Perić za Standard ističe da mimo bilo kakvog spora stranke krajnje desnice zabilježile su značajan porast.
Kako kaže najupečatljiviji je svakako uspon partije Marin Le Pen u Francuskoj koja je značajno nadvladala koaliciju aktuelnog francuskog predsjednika što je imalo za posljedicu da on raspiše vanredne izbore u Francuskoj.” Socijaldemokrate u Njemačkoj su ostvarile loš rezultat, a prilično snažnom se pokazuje AfD. Upečatljivo je i da je Đorđa Meloni u Italiji izašla ukupno politički ojačana iz ovih izbora. Dakle u tri ključne države desnica raste, pa tako puko sabiranje mjesta u Evropskom parlamentu ne daje najbolji osjećaj o trendovima”, objašnjava Perić.
Prema riječima Perića više je razloga za to.
Kako kaže ljevica ne uspijeva da osvježi ideološku profilaciju, ne pokazuje prodornost i kao da smatra da je dovoljno biti ljevičar i da će to ljudi nagraditi glasom.
“Sa druge strane, desnica promoviše jednostavna rješenja u vezi sa inflacijom, migracijama, izazovima u sprovođenju zelene politike, a u vezi sa ratom u Ukrajini zauzima oportuniji stav. Moje simpatije ostaju na strani vrijednosti ljevice, ali ona nažalost ne pokazuje unutrašnju snagu da izvrši introspekciju i ponudi novu viziju razvoja Evropa. Dobitak ovih izbora, iz moje perspektive, bi mogla biti lekcija koju bi oni mogli savladati. To će svakako biti vrlo izazovno”, kaže Perić-
Čini se, kako navodi Perić, da će ipak većina biti oko političkog centra koji bi snažili liberli i socijalisti.
“Za sada čujemo najave o koaliciji Evropske narodne partije, Partije evropskih socijalista uz jasne signale da bi se i Zeleni mogli naći u toj saradnji. Iz Alijanse liberala i demokrata istuču da je pred Evropom period kompromisa. Čini se da bi u čitanju ovih stavova mogla da se sa priličnom pouzdanošću anticipira kuda se kreće u Evropski parlament. Kakvi će biti dugoročni trendovi, to je zaista nezahvalno prognozirati, ali desnica očito ima nalet i ukoliko se ne saplete ili ljevica ne pronađe unutrašnju snagu, ne bi bilo iznenađujuće da se njihova dominacija nastavi i u daljem periodu, pojašnjava Perić.
No, kako kaže, ostaje pitanje šta će se dešavati ukoliko se dakle taj trend nastavi i šta bi to moglo značiti za Crnu Goru.
“Nije za očekivati dramatičnu promjenu u odnosu na politiku proširenja kada je u pitanju Crna Gora i ne bi tu trebalo očekivati veće prepreke”, navodi on i dodaje da ako bi se nastavio rast desnice i u nacionalnim parlamentima, možda bi u određenim okolnostima to mogao biti ipak zahtjevniji put.
Preporučeno
” Ostaje utisak da nam je EU krajnje naklonjena da se proces pridruživanja dovrši do 2028. i da bi udaljavanje od tog cilja prije mogao biti ugrožen dešavanjima na našoj unutrapolitičkoj sceni, što djeluje apsurdno, jer su poltički subjekti deklarativno gotovo konsezualno za članstvo za EU. Tada se otvara pitanje u kojoj mjeri postoje skrivene agende s tim u vezi, jer je postalo uobičajeno da se političkom mudrošću smatra da jedno govorite, drugo radite, a treće mislite. U političkom smislu, otvorene postavke bi nam mnogo lakše pomogle da se suočimo i sa sobom, ali i da budemo pouzdaniji partner – no izgleda da su naša unutrašnja politička opterećenja prevelika da bi bilo realno očekivati tako nešto”, zaključio je Perić za Standard.