Američki tehnološki startap roditeljima obećava pametnije bebe

Najveća briga budućih roditelja obično je, da li će moje dijete biti zdravo? Današnja tehnologija im omogućava da na to pitanje odgovore na različite načine, uključujući i genetsku analizu.

Genetski skrining embriona nije nova stvar, niti je kontroverzan, naročito ukoliko postoji porodična istoriju bolesti poput srpaste anemije ili Hantingtonove bolesti – i zato je potrebno provjeriti embrione kako bi se osiguralo da te ozbiljne bolesti ne budu prenijete na buduće potomstvo.

Međutim, kako je otkrila nova istraga udruženja “Hope Not Hate“ (Nada ne mržnja), američki tehnološki startup možda namjerava da napravi korak dalje. Novinarka Gardijana imala je uvid u tajne video-snimke na kojima se vidi kako kompanija „Heliospekt genomiks“ nudi pomoć roditeljima da izaberu buduću djecu na osnovu genetskih predviđanja inteligencije.

Tvrdili su da mogu rangirati embrione prema osobinama kao što su IQ, visina i rizik od mentalnih oboljenja. Gledajući te tajne sastanke gdje prikazuju svojevrsne „menije“ osobina koje roditelji mogu odabrati i optimizovati, kao da biraju osobine lika za video-igricu.

„Heliospekt“ je američki startup koji još uvijek ne radi javno, ali nudi parovima koji žele bebu mogućnost da provjere embrione prema IQ-u, visini i čitavom nizu drugih fizičkih i mentalnih zdravstvenih stanja. Do sada u Sjedinjenim Državama nema drugih kompanija koje javno nude stvari poput skrininga IQ-a. Ipak, ova kompanija je nudila svoje usluge dok je bila u fazi prikrivene djelatnosti ograničenom broju parova.

Može li se skriningom embriona predvidjeti inteligencija

Kompanija nije klinika za plodnost, već više liči na tehnološku kompaniju. Sve je ovo izašlo na vidjelo zahvaljujući tajnoj istrazi grupe “Hope Not Hate”. Istraživač koji je prisustvovao nekoliko sastanaka sa „Heliospektom“ 2023. bio je u prilici da vidi ponudu za skrining do 100 embriona tokom petogodišnjeg perioda po cijeni od 50.000 dolara.

Kako tačno funkcioniše ovaj skrining?

Osnovno je da se uzme par ćelija iz embriona, iz kojih se potom dobija genetska informacija. Klinika za vještačku oplodnju obezbjeđuje te podatke ili se šalju trećoj strani specijalizovanoj za genetsku analizu embriona.

Zatim bi roditelji dobijene genetske podatke poslali „Heliospektu“. Oni bi koristili svoje prediktivne algoritme kako bi analizirali hiljade gena, sabrali doprinose za osobinu koja ih zanima i dali predviđanja za visinu ili IQ. U suštini, imali su prilično široku ponudu osobina koje bi roditeljima bile dostupne.

Kada je novinarka Gardijana kontaktirala kompaniju, rekli su da su u vrijeme kada su snimljeni tajni materijali imali 13 klijenata, od kojih je pet analiziralo embrione i koristilo ih u postupk vantjelesne oplodnje. Generalni direktor Majkl Kristensen rekao je da su „bebe na putu“.

Od čega zavisi kvocijent inteligencije

Dio koji je prilično poznat i nesporan kada se govori o ovoj temi jeste da je inteligencija djelimično nasljedna. Postoji mnogo studija koje porede jednojajčane blizance sa dvojajčanim blizancima i pokazuju da su jednojajčani blizanci mnogo sličniji po pitanjima poput obrazovnih postignuća ili uspjeha na testovima inteligencije, što ukazuje na to da dio toga dolazi od genetike, a dio od uticaja sredine, poput vaspitanja i školovanja.

Postoje različiti geni koje nasljeđujemo, a koji možda direktno ne utiču na našu inteligenciju

Ono što je teže jeste pronaći stvarnih gena koji definišu inteligenciju i razumijevanje njihovog djelovanja. Postoje različiti geni koje nasljeđujemo, a koji možda direktno ne utiču na našu inteligenciju. To može biti nešto poput imunog sistema, koji će nam, recimo, omogućiti da ne izostajemo iz škole, što omogućava da postignemo bolje rezultate na testovima.

Postoji još jedan sloj komplikacije, a to su geni povezani, na primjer, sa dobrim roditeljstvom. Takvi efekti su vrlo teški za odvajanje u genetici, posebno kada se govori o složenim osobinama koje obuhvataju hiljade gena i kada se naučnici bave većim skupovima podataka, više gena izgleda ima uticaj.

Šta dobijamo povećanjem kvocijenta inteligencije

Čak i da je moguće postići povećanje IQ-a od 10 ili 20 poena, postavlja se pitanje da li je to zaista poželjno ili postoji li druga strana medalje koja nas može odvesti u opasnijem pravcu. Jedno od ključnih pitanja je, kada se radi nešto ovako eksperimentalno, ne zna se sa sigurnošću koji drugi efekti se mogu izazvati.

Ako biramo embrione na osnovu inteligencije, da li slučajno biramo i nešto drugo, neku drugu osobinu ili vrstu ličnosti? To je svakako nešto što bi mnoge ljude navelo na razmišljanje i oprez prije nego što se upuste u ovakve procese bez dubljeg razumijevanja.

Da bi moglo biti nepredviđenih posjledica genetske selekcije, možemo pogledati primjere iz ostatka svijeta i način na koji smo uzgajali životinje. Postoje neki uspješni primjeri – na primjer, krave koje daju više mlijeka. Ali ako pogledamo pse, one koji su intenzivno uzgajani zbog specifičnih osobina, poznato je da mnogi od njih imaju brojne zdravstvene probleme.

Kada se uđe dublje u oblast spekulacija o tome šta bi moglo da se desi ako bi se ovakvi postupci ponavljali kroz nekoliko generacija. Pojedini zagovornici ovih tehnologija prave paralele sa svijetom poljoprivrede, gdje je selektivno uzgajanje domaćih životinja donijelo značajan napredak u produktivnosti, ali su postojali i eksperimenti koji nisu prošli dobro.