Skupština Crne Gore danas bi, na Petom vanrednom zasijedanju u 2024, čiji je početak najavljen za 15:00, trebalo da raspravlja, između ostalog, i o Vladinom Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, koji ministru unutrašnjih poslova omogućuje da u narednih godinu i po zaposli 1.455 policajaca bez javnog oglašavanja i kadrovskog plana.
Prijedlogom, koji je Vlada Milojka Spajića utvrdila 1. avgusta, na 44. sjednici, i istog dana ga dostavila Skupštini sa zahtjevom za hitnu parlamentu proceduru, propisano je, novim članom 133a, da „radi popunjavanja radnih mjesta policijskih službenika Ministarstvo [unutrašnjih poslova] može, uz prethodno mišljenje Ministarstva finansija, sa aspekta fiskalnog uticaja na budžet države, i saglasnosti Vlade da sprovede poseban postupak zapošljavanja bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana zbog obima posla koji nije moguće obaviti sa postojećim brojem izvršilaca, potrebe za angažovanjem specijalizovanog kadra ili drugih opravdanih razloga koje utvrdi Ministarstvo [unutrašnjih poslova]“.
Ministar unutrašnjih poslova je, prema predloženim izmjenama i dopunama, slobodan da zapošljava mimo uobičajenih procedura već na, kako se navodi u stavu 2 novog člana 133a „javnog poziva koji se objavljuje na internet stranici i oglasnoj tabli Ministarstva“.
Postupak, prema predloženim izmjenama i dopunama zakona, teče na sljedeći način: 1) rukovodilac organizacione jedinice Policije procijeni da mu je potrebno još policajaca, 2) o tome obavještava direktora Policije, 3) direktor Policije piše ministru i 4) „ministar donosi odluku o pokretanju posebnog postupka zapošljavanja“.
Vlada kao razlog za izmjene i dopune Zakona navodi potrebu da riješi „aktuelne probleme sa kojim[a] se suočava Ministarstvo unutrašnjih poslova zbog konstantnog odliva velikog broja policijskih službenika i složenih postupaka prilikom zasnivanja radnog odnosa“, velikog interesovanja za penzionisanje po povoljnim uslovima te stav da „Policijska akademija trenutno nema kadrovske i smještajne kapacitete koji bi joj pružili mogućnost da ljudstvo koje nedostaje obuči u kratkom roku“.
Kao razlog za hitnost Vlada navodi „drastično smanjenje broja aktivnih policijskih službenika“ zbog čega je „došlo do ozbiljnog ugrožavanja operativnih kapaciteta Policije“.
Kada je riječ o broju policajaca koji bi na ovaj način mogli biti zapošljeni Vlada u obrazloženju zahtjeva za hitnost parlamentarne procedure navodi da „ukupan broj sistematizovanih mjesta za policijske službenike iznosi 5.127, dok je upražnjeno čak 1.455 mjesta“.
Međutim, u odjeljku V Obrazloženja, čija je tema procjena novca potrebnog za provođenje izmjena i dopuna Zakona, navodi se da bi „uzimajući u obzir trenutne potrebe za ostvarivanje procesa rada Policije, kao i trenutnu popunjenost sistematizovanih radnih mjesta, bilo neophodno zapošljavanje od 300 do 500 lica na način propisan ovim zakonom“.
Predloženim izmjenama i dopunama Zakona propisuju se, pored navedenog, kategorizacija policijskih zvanja, detalji obuke te vanredno napredovanje policajaca o čemu odluku donosi direktor Policije. Takođe se pravo na penzionisanje na lični zahtjev, koje je važećim zakonom bilo propisano do kraja 2025, produžava do kraja 2028.
Takođe je propisano da do kraja 2025. ovakav „posebni postupak zapošljavanja Ministarstvo [unutrašnjih poslova] može da sprovede i za popunu radnih mjesta u organizacionoj jedinici koja vrši poslove u vezi sa informacionim tehnologijama“.
Preporučeno
Predlog o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima nije prošao uobičajenu proceduru koja podrazumijeva javnu raspravu. Svaki organ je obavezan da u pripremi zakona i strategija sprovede postupak javne rasprave. Međutim, Vlada se u ovom slučaju pozvala na član 52 Zakona o državnoj upravi. Tim članom propisano je da „Javna rasprava nije obavezna: – kad se zakonom, odnosno strategijom uređuju pitanja iz oblasti odbrane i bezbjednosti i godišnjeg budžeta; – u vanrednim, hitnim ili nepredvidljivim okolnostima; – kod manjih izmjena zakona kojima se bitno drukčije ne uređuje neko pitanje“. U Vladinom obrazloženju je protumačeno da se budući da je zatraženo usvajanje zakona u hitnoj parlamentarnoj proceduri mogu primijeniti odredbe člana 52 Zakona o državnoj upravi. U skladu s članom 52 Zakona o državnoj upravi, s obzirom na to da je Zakon izrađen po hitnom postupku, konsultacije zainteresovane javnosti nijesu sprovedene“, navodi se u Vladinom obrazloženju.
Video