2024101417104_5db66cd6db32d16239c8a891d93a88246e62f037ae52b838a877f53132c3dffc

<html><head></head><body> Novu satiričnu video kolumnu Marte Ćeranić pratite večeras u emisiji Na kraju dana u 20h na TV E.



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<div class="youtube-embed" data-video_id="DU0rsO2qZTY"><iframe loading="lazy" title="S(avetnica) u zemlji čuda!" width="696" height="392" src="https://www.youtube.com/embed/DU0rsO2qZTY?feature=oembed&amp;enablejsapi=1" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen=""></iframe></div>
</div></figure>
</body></html>

a:1:{s:11:"td_subtitle";s:28:"S(avetnica) u zemlji čuda! ";}

S(avetnica) u zemlji čuda večeras na TV E

S. Kusovac

Opština Zeta vije, na jarbolima ispred zgrade u kojoj joj je sjedište, zastave Crne Gore i Evropske unije kao i trobojku s grbom Crne Gore, pri čemu Opština Zeta pozicioniranjem državne zastave Crne Gore krši zakon postavljajući je na posljednje mjesto, a ne na počasno kako je to propisano. Zakon o državnim simbolima i Danu [&hellip;]

Opština Zeta krši Zakon o državnim simbolima: Trobojku istakli na počasnoj poziciji, a državnu zastavu na posljednjoj | Standard

Opština Zeta krši Zakon o državnim simbolima: Trobojku istakli na počasnoj poziciji, a državnu zastavu na posljednjoj

Comment

Naslovna

Standard

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/43a14268d85c1bf05e755101ba65f315?s=96&d=mm&r=g

Na službenom automobilu pričinjena je manja materijalna šteta, na strani vozača. Analitika piše da vozilo koristi ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković. Iz OKC Uprave policije Portalu Analitika je rečeno da nemaju nikakve informacije o ovoj nezgodi.

Službeno vozilo ministra Jokovića učestvovalo u saobraćajnoj nezgodi | Standard

Službeno vozilo ministra Jokovića učestvovalo u saobraćajnoj nezgodi

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

&#8220;Osumnjičeni Balijagić je tokom saslušanja priznao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret, počinjena na teritoriji Republike Srbije. U toku daljeg postupka biće pribavljeni svi potrebni dokazi, prije svega balistička vještačenja, koji su neophodni za podizanje optužnice&#8221;, rekao je za Rinu glavni javni tužilac u Užicu, Pavle Markićević. On ističe da [&hellip;]

Saslušan Alija Balijagić, priznao krivična djela počinjena u Srbiji | Standard

Saslušan Alija Balijagić, priznao krivična djela počinjena u Srbiji

Vijest o njenom odlasku potvrđena je na Instagramu. Učinio je to njen partner Saša Kapetanović. Poruka je veoma emotivna, potresna… “Ljubavi moja, čekaj me gdje god da si”, napisao je Saša u opisu objave, a tu je i nekoliko njegovih slika s Leom. View this post on Instagram A post shared by Sasa Kapetanovic (@sasa_kapetanovic) [&hellip;]

Preminula slovenačka manekenka, partner se oprostio potresnim riječima: Ljubavi moja, čekaj me gdje god da si | Standard

Preminula slovenačka manekenka, partner se oprostio potresnim riječima: Ljubavi moja, čekaj me gdje god da si

Građani Crne Gore razvode se danas duplo češće nego prije 30 godina. Trend je u kontinuiranim rastu. Proteklih godina znatno je porastao broj razvoda supružnika koji su u braku proveli više od dvadeset godina. Ovo su samo neki od rezultata analize podataka prošlogodišnjeg popisa stanovništva Crne Gore prema bračnom statusu koje je prošle sedmice objavila [&hellip;]

TRAGOM PODATAKA MONSTATA O STALNOM RASTU BROJA RAZVODA: Sociolog Andrija Đukanović – zaposlena, ekonomski nezavisna žena lakše napušta nesrećan ili nasilan brak | Standard

TRAGOM PODATAKA MONSTATA O STALNOM RASTU BROJA RAZVODA: Sociolog Andrija Đukanović – zaposlena, ekonomski nezavisna žena lakše napušta nesrećan ili nasilan brak

Pošta Crne Gore je za portal Standard potvrdila da su primili više prijava građana povodom lažnih SMS poruka koje se šalju u njihovo ime. Poruke obavještavaju korisnike da je njihov paket &#8220;stigao u skladište&#8221; i da je potrebna potvrda adrese preko priloženog linka. Ove poruke sadrže uputstva da korisnik unese podatke ili odgovori na SMS, [&hellip;]

