Na pitanje o prijetnjama koje mu je, navodno, preko članova “kavačkog” klana uputio turski državljanin, Maraš Dukaj kaže da je  sve što je imao, kazao u zakonitoj proceduri nadležnim organima.

“Siguran sam da je to najbolji put za dobijanje svih odgovora, pa i onih koji interesuju medije“, istakao je Dukaj.

Naglašava da je donošenje Zakona o Vladi predviđeno je Srednjoročnim programom rada Vlade 2022-2024. godina, kao i Strategijom reforme javne uprave.

“Donošenjem ovog zakona sistemski će se urediti sva pitanja od značaja za organizaciju, mandat, sastav, način rada, odlučivanja, odnosa sa drugim organima, kao i druga pitanja od značaja za rad Vlade, što će biti osnov i svakoj budućoj izvršnoj vlasti da, u skladu sa najboljim praksama i principima dobrog upravljanja, vrši svoju funkciju”, istakao je on.

Kaže da je radna grupa pripremila Nacrt zakona o Vladi sa kojim je upoznala širu javnost održavanjem javne rasprave i okruglih stolova, a prije toga i Vladu Crne Gore. Nacrt ovog zakona usaglašen je sa komentarima dobijenim u toku javne rasprave, kao i sa resorima Vlade u prethodnom mandatu, nakon čega je isti dostavljen Evropskoj komisiji, a nakon toga i Venecijanskoj komisiji na mišljenje. 

Povezani članci

politika

Koprivica: Razmotriti sve sugestije Venecijanske komisije prilikom usvajanja zakona o Vladi

drustvo

Dukaj sa Rajzing Rajnke: Nastavak i jačanje saradnje u oblasti sajber bezbjednosti i digitalizacije

Dodaje da je tim povodom na plenarnom zasijedanju u oktobru 2023. godine, Venecijanska komisija je usvojila mišljenje o Nacrtu zakona, u kojem je ovaj zakonski tekst dobio pozitivnu ocjenu sa određenim sugestijama i preporukama za dalje poboljšanje.

“Kako je najavljeno na okruglom stolu u decembru 2023. godine, ovaj zakon biće usaglašen i sa GRECO preporukama. Trenutno smo u fazi iznalaženja najboljih rješenja kojim ćemo propisati povjeru integriteta članova Vlade i praćenje primjene Etičkog kodeksa. S tim u vezi, otpočeli smo saradnju sa Kancelarijom Savjeta Evrope u Crnoj Gori, i očekujemo da do sredine februara imamo stav eksperata po ovom pitanju, pri čemu naglašavamo da će u tom dijelu Crna Gora biti među prvim državama koja će implementirati ove GRECO preporuke”, naglasio je Dukaj.

Podcrtava da će nakon ovog procesa, u skladu sa Poslovnikom Vlade Crne Gore resor pribaviti sva relevantna mišljenja i uputiti Zakon Vladi na utvrđivanje.

“Imajući u vidu da je Crna Gora jedina država u regionu koja nema zakonski propis kojim reguliše najvažnija pitanja za funkcionisanje i organizaciju Vlade, a što se kao nedostatak našeg pravnog sistema pokazalo kroz dugi niz godina, nameće se potreba za donošenje ovog zakona u što kraćem roku”, ocjenjuje Dukaj.

Govoreći o planovima za reformu Javne uprave u 2024. godini Vlada Crne Gore je, smatra Dukaj, u svojim prioritetima visoko pozicionirala profesionalnu javnu upravu, koja kvalitetno pruža usluge građanima i privredi i ima adekvatne kapacitete za pristupanje Evropskoj uniji.

“Reforma javne uprave predstavlja temelj svih reformskih procesa”

“U tom kontekstu, reforma javne uprave predstavlja temelj svih reformskih procesa, imajući u vidu da je jedan od tri ključna stuba proširenja Evropske unije i jedan od najsloženijih zadataka s kojim se Crna Gora suočava u procesu pregovora.  Važno je naglasiti da je izrada Strategije reforme javne uprave započela u julu 2020. u mandatu 41. Vlade Crne Gore i da je tokom mandata 42. Vlade sproveden inkluzivan i transparentan proces kreiranja dokumenta uz podršku civilnog sektora i međunarodnih partnera kao što su Sigma, RESPA, UNDP i DEU i EK, nakon čega je usvojen strateški okvir reforme za period 2022-2026”, kazao je resorni ministar.

