obrisan Instagram profil Jelene Karleuše

Comment

Naslovna

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

Odluka Evropskog suda pravde od 30. aprila potvrdila je stav većine crnogorskih advokata koji su tvrdili da se komunikacija sa kriptovane SKY ECC aplikacije ne može koristiti kao dokaz pred crnogorskim pravosuđem, jer je pribavljena nezakonito i uz kršenje niza međunarodnih propisa i domaćih zakona uz selektovanje na način podložan manipulaciji. Advokat Damir Lekić, komentarišući [&hellip;]

Lekić: Crnogorsko pravosuđe mora poštovati odluku suda u Luksemburgu | Standard

Lekić: Crnogorsko pravosuđe mora poštovati odluku suda u Luksemburgu

Podsjećamo, Evropski sud pravde je nakon dvije godine brojnih nedoumica o tome da li presretnute komunikacije mogu biti dokaz zaključio da ne mogu. Kriptovane poruke, sa platformi kao što su SKY i Encrochat, koje je presrela država u kojoj se ne vodi sudski postupak, ne mogu se koristiti kao dokaz. To se, pored ostalog, navodi [&hellip;]

Advokat Dautbegović: Priča o SKY aplikaciji propala | Standard

Advokat Dautbegović: Priča o SKY aplikaciji propala

Slučaj &#8220;državni udar&#8221; se odnosi na pokušaj nasilnog rušenja vlasti partije Mila Đukanovića uoči prijema Crne Gore u NATO. Pet godina nakon prvostepene presude u tom slučaju i tri od njenog poništenja, pred Višim sudom u Podgorici se vodi ponovljeni postupak &#8211; sa novim tužiocem i promijenjenim sudijom. Gdje su danas glavni akteri slučaja državni [&hellip;]

Crnogorski tužioci iz ''državnog udara'' u pritvoru, optuženi na vlasti | Standard

Crnogorski tužioci iz &#8221;državnog udara&#8221; u pritvoru, optuženi na vlasti

&#8220;Razlog tome je trenutna uzurpacija Crkve Svetog Ivana Crnojevića na Cetinju od strane raščinjenog vikarnog episkopa i njegove družine, oko čega se već vodi sudski postupak. U Crkvi Svetog Ivana na Cetinju se vrše službe bez Blagodati, kao i nekanonski obredi vezani za donošenje lažnih moštiju iz Rumunije, dobijenih od osuđivanih prevaranata, čime se dovode [&hellip;]

CPC: Centralna proslava Vaskrsa u Crkvi Svetog Petra Cetinjskog u Kotoru | Standard

CPC: Centralna proslava Vaskrsa u Crkvi Svetog Petra Cetinjskog u Kotoru

I. Đoković

Od sredine ovog mjeseca Gabrijel Eskobar više neće biti zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju, niti će biti izaslanik za Zapadni Balkan, kazao je dugogodišnji novinar i dopisnik Al Jazeere Balkans iz Vašingtona Ivo Puljić. &#8220;Navodno će biti nominovan za jednu od ambasadorskih pozicija. Gdje li&#8221;, napisao je Puljić na mreži Iks [&hellip;]

Gabrijel Eskobar više neće biti izaslanik za Zapadni Balkan? | Standard

Gabrijel Eskobar više neće biti izaslanik za Zapadni Balkan?

https://secure.gravatar.com/avatar/0336d4e68cc5ccd482b0f97a019260a7?s=96&d=mm&r=g

&#8220;Trenutno se neke članice Savjeta Evrope, uključujući Njemačku i Francusku, spremaju da blokiraju glasanje o pristupanju Kosova u maju, ignorišući snažnu preporuku Parlamentarne skupštine (PS) iz aprila&#8221;, napisao je Knaus na mreži X. Čini se da se informacija o aktivnostima Njemačke i Francuske po pitanju stavljanja članstva Kosova u SE na dnevni red majskog Komiteta [&hellip;]

Kvinta odlaže članstvo Kosova u SE? | Standard

Kvinta odlaže članstvo Kosova u SE?

