Priznanje je uslijedilo nakon što je pjevačica iz Hrvatske Severina Vučković saopštila 26. avgusta da su je pripadnici policije Srbije zadržali četiri sata na granici i ispitivali o njenim stavovima o različitim političkim i istorijskim temama, nakon čega je odustala od dolaska u Srbiju.
Aleksandar Vulin, potpredsjednik Vlade i nekadašnji direktor Bezbjednosno-informativne agencije (BIA), pohvalio se da je za vrijeme šefovanja tajnom službom lično pravio spiskove onih koje je smatrao nepodobnim da uđu u Srbiju.Na njemu su se do sada našle estradne zvijezde, glumci, političari, te ruski državljani koji su se uključili u proteste protiv ratne politike Vladimira Putina.
Verbalni delikt
Hrvatska pjevačica Severina Vučković izjavila je da je 25. avgusta pokušala da uđe u Srbiju sa svojim menadžerom, ali ju je satima držala policija na prelazu Batrovci.
Nakon što su inspektori detaljno pretresali njihov automobil, ona je odvedena u zgradu policije na razgovor.
Na ispitivanju su je, kako kaže, pitali o genocidu u Srebrenici, hrvatskoj vojno-policijskoj operaciji “Oluja” i zašto je podržala demonstracije protiv iskopavanja litijuma u Srbiji.
“Dotakli su se i Jasenovca [koncentracioni logor u Hrvatskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata], a došli su i do Tuđmana [Franjo, prvi predsjednik Hrvatske]”, napisala je Vučković u saopštenju.
Na koncu, pjevačica je odlučila da se vrati u Hrvatsku, uz poruku da u Srbiju neće doći ponovo dok je na vlasti režim Aleksandra Vučića.
Severina je 27. avgusta na Instagramu napisala da je dobila brojne poruke podrške, “najviše iz Srbije”.
Ona je pozvala hrvatsku policiju da “ne vraća istom mjerom” i da pusti njene kolege iz Srbije da i dalje nesmetano dolaze i rade u Hrvatskoj.
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da Severini Vučković ulazak u zemlju nije zabranjen niti je ona bila privedena, već da ju je policija na granici sa Hrvatskom zadržala na osnovu, kako je rekao, “spiskova o verbalnim deliktima”.
Dačić: Ukinuti sve spiskove, osim za one koji vrše krivična djela
“Mi ćemo, da ne bi dolazilo do raznih zloupotreba ovih situacija, ukinuti sve spiskove koji se mogu odnositi na nešto, osim za one koji vrše krivična djela, postoji opasnost za bezbjednost zemlje, terorizam, kriminal”, rekao je Dačić.
Istakao je da svaka zemlja ima pravo da bez obrazloženja bilo kome zabrani ulazak.
U utorak, 27. avgusta, oglasio se i potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin koji je rekao da je kao ministar policije i direktor BIA “po zakonu i savjesti” pravio spiskove onih koji nisu dobrodošli u Srbiju.
Dodao je da žali što im se nije više posvetio.
Vulin “po zakonu i savjesti” pravio spiskove
“Na spiskovima koje sam uz naredbu predavao nadležnim organima bilo je stranih državljana koji su u Srbiju dolazili da učestvuju u nasilnim protestima, ali i narko-bosova”, naveo je u saopštenju Vulin.
Nekadašnji prvi čovjek BIA, bivši ministar unutrašnjih poslova i odbrane Srbije je pod sankcijama Sjedinjenih Država zbog veza sa organizovanim kriminalom i Rusijom.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 26. avgusta da je zadržavanje hrvatske pjevačice na srpskoj granici bilo nepotrebno, ne zbog nje same, o kojoj, kako je kazao “misli sve najgore”, već iz razloga što bi Srbija trebalo da se razlikuje od Hrvatske.
Dvojaka poruka spiskova
Pisac Vladimir Arsenijević kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je država odlučila da “trenira strogoću” nad javnim ličnostima iz regiona.
