“Većina ljudi ima dobro znanje o pozitivnim emocijama i kako njima upravljati”, rekla je Doroti Salkov, predavačica Njemačkog društva za pozitivnu psihologiju (DGPP). Ona je navela deset pozitivnih emocija, a to su: zadovoljstvo, inspiracija, radost, spokoj, samopouzdanje, ponos, interes za svijet, zahvalnost, ljubav i privrženost.
“Ako potisnete svoje negativne osjećaje, oni se vrate snažniji”No, ističe Salkov, negativne emocije često su zanemarene, iako je “važno imati cijeli raspon osjećaja”. Pri objašnjavanju ona se služi metaforom: “Ako potisnete svoje negativne osjećaje, oni se upute u podrum i tamo rade na svojoj snazi. U nekom trenutku se vrate snažniji.”
Još jedna analogija su negativni osjećaji poput lopte koja je gurnuta ispod vode – u jednom trenutku ona snažno iskoči van. Ako ih pokušate potisnuti, stvara se začarani krug u kojem postaju sve snažniji.
Profesorica Astrid Šuec sličnog je stava. Ona je voditeljka odsjeka za psihologiju ličnosti i dijagnostiku na sveučilištu u Bambergu. “Ako nekome kažete da ne razmišlja o ružičastom slonu, on neće razmišljati ni o čemu drugom”, rekla je. “Isto je s negativnim emocijama.”
“Negativnost je jednostavno dio svega”
Neprestano potiskivanje predstavlja i neprestani stres. “Kognitivno ste u potpunosti energetski nabijeni. U ekstremnim slučajevima možete mentalno izgorjeti.”
Neugodni osjećaji su veoma važni i iz drugog razloga. “Negativnost je jednostavno dio svega. Ne bismo mogli uživati u pozitivnom ako ne bi bilo kontrasta negativnom”, objašnjava Šuec.
Negativne emocije su više od kontrasta lijepome. “One nam daju važne signale da nešto nije u redu”, dodaje profesorica.
Kroz evoluciju čovječanstva osjećaji poput straha, bijesa, tuge i srama štitili su ljude, rekla je Salkov. Sram nas štiti od društvene izopštenosti, strah od opasnosti. Bijes je signal nepravde ili kršenja važnih vrijednosti i znak da se moramo zauzeti za sebe.
“Naš mozak neprestano traži nešto što nije u redu ili čak opasno. To je osiguravalo ljudski opstanak”. Danas nam ta zaštita više nije toliko potrebna, ali negativne emocije i dalje su korisne: one pružaju važne znakove da je nešto bitno pod prijetnjom.
Problem društvenih mreža
Na primjer, ljutimo se na partnera jer nam je u interesu da naša veza funkcioniše. Stoga treba obratiti pažnju i na loš osjećaj, ali ne i previše kako nas negativnost ne bi preplavila. Salkov objašnjava kako puno snažnije percipiramo negativne emocije, zbog čega nam je za emocionalnu ravnotežu potreban odnos jedan na tri – tri pozitivne emocije u odnosu na jednu negativnu.
Slušate savjete s društvenih mreža? Nemojte. Situacija na mrežama poput Instagrama je potpuno suprotna: srećni ljudi, odlična iskustva, savršeni domovi – korisnici prikazuju samo svoje najbolje strane, a riječ je ipak samo o isječcima njihovih života.
“Društvene mreže djeluju kao pojačalo fenomena poput toksične pozitivnosti”, rekla je Šuc. Zbog toga je još važnije osigurati dobru ravnotežu negativnog i pozitivnog offline-a. Ali kako se to može postići?
Preporučeno
Iako taj termin zvuči pomalo otrcano – ‘mindfulness’ pomaže pri radu na svim osjećajima. “Živite u trenutku, primjećujte: Kako je trenutno?” objašnjava Šuc. “Prihvatite svoje osjećaje, čak i negativne, ali nemojte se zadržavati na lošim trenucima. I uvijek djelujte prema onim pozitivnim”, zaključuje.
Video