Igrao je prvu i drugu jugoslavensku ligu, nosio dres Splita, Zagreba, Trogira i Adriachema. Međutim, posebno prepoznatljiv i cijenjen u rukometnim krugovima bio je zbog dugogodišnje trenerske karijere, uglavnom je vodio ženske klubove. U svijetu ženskog rukometa proveo je veći dio karijere, često je bio na klupi splitskih klubova (Split, Dalma, Split Kaltenberg), pogotovo u [&hellip;]

Umro trener koji je vodio Budućnost do titule prvaka Jugoslavije | Standard

Umro trener koji je vodio Budućnost do titule prvaka Jugoslavije

1714856086-viber-slika-2024-05-04-18-20-15-075-i_960x600

Radovi na izgradnji bulevara, dužine 16 kilometara, počeli su u januaru ove godine i, prema najavama, biće izgrađena moderna saobraćajnica bulevarskog tipa, sa po dvije saobraćajne trake, trotoarima u cijeloj dužini puta i kružnim tokovima, kao i novi cjevovod Regionalnog vodovoda.Vrijednost projekta je oko 54 miliona eura, a sredstva su obezbijeđena iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj. Investitori radova su Uprava za saobraćaj i Regionalni vodovod „Crnogorsko primorje“.



Ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović kazao je da će se izgradnjom bulevara Tivat &#8211; Jaz značajno smanjiti gužve u saobraćaju koje su naročito bile izražene u ljetnjim mjesecima, čime će se poboljšati povezanost Aerodroma Tivat sa primorskim gradovima. &#8211; Na trasi je planirano da bude izgrađeno 12 kružnih tokova i pet trokrakih raskrsnica na mjestima ukrštanja sa lokalnim saobraćajnicama &#8211; kazao je Radulović u januaru nakon obilaska radova na izgradnji bulevara Tivat &#8211; Jaz.



Međutim, iako nadležni uvjeravaju da će proširenje magistrale Tivat -Jaz u bulevar riješiti dugogodišnji problem zastoja i gužvi na toj saobraćajnici, sve se više čuje i suprotno mišljenje pojedinih saobraćajnih stručnjaka da se ovim projektom neće ništa riješiti. Saobraćajni stručnjaci zastupaju stav da četiri trake od Tivta do Jaza ne znače ništa jer se sav saobraćaj sa njih onda opet uliva u uske dvije trake postojeće magistrale na Jazu, odnosno Tivtu, te da bi mnogo više efekta bilo da se novac koji će se potrošiti na bulevar, usmjeri na gradnju zaobilaznica iznad Tivta i Budve jer osnovni problem predstavlja tranzitni saobraćaj. I mještani Grblja su istog mišljenja, što su iskazali na protestu održanom početkom marta, negodujući zbog izgradnje bulevara kroz Grbalj i eventualne izgradnje brze saobraćajnice kroz gornjogrbaljska sela, kao i zbog izgradnje trase gasovoda kroz Grbaljsko polje. Protest su organizovale NVO „Bulevar Grbalj“, NVO „Jaz &#8211; Mrčevo polje“ i NVO „Jaz plaža“.



Duž ove dionice od raskrsnice za Kotor i Tivat do raskrsnice kod „Jugodrva“ sve je raskopano, kretanje autombila je ograničeno na 20 km na sat, zbog čega su na putu od Budve ka Tivtu, ali i kroz tunel Vrmac i u Kotoru gužve postale nesnosne. Samo posljednjeg dana aprila kada je po zvaničnim podacima u Kotoru boravilo preko osam hiljada turista, desio se pravi saobraćajni kolaps, pa se i po nekoliko sati čekalo u kolonama. Ista situacija je i od Aerodroma Tivat do trajektnog prelaza Lepetane &#8211; Kamenari i Herceg Novog. Slična situacija je i u prijestonici turizma Budvi, gdje turističku sezonu dočekuju sa bagerima i mašinama koje rade u samom centru grada, a saobraćaj je zbog radova preusmjeren.