“Poslednji primjer Severine govori u prilog tome da, da bi čovjek ušao u Srbiju, mora da ima određeni stav o nekim ključnim pitanjima za srpsku realnost danas. Činjenica da ta ključna pitanja često sežu u vrijeme od prije dvije, tri decenije, pokazuje da mi ništa od svega toga nismo ni pokušali da riješimo kao društvo”, ocjenjuje Arsenijević.
On dodaje da se spiskovima i zabranama ulaska šalje dvojaka poruka – ličnostima iz regiona se sugeriše da treba da paze šta pričaju, a građanima Srbije se plasira “zacrnjen pogled na realnost i svakodnevicu”.
“Mi smo neprestano okruženi neprijateljima, ljudima koji nam ne žele dobro, jedino što mi možemo da uradimo je da suzbijemo redove, jedini identitet koji postoji je etnički ili nacionalni, sva naša sjećanja su isključivo bolna. To je grozomorna slika koja se promoviše i kroz medije, i kroz obrazovni sistem, i kroz popularnu kulturu, pa i kulturu”, smatra Arsenijević.
Duga lista ‘nepodobnih’
Da postoje naredbe da se određenim javnim ličnostima zabrani ulazak u Srbiju obznanio je Aleksandar Vulin početkom 2024. godine, nakon što je pjevačici Selmi Bajrami iz Bosne i Hercegovine bio zabranjen ulazak u Srbiju.
Vulin, koji tada već nije bio na čelu BIA, je rekao da je ta odluka donijeta jer je pjevačica na nekom od nastupa rukama pokazala albanski nacionalni simbol orla. Snimak se pojavio na društvenim mrežama, a bivši direktor Bezbjednosno-informativne agencije ga je promptno evidentirao kao provokaciju.
“Ne možete pokazivati simbole ‘Velike Albanije’ i uzimati novac u Srbiji. Kome je ‘Velika Albanija’ ponos, Srbija ne treba da bude tezga. Kao što sam rekao, dok sam služio Srbiji kao direktor BIA izdao sam jedan broj naredbi koje se odnose na sve one koji gaze dostojanstvo Srbije i našeg naroda”, rekao je Vulin za Tanjug u januaru 2024. godine.
U junu ove godine granicu Srbije nije mogao da pređe ni bosanskohercegovački glumac Feđa Štukan. Iako je u Beograd krenuo na poziv regionalnog književnog festivala KROKODIL, gdje je trebalo da promoviše svoju knjigu.
Vraćen je sa granice uz zvanično obrazloženje da ima “negativnu procjenu bezbjednosnog rizika”. Štukanu je i sredinom 2023. godine bio uskraćen ulazak u zemlju, nakon što je učestvovao u masovnim građanskim protestima protiv nasilja koji su se održavali u Beogradu.
Bogatu listu pojedinaca koji su imali problem prilikom pokušaja da doputuju u Srbiju imali su pojedini građani Crne Gore.
Prije godinu dana, bivšoj potpredsjednici Vlade i ministarki evropskih poslova Crne Gore Jovani Marović zabranjen je ulazak u Srbiju. Kako joj je tada saopšteno, razlog je bio “zaštita bezbjednosti Republike Srbije i njenih građana”.
Marović je 23. avgusta 2023. zadržana na aerodromu u Beogradu a potom se vratila u Crnu Goru.
Poručila je tada predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da se neće vraćati sve dok je on na vlasti.
Godinu dana kasnije za RSE kaže da ostaje pri toj odluci.
“Za razliku od njega koji je rekao da će ukinuti liste, ja držim do svoje riječi”, rekla je Marović.
Dodaje i da je ne iznenađuje postojanje spiskova, kao ni javno priznanje da oni postoje.
“Jer je vlast u Srbiji odavno raskrstila čak i sa pretvaranjem da joj je stalo do minimuma poštovanja ljudskih prava”, objašnjava.
