Član Organizacionog odbora Montenegro Prajda i aktivista Asocijacije Spektra, Aleksa Radonjić, poručio je da bez prihvatanja nema promjene.
“Najveća pobjeda opresivnih sistema je upravo to- uvjerenje da je sloboda prijetnja. Tehnike manipulacije tome i služe- kad izgubimo sebe drugi nam odrede to ko jesmo. Reći da niko ne smije biti prisiljen da odstrani dio svog tijela najmanje je politično, a jedino zdravorazumno. Jedino što bi trebalo biti hirurški odstranjeno su prsti politike sa naših tijela, nehumanost, hipokrisija, eugenika”, kazao je Radonjić.Pozvao je sve da se prisjete ko su bili prije nego što im je rečeno ko bi trebalo da budu i čemu taj zaborav služi.
“Sjetimo se da samo mi znamo ko smo i da je samo naše pravo da sebe odredimo. Pozivam sve nas da osjetimo jačinu riječi “JESAM”, da pravo na taj osjećaj ne oduzimamo nikome, jer ga tako oduzimamo sebi. Pozivamo na otvorene oči pred nepravdama i stojimo čvrsto za samoodređenje koje znači kraj straha, opresije, žrtvovanja, kolonijalizma, etničkog čiščenja, kraj tišine, zaboravljanja, genocida, femicida, prodiranja u tjelesnu autonomiju, sterilizacije i kraj fašizma. Ali takođe znači i početak moći ljudi i zajedništva, odgovornosti, oporavka, obnove, početak ljubavi, života, neraskidive povezanosti, početak samoodređenja”, poruka je Radonjića.
PR koordinatorka Montenegro prajda, Jana Vlahović, podsjetila je državne organe na Zakon o pravnom prepoznavanju roda baziranom na samoodređenju, koji tek treba da dođe na dnevni red u Skupštini i poručila da se još čeka usklađivanje zakonskih odredbi sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola.
“To je takođe samo dio naše borbe, jer se LGBTIQ zajednica i dalje suočava sa mnogim problemima u našem društvu”, jasna je Vlahović.
Aktivistkinja Asocijacije Spektra, Iskra Đurišić, kazala je da je ovo njen prvi Prajd i da je tu kako bi sve podsjetila da su ulice kojima šetaju svačije, da je pravo da se samoodredimo svačije, da je sloboda svačija i dostižna.
“Ove godine osjećam ponos i čast što sam mogla da dam glas drugoj trans ženi, a i što se konačno moj glas ovdje sa vama snažno čuje. Danas hodamo za slobodu, za samoodređenjenje. Nijedna trans osoba ne treba i ne smije da prolazi kroz nehumanu praksu sterilizacije. Samoodređenje je posjedovanje sopstvenog života. Samoodređenje je briga o sebi. Samoodređenje je da ako mogu ja možeš i ti”, jasna Đurišić.
Ona je pročitala pismo trans djevojke Zane, koja zbog straha od posljedica nije mogla biti na Prajdu i koja, kako je rekla, još uvijek nije u potpunosti prihvatila sebe.
“Želim da u svojoj državi živim slobodno, živim život bez straha od ičega i ikoga, želim slobodu da mogu iskazati i reći ko sam i kako se osjećam, a ne da mi to drugi određuju, jer ja nisam kako mnogi kažu ženski petko, pederko, ili neko kome je samo dosadno pa prati trendove koji su došli sa Zapada. Nisam muškarac sa viškom ženskih hormona kojeg je majka morala da rodi zato što nije mogla da bira da li će da abortira ili ne, pa sam na osnovu toga citiram “postao peder koji treba da prihvati činjenicu da je bolestan i potraži pomoć”. Ja sam trans žena koja će jednog dana srušiti svoja četiri zida u koja sam samu sebe zatvorila da bih se sigurnije osjećala jer društvo od nas traži da ostanemo u ta četiri zida, i da tako živimo svoju slobodu”, navodi se u pismu dvadestjednogodišnje trans djevojke.
Poručila je da je vrijeme da svi shvate da je njeno pravo na samoodređenje i pravo da se ne odredi sve do onog momenta dok nije spremna, da ne kaže kako se osjeća i u kojem se rodu pronalazi, kojeg je pola ili koji je pol privlači.