Bageri dočekuju turiste, i Jaz će biti predaleko

1714903705-1714902921-tan2024-05-0506045217-4-900x600-i_960x600

Ukrajinci treći pravoslavni Vaskrs danas obilježavaju u ratu, a predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je u svom uskršnjem obraćanju da budu ujedinjeni u molitvi i nazvao Boga „saveznikom“ u ratu sa Rusijom, prenosi N1.



Vazduhoplovstvo Ukrajine saopštilo je da je Rusija lansirala 24 drona Šahed, od kojih su 23 oborena.



Šest osoba, uključujući jedno dijete, ranjeno je na istoku Harkova u požaru izazvanom ostacima dronova koji su pali na stamebnu zgradu, rekao je regionalni guverner Oleg Sinjehubov.



Nema podataka o nastradalima.



Zvaničnici su pozvali stanovnike da liturgiju prate onlajn iz bezbjednosnih razloga.



Šef kijevske gradske uprave Sergej Popko upozorio je da se čak i u svijetlim danima slavlja mogu očekivati „zla djela agresora“.

Ukrajinci treći Vaskrs dočekuju u ratu, Rusija i danas lansirala dronove

Izrael nije zvanično preuzeo odgovornost za udar na Isfahan, podsjećaju izraelski mediji, prenosi N1.



&#8220;Odgovorili smo porukom koju je primio Iran i svijet da Izrael nije naivčina&#8221;, rekla je Regev kasno sinoć za TV kanal 14.



Ona je prva izraelska zvaničnica koja je potvrdila napad Izraela i ocijenila da je ta zemlja uspjela da presretne dronove koje je lansirao Iran, te da će se još pričati šta bi se moglo desiti da je jedan pao u Izrael.



Na konstataciju da je vlada pristala da blago odgovori na prvi direktni napad na Izrael iz Irana ministarka je rekla da je odgovoreno i poruka isporučena.



&#8220;Sada moramo djelovati odgovorno i vidjeti kako da upravljamo svim frontovima, dok su Gaza i povratak talaca te eliminisanje Hamasa, glavne bitke&#8221;, rekla je izraelska ministarka.



Poslije napada na Isfahan, koji se pripisuje Izraelu, Iran je saopštio da neće odgovoriti iako je mogao to da učini.



Teheran je nastojao da umanji štetu pričinjenu vazduhoplovnoj bazi, po svoj prilici da bi izbjegao dalju eskalaciju i regionalni rat.



Iranska vojska je 13. aprila u saradnji sa saveznicina u Iraku, iranskim Hezbolahom i jemenskim Hutima izvela osvetnički napad na Izrael dronovima, krstarećim i balističkim raketama.



Bila je to osveta, kako je rečeno, na izraelsko bombardovanje Ambasade Irana u Damasku 1. aprila, u kojem su ubijena dva iranska generala.



Izraelska vojska je oborila mnoge projektile, a u odbrani su učestvovale i američke, britanske, jordanske i francuske vazduhoplovne snage.



Izrael je 19. aprila uništio dio vazduhoplovnog odbrambenog sistema u Isfahanu.



Kako su ocijenili analitičari američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) ta zemlja se odlučila da ne eskalira sukob, a da ipak odgovori i signalizira Teheranu da može da izvede precizne udare na strateške lokacije.

Izraelska ministarka potvrdila napad na Iran i poručila da „Izrael nije naivčina“

1714854978-diljo-mugosa-glavna-slika-i_960x600

1714852012-1588622532-razrusena-podgorica-3

TUGA



Njihova porodična kuća, prisjeća se ugledni inženjer arhitekture u penziji, bila je u Ulici Novaka Miloševa.



&#8220;Imali smo kuću u centru grada, na mjestu gdje su sada dva vojna solitera. Otac je držao trgovačku radnju i kafanu. Tu je bilo više objekata, gledali su prema Ulici Novaka Miloševa, a u dvorišnom dijelu se stanovalo. Ispod kuće je bio podrum gdje su oni nastradali&#8221;, priča Dimitrije.