Implementacija ovog strateškog dokumenta sprovodi se uprkos, kako kaže, organizacionim i kadrovskim promjenama koje su posljedica rekonstrukcija Vlade Crne Gore u prethodnom periodu. 

“Naime, ranije kreirani strateški okvir naišao je na punu podršku donosilaca odluka i na taj način je još jednom potvrđena činjenica da je kreiran na osnovu relevantnih podataka, dobro targetiranih izazova i prepoznatih ciljeva. Potvrda tome je i finansijska podrška reformi kroz EU fondove u iznosu od 16,6 miliona eura. Proces praćenja realizacije aktivnosti prepoznatih ovim dokumentom sprovodi Ministarstvo javne uprave koje ujedno pruža stručnu i administrativnu podršku Savjetu za reformu javne uprave, kojim predsjedava premijer Crne Gore. U skladu sa planiranom dimanikom monitoringa i izvještavanja, ovo Ministarstvo je pripremilo i Informaciju o aktivnostima koje se sprovode u procesu reforme javne uprave”, istakao je Dukaj. 

Saglasno nalazima i preporukama iz navedene Informacije, podsjeća da su na prošloj sjednici Vlade donijeti zaključci kojima je, između ostalog, navedeno da je potrebno ubrzati aktivnosti u cilju:

• Izmjena i donošenja ključnih zakonskih rješenja i podzakonskih akata koji se odnose na organizaciju i rad javne uprave, unapređenje službeničkog sistema, inspekcijskog nadzora, kao i upravljanje i kontrolu u javnom sektoru. U narednom periodu u fokusu će biti unapređenje normativnog okvira kroz izmjene i dopune zakonskih rješenja, u cilju unapređenja uslova i kompetencija za zasnivanje radnog odnosa, sistema kadrovskog planiranja svih institucija koji se finansiraju iz budžeta, kompetencija zaposlenih, obuka, kao i sistema napredovanja i nagrađivanja. Tu prije svega mislimo na Zakon o Vladi, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Zakon o lokalanoj samoupravi, Zakon o javnim ustanovama i drugim zakonima koji su od značaja za nastavak reforme javne uprave
• Obezbijediti funkcionisanje i povezivanje svih registara u cilju unapređenja pružanja usluga građanima i nastavak procesa dalje digitalizacije
• Osigurati proaktivno objavljivanje informacija u cilju transparentnijeg rada institucija i smanjenja broja zahtjeva za slobodan pristup informacijama (SPI)
• Osnažiti administrativne kapacitete u kontekstu pregovaračkog procesa, međunarodne saradnje strateškog planiranja i raditi na boljoj koordinaciji u cilju kvalitetnijeg sprovođenja ključnih ciljeva reforme i prioritizacije rezultata koji se žele postići.

Govoreći o sajber napadima na sajtove Vlade u avgustu 2022. godine, Dukaj kaže da je Ministarsvo javne uprave organ državne uprave nadležan za kreiranje normativno i strateškog okvira u oblasti sajber bezbjednosti, a ujedno i nadležan za zaštitu mreže državih organa, kao i vladine infrstrukture smještene u Data centru ministarstva kao sastavnog dijela jedinstvenog informacionog sistema državnih organa u skladu sa Zakonom o elektronskoj uprave i u tom smislu nema nadležnosti u otkrivanju samih napadača, čime se bave istražni organi. 

“Od avgusta 2022.godine, Ministarstvo javne uprave je višestruko unaprijedilo sajber ekosistem, implementacijom dodtanih softverskih alata za sajber bezbjednost, kao i izmjenama brojnih procedura, polisa. Uveli smo smo 24/7 nadzor sistema, formirali Vladin CIRT, tako da smo na napade koji su se dogodili nakon avgusta 2022. godine, uspješno odgovorili. U planu za 2024.godinu imamo i uvođenje još nekih novih platformi na kojima radimo sa našim partnerima iz SAD”, istakao je Dukaj.

Na pitanje zapošljavanju u lokalnim samoupravama kaže da resor kojim rukovodi ima podatke od Ministarstva finansija u pogledu broja zaposlenih, ali nema aktivnosti koje se odnose na službenički sistem u jedinicama lokalne samouprave.