U posljednja četiri mjeseca vodeći zapadni mediji kritikovali su politiku koju vodi predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Njujork tajms je ukazao na veze državnog rukovodstva sa kriminalnim klanom Veljka Belivuka, Špigl Vučića naziva lutkarom iz Beograda koji sebe vidi kao zastupnika svih Srba, Frankfurter algemajne cajtung ocjenjuje da su potezi koje vuku Vučić i Kurti prijetnja za stabilnost Evrope zbog vječnog sukoba Beograda i Prištine, a Si-En-En konstatuje da predsjednik Srbije destabilizuje Balkan hodajući po tankoj žici…

Osim toga, i 56 političara, među kojima su poslanici Evropskog parlamenta i SAD, zatražilo je u zajedničkom pismu zvaničnicima SAD, Evrope i Velike Britanije da preispitaju svoju politku i promijene pristup prema Kosovu i Srbiji.

POBJEDA: Da li su kritički tekstovi o predsjedniku Srbije u uticajnim zapadnim medijima procjene novinara ili političke poruke vlada država odakle su mediji?

OLENIK: Kritički tekstovi jesu i mišljenja novinara ali i kritičke poruke iz država u kojima mediji izlaze. Oni su realni, ali su kritički u odnosu kako su ranije izvještavali isti ti mediji o Vučiću – uglavnom su bili hvalospjevi pa se i sa te strane može reći da je to politička poruka tih vlada i novinara. Konačno je sada jasno da zapadne vlade a među njima najvažnije Njemačka i SAD, odnosno EU, na ovaj način upozoravaju Vučića da njegova politika koju vodi sve ovo vrijeme umnogome se razlikuje od onoga što je dogovoreno sa njima prilikom dolaska na vlast i na ovaj način se najavljuju posljedice.

POBJEDA: Po reakciji Vučića na tekstove smatrate li da je on ozbiljno shvatio poruke oko kriminala i svega što je pominjano?

OLENIK: Apsolutno sam siguran da je Vučić shvatio ozbiljno ove političke poruke, ne samo posljednja dva teksta nego i onih prvih koji su došli pa i pisma koje je potpisano od velikog broja političara. Siguran sam na ličnom nivou da ga je to prilično zaboljelo i zato je morao da reaguje na društvenoj mreži Instagram u blago ironičnom izdanju. To je znak da nije mogao da oćuti, što bi po meni bilo najrealnije, da primi k znanju i ćuti – jer ta činjenica da je morao da odgovori i dijeli packe oko snage jezika i snage politike je nešto što svima nama govori da je poruke shvatio duboko lično i da ga je to u velikoj mjeri i zaboljelo.

POBJEDA: Da li će Srbija mijenjati svoju politiku zbog tih kritika ili ćemo i dalje slušati da samostalno donosi odluke?

OLENIK: Ovo je i najvažnije jer očigledno je da se ovim političkim porukama najavljuje promjena politike Zapada prema Srbiji i Vučić – kao predsjednik i trenutno osoba sa apsolutnom vlašću u Srbiji, mora da odluči šta će da uradi. Do sada znamo da je Vučić obećao da će Srbiju polako da izvlači iz toksičnog okrilja Rusije i da je polako stavlja odnosno prebacuje na Zapad gdje Srbiji i jeste mjesto i u EU ali i u NATO, možda čak više u NATO pa u EU – kako je to i u Crnoj Gori.

Ako Vučić ne promijeni politiku i ne krene da sprovodi, za šta ima mandat i šta je dogovoreno, onda će se sa ovih upozorenja preći na političku akciju a to znači na promjenu politike. Ne mora da znači da će odmah biti u pitanju sankcije, siguran sam da neće, ali sam i siguran da će poslije ovih upozorenja doći do konkretnih političkih akcija Njemačke, EU i SAD. Mi kao politički predstavnici Vojvođana učinićemo sve što možemo da podržimo ili natjeramo predsjednika Vučića da krene da sprovodi politiku koju je i našim biračima obećao 2012. godine ali i EU i međunarodnoj zajednici da Srbija bude na evropskom putu i da se krene u akciju po tom pitanju.

POBJEDA: Možemo li očekivati zaokret politike zvaničnog Beograda prema regionu?

OLENIK: Zvanična Srbija će promijeniti politiku prema regionu samo ako bude promijenila i svoju unutrašnju politiku. Svi znamo da je spoljna politika produžena ruka i odraz unutrašnje politike. Ne mogu te dvije politike biti u sukobu. Onog trenutka kada zvanična Srbija i krene ka EU ne samo formalno već i suštinski i počne da radi sve što može da bi se približila EU i svom mjestu na Zapadu tada će morati da dođe do promjene politike prema regionu i komšijama.

U ovom trenutku toga nema niti Srbija nešto radi da bi se približila EU niti ima namjeru da mijenja svoju štetnu politiku prema regionu. Izgovor za to je pitanje Kosova i siguran sam da će to pitanje u kratkom intervalu biti riješeno jednom vrstom sporazuma koji je već dogovoren u Ohridu a osnova mu je evropski plan. Tek nakon toga možemo da govorimo o promjeni nabolje u politici prema regionu.

U slučaju da Srbija ne shvati ozbiljno upozorenja koje dobija sa Zapada i da ne dođe do sporazuma za Kosovo bojim se da će opet biti promjene prema regionu ali ovaj put nagore.

Zapad ipak računa na Vučića

” Nije svaka promjena nabolje, a mi na Balkanu odnosno u Srbiji i dalje imamo mogućnost da, nažalost, promjena politike bude nagore. S tim u vezi i EU ali najviše SAD na globalnom i svjetskom nivou i dalje računaju na podršku Vučića ako ne iz drugog razloga a onda zato što bi promjena politike i pravljenje dogovora sa nekim drugim tražili mnogo vremena, pripreme, zauzimanje pozicija pa dogovor. Dakle, iz njihovog ugla i dalje je mnogo bolje i efikasnije pokušavati da Vučić uradi ono što je dogovoreno a to ne mora da znači samo pitanje Kosova – to se u Srbiji zbog propagande svelo na pitanje Kosova. Suštinski Srbija treba polako da se izdvoji iz malignog uticaja Rusije i da se približi EU što znači evroatlantskim integracijama. I dalje je procjena na Zapadu da treba dati Vučiću šansu ali mislim da je omeđeno vrijeme koje ima na raspolaganju i da ga nema još puno”, kaže Olenik.