Nekoliko dana prije bombardovanja, porodica Mugoša napustila je grad i otišla kod rođaka u Donju Goricu.



&#8220;Tih dana igrali smo se bombardovanja, kao da smo predosjećali nešto. Dosta puta prije toga gledali smo i brojali avione koji su nadlijetali iznad Podgorice. Gledali bismo i kako pada oboreni avion, pa su išli i pilote žive hvatali. Ali, nijesmo imali predstave o tome, niti smo čuli od koga da će bombardovati Podgoricu. Taj 5. maj bio je ponedjeljak, lijep dan. Dva najstarija brata Petar i Branko i sestra Vera bili su učenici gimnazije. Koliko se sjećam, rečeno je bilo da toga dana moraju doći u školu. I otac Krsto i majka Danica pošli do grada, bio je pazarni dan a mi smo bili dosta imućna porodica, držali smo kafanu i trgovinu u centru. E ne znam zašto je baba Jana, očeva majka koja je bila dosta stara, pošla sa njima. Ja sam imao devet godina, brat Đoko sedam, a Momo 11 godina. Nas trojica ostali smo kod rođaka u Donjoj Gorici&#8221;, prisjeća se čika Diljo sa osamdesetogodišnje distance.



Iz Donje Gorice su, kaže, čuli kada je oko 13 časova počelo bombardovanje grada.



&#8220;To je bilo u nekoliko mahova, trajalo je oko pola sata. Znali smo da su nam roditelji, braća, sestra i baba u gradu. Nadali smo se da su se sklonili u podrum kuće i da su živi. Izašao sam vani i posmatrao, čekao ih, nijesu se pojavljivali, niko nam nije govorio jesu li živi ili mrtvi. Oko četiri – pet sati popodne krenuo sam pješke, sam, iz Donje Gorice prema staroj bolnici na Kruševcu. Tamo sam zatekao strašne prizore, donosili su ranjene, mrtve. Postojala je nada da ću ih sresti u bolnici. Ali, kad sam vidio da ih nema sve mi je bilo jasno. Vratio sam se u Donju Goricu sa rođakom koji je iz našeg podruma, đe su moji poginuli, izvukao žive troje &#8211; četvoro. Oni su svi bili tu, kao i tokom prethodnih bombardovanja. Bomba nije direktno pala na kuću nego pored ali je taj zid, koji je izvođač koji je gradio kuću loše napravio, popustio i ploča je pala preko njih. Kada su ih našli nije bilo povreda na njima, ugušili su se pod ruševinama. Tu su bili naši otac, majka, dva brata i sestra. Babu su našli u dvorištu, vjerovatno je preminula od posljedice srčanog udara kada je vidjela taj strašan prizor. Sestra Vera imala 19 godina, bila je vjerena. Najstariji brat Petar je imao 17, a Branko 15 godina. Veoma sam bio vezan za majku. Teško je to opisati, kad ostaneš odjedanput bez roditelja, braće, sestre, babe. Ne sjećam se kako sam tada izgledao i osjećao se, znam samo da sam pao u nesvijest kad sam se vratio kod rođaka u Donju Goricu, gdje su bila moja dva brata&#8221;, priča naš sagovornik.



Uzima uokvirenu crno-bijelu fotografiju sestre Vere, po kojoj njegova ćerka nosi ime.



&#8220;Nemam ništa za uspomenu na njih osim ovu jednu sliku. Nema fotografija, niti dokumenata ni oca, ni majke, ni braće, sve je to nestalo – sa sjetom priča čika Diljo.



Njegovoj dvojici braće i njemu nijesu dozvoljavali da vide tijela stradalih članova porodice, jer su bili mali.



&#8211; Njih šestoro u sanducima dovezli su zaprežnim kolima. Nijesu nam dali da ih vidimo. Ujutro, prije sahrane, izveli su nas nekih sto metara od groblja u Donjoj Gorici, ispod jedne košćele, tu smo vidjeli samo šest običnih drvenih sanduka u kojima su bili otac, majka, dva brata, sestra i baba&#8221;, prisjeća se Mugoša.