“Moje pravo je da sama sebi odredim da li ću se udati ili ne, osnovati porodicu, imati djecu i sve ono što drustvo nalaže. Ponosna sam na sve vas koji ste danas izašli na Prajd i zauzeli se za sebe i jasno stavili do znanja da ćemo se boriti za naša prava, a naše pravo jeste samoodređenje. Hvala vam što vodite borbe za sve nas koji nismo dovoljno hrabri za to ne samo danas već svakodnevno dokazujući ljudima ko smo”, Zanina je poruka.
Aktivista Kvir Monenegra Kosta Mijušković, poslao je snažnu poruku da je seksualnost i pol sam sebi odredio, jer bi ga drugi samo zbunjivali i pravili od njega ono što nije, a smatra da njegova ličnost nije problematika za diskusiju, već su to siromaštvo, obezvrijeđena ljudska prava i životni standard.
“Montenegro prajd, Crnogorski Ponos, je protest, stub slobode koji daje jednake prilike svima. Danas imamo priliku da budemo bliže samoostvarenju, samoupravi i samoodređenju! Moć je u rukama naroda i svi Bogovi su na našoj strani kada smo zajedno! Ovdje sam jer vjerujem da u svom kolektivnom korijenu, imamo sjeme slobode i istinskog poštovanja prema svima. Naš se jezik u školama zove crnogorski, srpski, bosanski i hrvatski a i Albanci mogu učiti na svom jeziku. Eto jednog načina na koji dozvoljamo da se ljudi sami određuju i svjesni smo da niko na Zemlji nema pravo na državu u kojoj su svi isti. Kako to da mogu izabrati svoj jezik, karijeru, nacionalnost i vjeru, ali ne mogu da izaberem svoj identitet? Zar je sve drugo bitnije nego ja?”, upitao je Mijušković.
Uprkos svemu, za njega će Crna Gora, kako kaže, uvijek biti slobodna zemlja.
“Živio sam u inostranstvu na tri kontinenta. Tu sam već pet godina i ne planiram da bježim. Kućom sam zvao svako mjesto na kom sam prespavao, a ovo je moj dom. Oslanjamo se na međusobna znanja i sposobnosti, samo zajedno znamo sve! Pravimo greške kojima se smijemo, kad je teško se grlimo. U tom selu znamo da mora biti bola i tame, ali da uvijek Sunce svane. Mjesec je spoj te dvije strane. Boje kože i nacija su se stopile, krvave bajke se u ljubavi utopile, jer pojedinac je taj koji se samoodređuje”, u stihu je zaključio Mijušjović.
Ministar ljudskih i manjinskih prava, Fatmir Đeka, kazao je da se na poštovanju ljudskih prava treba u kontinuitetu raditi, ali da ima velikih pomaka.
“Mi kao ministarstvo i Vlada radimo da što više pobljšamo položaj LGBTIQ zajednce. Sa Asocijacijom Spektra i Savjetom Evrope, radimo na novom Zakonu o pravnom prepoznavanju roda baziranog na samoodređenju. Mislim da Crna Gora prednjači u odnosu na ostale zemlje kada je riječ o pomenutom Zakonu. Očekujem da do kraja godine ili početkom sljedeće godine imamo taj Zakon pred Skupštinom, koji će, naravno, unaprijediti položaj LGBTIQ zajednice”, rekao je Đeka.
Apostolis Karabairis iz Thessaloniki Pride, na kraju šetnje je najavio da će Europrajd biti održan u Solunu naredne godine od 21. do 29. juna, a organizatori Montenegro prajda prisutne su pozvali na koncert grupe Nipplepeople večeras u 21 sat u CZK Ribnica.
Partneri ovogodišnjeg Montenegro prajda su Asocijacija Spektra, NVO Juventas, Blender, Udruženje STANA, Biza, NVO Art Attack, produkcija Cut Up, NVO Škart, Sektretarijat za socijalno staranje Glavnog grada i Kancelarija za LGBTIQ lica, a saradnici CKZ Ribnica i 201 Engaging Space.
Preporučeno
Donatori su Ministarstvo ljudskih i manjiskih prava, Ambasada SAD u Crnoj Gori, Ambasada Kraljevine Holandije, Ambasada SR Njemačke, Britanska ambasada Podgorica, Fondacija Wenner-Gren, Evropska unija posredstvom m:base programa Centra za građansko obrazovanje.
Video