“Premijer Spajić je suprotno očekivanju nekih, a vjerujem i značajnom dijelu njegovih birača, je nastavio praksu unižavanja institucija, koju smo imali, čini mi se, dovedenu do velikih razmjera, u vrijeme prethodnog premijera”, kazala je Uljarević.

Podsjeća da je premijer to učinio još prvog radnog dana na čelu crnogorske Vlade kada je, kako je rekla, ponizio sve poslanice i poslanike u Skupštini tako što nije pročitao ekspoze. U istom maniru je, dodaje Uljarević, nastavio kasnije, vrlo neozbiljno doživljavajući tu instituciju.

“Treba naglasiti da u tome ima i snažnog saučesnika, a to je predsjednik Skupštine, koji bi trebalo da bude prvi na braniku odbrane digniteta te institucije, a on sve to dopušta zbog njihovih koalicionih aranžmana. Istovremeno, tu su poslanici parlamentarne većine, koji dopuštaju da budu na taj način kontinuirano omalovažavani od strane premijera”, istakla je Uljarević.

Rezolucija o Jasenovcu, Mauthausenu i Dachau, nedavno usvojena u Skupštini, nije samo iziritirala Hrvatsku, ta Rezolucija je dobila, kako je kazala, obrise toga da se crnogorska Skupština, postavlja kao neka vrsta moralnog žandara i prema Njemačkoj.

“Teško je u istoriji naći državu, koja se sa više odgovornosti i posvećenosti, bavila suočavanjem sa svojom nacističkom prošlošću, kao što je to radila Njemačka, koja je više uložila u reparacije i izgradnje kulture sjećanja. Sada dolazimo u situaciji da oni poslanici, koji nikada nijesu osudili ratne zločine na ovim prostorima, koji žive tu ideologiju i danas, podsjećaju Njemačku na nešto što je ona zaista uradila na jedan adekvatan način” , objašnjava Uljarević.

Povezani članci

politika

Uljarević: Odlazeći premijer ne ispunjava agendu EU, nego svoju

politika

Uljarević: Namjera MUP-a dobra, ali je upitna praksa

politika

Usvojena Rezolucija o genocidu u Jasenovcu

Rezolucija je uvreda za, kako kaže, jasenovačkežrtave, jer ih se neko sjetio kad je usvojena Rezolucija o Srebrenici. Dodaje da je to direktna provokacija hrvatskih vlasti, jer u samoj Hrvatskoj postoji ljudsko pravaški pristup, ustanovljen datum sjećanja, te da niko u toj državine negira Jasenovac.

“Cilj usvajanja Rezolucije o Jasenovcu, Mauthausenu i Dachau je da uspori Crnu Goru u evropskim integracijama, imislim da to već proizvodi efekat. Država kojoj su svi toliko pomogli, prema kojoj je pokazana dosad neviđena politička volja, na takav način se ponaša prema svim drugim državama članicama, i na kraju krajeva prema svom susjedu”, kazala je ona.

Prema njenim riječima, u samom procesu proširenja postoji jedna veoma važna stavka, a to su bilateralna pitanja. Crna Gora, kako objašnjava,ne možeući u EU dok god ima neriješena bilateralna pitanja sa nekom od članica. U ovom trenutku je, kaže, otvoreno još jedno bilateralno pitanje.

Hrvatska je, podsjeća izvršna direktorica CGO, pružila nesebičnu pomoć u predpristupnim pregovorima, kroz prevode pravnih tekovina, koji su višemilionski vrijedni, slala je svoje stručnjake i politički se jako zalagala i promovisala proces pristupanja i Crne Gore i proces proširenja na Zapadni Balkan.

Jasno je, kaže, da je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel, poslao poruku da je ova Rezolucija ključni razlog zbog kojeg ne dolazi.

“Na drugoj strani činjenica da je pozvao predsjednika Jakova Milatovića u Brisel, da se tamo sastanu, da nije htio doći u Skupštinu i susresti se sa premijerom Spajićem, ukazuje da je na taj način htio da izrazi svoj stav prema toj Skupštini, odnosno njenoj većini”, dodala je Uljarević.

Napominje da se u ovom trenutku jedino predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ponaša državnički i pokazuje odgovornost na sadržajan, kvalitetan način, koji nije maketinški.

Komentarišiću najavu dolaska predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Crnu Goru, na svesrpski sabor, kaže da Vučić nije nikada došao u zvaničnu bilateralnu posjetu Crnoj Gori. Uvijek su to, dodaje, bili neki sastanci na marginama, nije dolazio ni u Glavni grad ni u Prijestonicu.

,,Mi smo planirali u CGO-u da napravimo studiju slučaja Pljevalja, zato što je ona u ovom trenutku skener nekih odnosa u Crnoj Gori, i nemoći institucija da se odupre onim štetnim uticajima koji dolaze iz nedemokratskih susjednih država, kojima se pomjeraju granice, i naprosto se mjeri do koje mjere poniženje može ići u odnosu prema crnogorskim vlastima i državi”, zaključila je ona.