BRIGA



Rođaci su nastavili da brinu o trojici braće.



&#8220;Prebacili su nas kod strica Zara. To je bila dosta neuslovna kuća. Godinu nakon toga prihvatio nas je stric Spaso, koji se vratio iz Italije gdje je bio interniran. Prije rata on je pomagao mom ocu u trgovačkoj radnji. Obnovio je kuću u centru, gdje je živio sa nama. Najstariji brat Momo, bio je prihvaćen kao siroče u Bugarsku, a neko vrijeme proveo je u domu za siročad u Danilovgradu. Stric ga je poslao da uči školu za grafičara u Zagreb. Radio je u ugostiteljstvu u Podgorici, nakon čega se opet vratio u Zagreb. Najmlađi brat Đoko, završio je zanatsku školu za električara, igrao je dobro fudbal, u kolašinskom Gorštaku, zatim u Lovćenu, u beogradskom Radničkom, u Rijeci, nakon toga pošao je u Ameriku da igra, nastavio u Švajcarskoj gdje je završio karijeru&#8221;, priča naš sagovornik.



Dimitrije je sa 13 godina upisao prvi razred podgoričke gimnazije, gdje je 1948. godine završio polumaturu. Nakon toga završava Srednju tehničku školu i sa nepunih 17 godina zapošljava se kao građevinski tehničar.



&#8220;Prilikom izgradnje Spomenika partizanu borcu na Gorici nadgledao sam radove na iskopima. Nakon dvije godine poslali su me u Tuzi gdje se gradio hotel. Svakoga dana sam do tamo išao pješke. Nekad bi se vratio kamionom koji je odvozio vodu. A bio je tada i jedini taksista u Tuzima, Šaljo, koji je vozio neki stari „ford“, pa se nas četvoro-petoro vratimo sa njim, a on u vožnji ugasi motor kako bi uštedio malo goriva, takvo je to vrijeme bilo&#8221;, priča Mugoša.



Nakon tri godine radnog iskustva od čega godinu u Opštini Podgorica, 1954. godine upisao je Arhitektonski fakultet u Beogradu.



&#8220;Dobio sam socijalnu pomoć, 3.130 dinara. To mi je pokrilo hranu i studenski dom. Prodavao sam bonove za hranu da bih išao u pozorišt&#8221;, prisjeća se studentskih dana.



Studije je završio 1960. godine, nakon čega se vraća u Pogoricu i nastavlja da radi kao inženjer arhitekture u OGP-u. U međuvremenu završava vojni rok, a 1963. godine u firmi gdje je radio upoznaje svoju životnu saputnicu Nedicu (Radoman po rodu), koja je takođe bila ratno siroče. Vjenčali su se godinu kasnije i od tada su ogromna podrška jedno drugome i u životu i u poslu. Rat im je uzeo najmilije, a zajednički život dao troje djece za ponos &#8211; najstariju ćerku Veru, farmaceutkinju, sina Aleksandra (kardio-hirurg) i najmlađeg Borisa, poslanika u Skupštini Crne Gore i bivšeg zamjenika gradonačelnika Podgorice. Porodica Mugoša će danas, kao i svake godine, položiti cvijeće na spomen obilježje posvećeno žrtvama bombardovanja u centru grada (nedaleko od mjesta gdje je bila njihova kuća) i posjetiti porodičnu grobnicu u Donjoj Gorici i pokloniti se sjenima svojih rođaka koji su stradali 5. maja 1944. godine.



Nejteže bombardovanje tokom Drugog svjetskog rata



Podgorica je 5. maja 1944. godine pretrpjela najteže od više od 80 bombardovanja tokom Drugog svjetskog rata. Prema američkim izvorima, bombarderi 15. američke vazdušne armije bombardovali su „koncentraciju trupa u Podgorici“. U akciji je učestvovalo 116 bombardera B-24 Liberator, koji su u tri talasa na grad izručili 270 tona bombi.



