Ministar odbrane Dragan Krapović na jučerašnjoj konferenciji za novinare je istakao da je Savjet za odbranu i bezbjednost „dužan da po sili zakona konstatuje prestanak funkcije Lazareviću“. Kako je precizirao, Lazarević će morati da bude razriješen po sili zakona, pošto je on potpisao rješenje kojim je bivši rukovodilac MO, Filip Adžić Lazareviću produžio funkciju do juna 2025. godine.
,,U konkretnoj situaciji nije moguće ukloniti, odnosno razriješiti generala Lazarevića dužnosti načelnika Generalštaba bez odluke Savjeta za bezbjednost i odbranu”, podsjetio je Radulović.Smjena aktuelnog načelnika Generalštaba inicirana je na prethodnoj sjednici Savjeta za bezbjednost i odbranu, ali se tome protivio predsjednik države Jakov Milatović.
PARALELA
Krapović je i juče podsjetio da je razlog za smjenu Lazarevića podmlađivanje kadra, ali je na komentar kako NATO članice imaju za načelnike Generalštaba iskusna vojna lica starija od Lazarevića, kazao da ga „ne zanima šta rade druge zemlje“.
Nepoznanice i neizvjesnost oko čelnog čovjeka u Generalštabu Vojske Crne Gore u najvećem dijelu podsjećaju na situaciju krajem 2020. i početkom 2021. godine tokom kohabitacije. Tadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragutin Dakić je podnio zahtjev za odlazak u penziju krajem decembra 2020. godine. Ministarka odbrane Olivera Injac uputila je predsjedniku Milu Đukanoviću odluku o razrješenju Dakića, gdje je kao razlog navela upravo završetak aktivne službe. Međutim, Đukanović je odbio da takvu odluku potpiše, te istakao da se o tom pitanju odlučuje na sjednici Savjeta za bezbjednost i odbranu. Sjednica je održana tek sredinom aprila 2021. godine i na njoj je razriješen Dakić, a pukovnik Milutin Đurović unaprijeđen u generala i zatim izabran za načelnika Generalštaba.
Radulović za Pobjedu ističe da general Lazarević ne može otići u penziju samo na osnovu odluka Ministarstva odbrane, konkretno potpisa ministra Krapovića na dokument kojim se ukida produženje aktivne službe načelniku Generalštaba.
,,Jedini koji može prekinuti službu generalu Lazareviću je Savjet za odbranu i bezbjednost. Paralela se može napraviti sa Dakićem, ali i sa mnogim drugim sličnim slučajevima. I sada, kao i tada, očigledno je u pitanju partijski interes”, dodao je on.
PARTIJSKI INTERESI
Prema riječima našeg sagovornika, sve je to borba da „određeni partijski subjekti sa pozicije načelnika Generalštaba uklone neku osobu koja im politički ne odgovara u datom momentu“. Na taj način, zatim, obezbjeđuju poziciju na koju će dovesti svoj partijski kadar. Kaže da je upravo to veliki problem Crne Gore o kojem se nikada ne govori.
,,Ni tada, a ni sada, ne govori se o ljudima koji se eventualno smjenjuju ili treba da se postave, odnosno o njihovim profesionalnim referencama, integritetu i svemu što bi neko trebalo da ima da bi pokrivao tako odgovornu funkciju kao što je načelnik Generalštaba. U krupnom planu uvijek je partijski interes i, ponavljam, želja da se ta pozicija obezbijedi za svoj kadar. Nadam se da će se jednom prekinuti sa tom praksom i da će političari početi da poštuju Ustav i zakon. Ali na žalost, nemamo institucije koje su potrebne da to i obezbijede”, zaključuje Radulović.
Krapović: Poljska firma, uključena u posao oko nabavke patrolnih brodova, ne postoji
Krapović je juče opovrgao optužbe lidera GP Ura Dritana Abazovića koji je u Skupštini kazao da se iza međudržavnog ugovora sa Francuskom za kupovinu dva patrolna broda skriva pronevjera od 19 miliona eura u koju je uključena jedna kompanija iz Poljske.
Ministar odbrane ističe da je cilj Abazovićevog govora kompromitacija projekta.
,,Konsultovao sam sve u Ministarstvu odbrane i ne postoji poljska firma koja je uključena u ovaj posao. To je notorna neistina. Te tvrdnje su zlonamjerne”, tvrdi on.
Preporučeno
Smatra da Abazović izjavom kritikuje i svog kolegu, nekadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića, koji je predložio ovaj aranžman za vrijeme 43. vlade, uključujući dodatnih 120 miliona za nabavku brodova.
Video