Marović: Pozadina ovakvih zabrana je demonstracija sile
Povodom više sličnih slučajeva koji su se u poslednjih godinu dana dogodili i građanima drugih država, Marović ocjenjuje da je kod svih u pitanju “demonstracija sile”.
“Pozadina ovakvih zabrana nije uklanjanje stvarnih prijetnji po bezbjednost građanki i građana, već demonstracija sile i slanje poruke da mogu da spriječe ulazak u zemlju svih onih koji imaju drugačije mišljenje”, kaže ona.
Smatra i da je to manji problem “za nas koji ne živimo u Srbiji, jer je nemoguće zatvoriti javni prostor i spriječiti kritiku”.
“Stvaran problem je u tome da ne postoje granice samovolje i zaista je velika bojazan do kojeg nivoa mogu Vučić i SNS ići u uskraćivanju prava i slobode građankama i građanima Srbije”, objašnjava Marović.
Među crnogorskim državljanima koji su imali problem prilikom ulaska u Srbiju su i poslanici Crne Gore.
Njih šest doživjelo je neprijatnosti na granici u periodu od juna do oktobra 2021, prilikom ulaska u Srbiju, uprkos diplomatskom pasošu.
Suočavali su se, kako su tada svjedočili, propitivanjima, pretresanjima, višesatnim zadržavanjima.
Riječ je o poslanicima koji su u Skupštini Crne Gore glasali za Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici – Ervinu Ibrahimoviću, Draginji Vuksanović- Stanković, Boženi Jelušić, Suadi Zoronjić i Damiru Šehoviću.
U Skupštini Crne Gore je 17. juna iste godine usvojena je Rezolucija o zabrani negiranja genocida u Srebrenici, što je izazvalo negativne reakcije Srbije.
Da će tražiti zabranu ulaska u Srbiju onima koji su za tu Rezoluciju glasali, najavio je tada Aleksandar Vulin, u to vrijeme ministar unutrašnjih poslova Srbije.
“Neka svoje porodice, dobro raspoređene po Beogradu, viđaju u Crnoj Gori”, poručio je Vulin u saopštenju za javnost 18. juna 2021.
Vladimir Arsenijević podsjeća da su ljudi koji trenutno zauzimaju najviše funkcije na vlasti u Srbiji imali svoje uloge i u vrijeme režima Slobodana Miloševića devedesetih, i da stoga spiskove zbog “verbalnog delikta” i zabranu ulaska ličnostima iz regiona treba shvatiti ozbiljno, ma koliko na prvi pogled to djelovalo tragikomično.
“Ovo je neka vrsta lagane i dobro promišljene pripreme terena za moguću budućnost u kojoj će mjere koje se primjenjuju prema slobodomislećim ljudima biti nešto manje ‘mekane’ nego što su danas”, zaključuje Arsenijević.
Srbija je uskratila gostoprimstvo i pojedinim ruskim državljanima koji su napustili matičnu državu nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.
Ruski antiratni aktivisti Vladimir Volohonski i Jevgenij Iržanski morali su da odu iz Srbije pošto im nije produžen privremeni boravak, pod obrazloženjem da postoje “bezbjednosne smetnje”.
Nekoliko mjeseci kasnije granična policija nije dozvolila antiratnom aktivisti Ilji Zernovu da uđe u Srbiju. Zernov je u Beograd došao iz Njemačke kako bi prisustvovao suđenju povodom napada na njega koji se dogodio početkom godine u glavnom gradu Srbije.
Preporučeno
MUP je nedavno po drugi put odbio zahtjev za stalno nastanjenje Eleni Koposovoj, državljanki Rusije koja sa mužem i djecom poslednjih pet godina živi u Srbiji. U obrazloženju se navodi da postoje bezbjednosne smetnje, a Koposova smatra da je razlog za tu odluku to što je potpisala javno pismo protiv agresije Rusije na Ukrajinu.
Video