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1200" height="895" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/05/1714852012-1588622532-razrusena-podgorica-3-1200x895.jpg" alt="" class="wp-image-715721" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/05/1714852012-1588622532-razrusena-podgorica-3-1200x895.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/05/1714852012-1588622532-razrusena-podgorica-3-300x224.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/05/1714852012-1588622532-razrusena-podgorica-3-768x573.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/05/1714852012-1588622532-razrusena-podgorica-3-1536x1146.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/05/1714852012-1588622532-razrusena-podgorica-3-696x519.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/05/1714852012-1588622532-razrusena-podgorica-3-1068x797.jpg 1068w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/05/1714852012-1588622532-razrusena-podgorica-3.jpg 1920w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /><figcaption>Foto: UGC </figcaption></figure>



Prema nepotpunim podacima, poginulo je 490 ljudi (Podgoričana, mještana okolnih naselja i sela koji su se zatekli u gradu jer je bio pazarni dan), od kojih je 417 identifikovano, a 73 je ostalo nepoznato. Građani koji su pronašli tijela svojih bližnjih, sahranjivali su ih u porodične grobnice ili u druge rake a najveći broj poginulih sahranjen je u dvije zajedničke grobne jame (dva duboka kratera koje su stvorile bombe) u podnožju Gorice, u blizini Crkve Svetog Đorđa.



Osim mnogobrojnih privatnih kuća, srušeni su praktično svi objekti od značaja: hoteli (Evropa, Jadran, Imperijal, Moskva, Beograd, Baron, Mostar…) električna centrala, srednja zanatska škola, ženska škola u Njegoševom parku, Crveni krst, Pošta, Sud, Crnogorska banka, Knjeginjin most, Kapadžića most, Džamija Glavatovića, katolička crkva, Monopol, sedam mlinova na Ribnici, željeznička stanica, autobuska stanica, benzinska stanica, vatrogasna stanica, Druga realna gimnazija, tri osnovne škole, štamparija, knjižara, biblioteka, carinarnica, stadion, bioskopi Apolo i Luksor, mnogobrojne trgovačke i zanatske radnje&#8230;

Bombardovanje Podgorice 5. maja 1944: Dimitriju Dilju Mugoši kao uspomena na porodicu ostala samo fotografija sestre Vere

1714901412-95b259d6-f4b8-44d4-863d-3c6d549606b4-i_960x600

On je, kako je saopšteno iz DPS-a, učestvovao na Demokratskoj konferenciji koju je organizovala Partija evropskih socijalista u saradnji sa njemačkim SPD u Berlinu.



Konferencija je, piše u saopštenju, bila prilika da se u susret evropskim izborima koji se održavaju u junu potvrdi puna posvećenost evropskih socijalista jedinstvenoj, progresivnoj i solidarnoj Evropi, što je i potvrđeno usvajanjem zajedničke deklaracije pod nazivom “Zajedno &#8211; za našu Evropu!”.



&#8220;O Deklaraciji, ali i budućim programskim ciljevima evropskih socijalista govorili su zajednički kandidat PES-a na evropskim izborima Nikolas Smit, predsjednik PES Stevan Loven, njemački kancelar Olaf Šolc i kopredsjedavajući SPD-a Saskja Esken i Lars Klingbeil&#8221;, rekli su iz DPS-a.



Bogdanović je, kako se navodi, tokom konferencije imao susrete sa liderima i predstavnicima partija članica PES-a iz regiona i EU, predsjednikom PES Stefanom Lovenom, Aljbinom Kurtijem, predsjednikom Vlade Kosova i liderom Pokreta Samoopredjeljenje, Katarinom Barlej, potpredsjednicom Evropskog parlamenta, kopredsjedavajućima SPD-a Larsom Klingbeilom i Saskiom Esken i Magdalenom Anderson liderkom švedskih socijaldemokrata.



&#8220;U kratkim razgovorimi Bogdanović je sa sagovornicima razmjenio stavove o aktulenim procesima u Crnoj Gori, regionu i Evropi, i istakao da je DPS uvijek na liniji politika koje promovišu demokratsku, progresivnu i ujedinjenu Evropu kakvoj i Crna Gora teži da pripada. Posebno je u kontekstu trenutnog porasta populizma i nacionalizma uputio podršku zajedničkom kandidatu evropskih socijalista Nikolasu Šmitu ističući da politike koje se baštine na vrijednostima mira, ekonomskog napretka i socijalne pravde moraju biti dominantne na dobrobit svih građana&#8221;, stoji u saopštenju DPS-a.

Bogdanović: DPS na liniji politika koje promovišu demokratsku progresivnu i ujedinjenu Evropu kakvoj Crna Gora teži da pripada

_133271855_b25364a3c3058a24fb499a7d6765ec3928cd7b56

Demonstranti u Tel Avivu uzvikivali su: „Rat nije svetinja, život jeste&#8221;, a neki optužuju premijera Benjamina Netanjahua da mu je cilj da produži sukob u Gazi.



Demonstracije su organizovane u danu kada su predstavnici palestinske ekstremističke organizacije Hamas doći u Egipat na dalje pregovore i primirju.



Pregovarači su nastavili dugotrajne pregovore o prekidu vatre, uz posredovanje Egipta i Katara.



Hamas traži potpuno povlačenje izraelskih trupa iz Pojasa Gaze, a izraelska vlada je u više navrata rekla da primirja neće biti dok ne uništi Hamas i dok svi taoci ne budu oslobođeni.



Čini se da je glavna prepreka u ovim pregovorima da li će sporazum o primirju biti privremen ili trajan.



Smatra se da formulacija o kojoj se raspravlja uključuje 40-dnevnu pauzu u borbama radi oslobađanja izraelskih talaca i određenog broja Palestinaca koji su u izraelskim zatvorima.



Izvor upoznat sa ovom poslednjom rundom razgovora rekao je za BBC da su pregovori složeni i da bi se na bilo kakav napredak moglo da čeka nekoliko dana.



Tokom dosadašnjeg rata, koji traje od 7. oktobra, samo jednom je &#8211; u novembru &#8211; bilo uspostavljeno kratkotrajno, sedmodnevno primirje.



Tada je oslobođeno nekoliko desetina Izraelaca koje je Hamas oteo tokom iznenadnog napada na jug Izraela 7. oktobra, kao i više od 100 Palestinaca koji su godinama u izraelskim zatvorima.



U intervjuu za BBC, izraelski ministar Amihai Hikli rekao je da će rat biti nastavljen sve dok Hamas ne bude eliminisan.



„Nemamo mogućnost da pristanemo na dogovor koji uključuje okončanje rata ili odustajanje od operacije punog obima u Rafi&#8221;, dodao je on.



Anonimni zvaničnik izraelske vlade rekao je lokalnim medijima u subotu da Izrael „ni pod kojim okolnostima neće pristati da okonča rat kao deo sporazuma o oslobađanju naših otetih&#8221;.



„Izraelska vojska će ući u Rafu i tamo uništiti preostale bataljone Hamasa &#8211; bilo da postoji privremena pauza za oslobađanje naših zarobljenika ili ne&#8221;, dodao je.



Netanjahu se suočio sa pritiskom unutar njegove krajnje desničarske koalicije da krene u dugo najavljivanu ofanzivu na najjužniji grad u Pojasu Gaze, gde se, kako se procenjuje, sklonilo oko 1,4 miliona ljudi nakon što su pobegli od borbi u severnim i centralnim delovima enklave.



SAD &#8211; najveći diplomatski i vojni saveznik Izraela &#8211; upozoravaju da bi ofanziva na Rafu bi mogla da uzrokuje značajne civilne žrtve, i insistiraju na tome da Izrael najpre predstavi plan zaštite raseljenih Palestinaca.



Subotnje demonstracije u Izraelu najnoviji su pritisak na Netanjahua da obezbedi povratak talaca.



Od 252 koje je Hamas kidnapovao 7. oktobra, za 128 se i dalje veruje da su u Pojasu Gaze, a među njima se pretpostavlja da su najmanje 34 mrtva.



Natali Eldor, demonstrantkinja u Tel Avivu, rekla je agenciji Rojters da je došla da traži dogovor o oslobađanju talaca i to odmah.



„Moramo da vratimo sve taoce i žive i mrtve. Moramo da ih vratimo. Moramo da promenimo ovu vladu&#8221;, dodala je ona.



Neki koji su se okupili u vojnoj bazi Kirja u Tel Avivu optužili su premijera da podriva predloženo primirje, dok su drugi pozvali na prekid rata.



Pregovori o prekidu vatre traju mesecima bez pomaka, a od kraja novembra nije bilo pauze u borbama ili oslobađanja talaca.



U međuvremenu, šef Svetskog programa za hranu Ujedinjenih nacija upozorio je da su ljudi na severu Pojasa Gaze sada suočeni sa „potpunom gladi&#8221;.



Sindi Mekejn je u intervjuu američkim medijima upozorila da se katastrofalna situacija na teritoriji širi na jug.



Rat je počeo nakon što su naoružane palestinske ekstremističke grupe predvođene Hamasom probili granicu i upali u Izrael 7. oktobra, ubivši oko 1.200 ljudi i uzevši više od 250 talaca.



Mnoge zapadne zemlje ranije su Hamas proglasile terorističkom organizacijom.



U odgovoru na napad, Izrael je pokrenuo potpunu ofanzivu na Pojas Gaze, a do sada je ubijeno više od 34.600 Palestinaca je ubijeno, a blizu 78.000 ranjeno, prema podacima Ministarstva zdravlja te teritorije kojim upravlja Hamas.

Izrael i Palestinci: Desetine hiljada ljudi na protestima u Izraelu, pregovori o primirju u Gazi traju

d91766e6ada41333298c4f1cecbede16

Ovom slobodarskom skupu prisustvovao je predsjedniK SOBNOR Crne Gore Radojica Radojević i, te delegacije SUBNOR i Antifašista Podgorica, kao i delegacije političkih stranaka.



Radmila Čagorović sekretarka SOBNOR-a Crne Gore i zamjenica predsjednika OBNOR-a 1941 – 1945 Glavni grad Podgorica, govoreći o ovom događaju istakla je da su toga 5. maja 1944. godine u 13 časova i 10 minuta, saveznici izveli najžešće bombardovanje Podgorice tokom Drugog svjetskog rata.



“Avionske bombe su je bukvalno sravnile sa zemljom a tačan broj poginulih nije utvrđen kao ni razlog bombardovanja. Oprostili smo ali ne zaboravili. Naša je sveta obaveza i dužnost da nikada ne zaboravimo sjećanje na one koji su nevino stradali od bombardovanja u drugom svetskom ratu. Podgorica je na taj način postala svojevrsni grad-žrtva, koji su njeni žitelji decenijama kasnije ponovo gradili i podizali. Sjećanjem na žrtve ovog strahovitog događaja odužujemo se našim precima kojima nije bilo žao dati ni život za odbranu domovine. SLAVA IM”, kazala je ona.

Odata pošta žrtvama bombardovanja Podgorice

1714898919ah9trpfme3f0tjyw-i_1118x745

Iz EUFOR-a su saopštili da su njihova dva pripadnika iskoristila svoje slobodno vrijeme za penjanje u okolini Vlašića gdje se i dogodila nesreća, prenosi N1 Sarajevo.



Nakon što im je nesreća dojavljena, EUFOR je angažovao svoju helikoptersku jedinicu za akciju spašavanja. Na lice mjesta je poslat helikopter MEDEVAC.



„Helikopter je prišao na teško pristupačan teren, a vremenski uslovi bili su loši. Po dolasku na mjesto nesreće doktor je ustanovio smrt vojnika“, saopšteno je iz EUFOR-a.



Drugi vojnik, koji nije bio povrijeđen, evakuisan je na sigurnu lokaciju, a iz EUFOR-a su izrazili saučešće njihovim porodicama, prijateljima i kolegama u ovom teškom trenutku.