POŠTA CRNE GORE UPOZORAVA: Ne otvarajte sumnjive SMS poruke o pošiljkama | Standard

POŠTA CRNE GORE UPOZORAVA: Ne otvarajte sumnjive SMS poruke o pošiljkama

Kao odgovor na ove izazove, Udruženje agencija za nekretnine i Privredna komora inicirali su izradu zakona o posredovanju u prometu i zakupu nekretnina, te je Nacrt nedavno usvojila Vlada. Ovaj zakon obećava da će stvoriti jasniji okvir poslovanja, povećati sigurnost učesnika i podstaknuti legalno poslovanje u sektoru nekretnina, što je i jedan od koraka ka [&hellip;]

Stanovi se prodaju i po društvenim mrežama | Standard

Stanovi se prodaju i po društvenim mrežama

A. Omeragić

U današnjem svijetu, gdje svakodnevni stres i užurbani način života ostavljaju posljedice na naše tijelo i duh, njega kože više nije samo estetski izazov već i odraz cjelokupnog zdravlja. Jelena Božović, kozmetološkinja s dugogodišnjim iskustvom, u razgovoru za Standard otkriva kako se stres i emocije ogledaju na našoj koži, zašto je savjetovanje sa stručnjakom ključno [&hellip;]

KOZMETOLOŠKINJA JELENA BOŽOVIĆ ZA STANDARD: Zimi je koži potrebna dubinska hidratacija i posebna njega | Standard

KOZMETOLOŠKINJA JELENA BOŽOVIĆ ZA STANDARD: Zimi je koži potrebna dubinska hidratacija i posebna njega

https://secure.gravatar.com/avatar/f65f1c9dae57e89ad811785376d9b4b8?s=96&d=mm&r=g

Snimak ekrana 2024-11-25 205040

Kažu kako „po prvi put slave prošlost spajanjem istorijskih kadrova i modernih tehnoloških dostignuća, kojim je Bar oživio vijek stare slike grada, narodnooslobodilačke borbe i druge slavne trenutke prošlosti grada, i udahnuo život u sve te trenutke kako bi publika mogla osjetiti duh tog vremena čije vrijednosti cijeli Bar zajednički slavi“.&nbsp;



„Kroz svoj razvoj grad je iz zidina Starog Bara došao na obale nezaboravljenog Pristana, koji je sebe nesebično ugradio u temelje Novog Bara koji i danas znamo. Gledajući oživljene detalje davno prošlog života, shvatamo da je sudbina i veličina našeg grada bila predodređena i vijek unazad kada su i postavljeni temelje za održivi razvoj i rast grada koji se i danas nastalja u punom kapacitetu ali i njegovu građansku, multietničku i multivjersku komponentu koja je danas najmarkantnije obilježje života pod Rumijom. Grad Bar, sa ovakvom razvojnom vizijom, punom duha, života i širine, sa punim pravom nosi epitet mjesto života“, istakli su iz lokalne samouprave.



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<div class="youtube-embed" data-video_id="AcJfzaHG1SM"><iframe loading="lazy" title="Sjećanja, Opština Bar- 24.11.2024. (AI)" width="696" height="392" src="https://www.youtube.com/embed/AcJfzaHG1SM?feature=oembed&#038;enablejsapi=1" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe></div>
</div></figure>



Navode kako nas „ovaj hod kroz burnu istoriju uči i podsjeća na svakodnevni život čovjeka koji ostaje iza svih velikih istorijskih priča ali nas i podsjeća na ogromne žrtve koju su generacije položile da bi mi danas živjeli u miru, te daje ljudski lik tim gotovo mitskim junacim“a.&nbsp;



„Zato i ostajemo čvrsto na braniku vrijednosti antifašizma, građanske države, slobodnog i otvorenog društva za sve ljude, jer je to naš dug prema njima i obaveza prema onima koji dolaze, da budu jednako ponosni na ono što radimo danas. Uživajte u hodu kroz hodnike vremena prateći razvoj našeg grada do današnjeg dana“, poručili su iz Opštine Bar.



U saopštenjue se navodi da je video urađen povodom obilježavanja osam decenija oslobođenja i Dana opštine 24. novembra, u saradnji sa Total production, Woo Advertising, dok su za izvršnu produkciju zaslužni Easyproduction i History motion Montenegro uz podršku Željka Milovića, istaknutog barskog publiciste i novinara.

(VIDEO) Uz pomoć vještačke inteligencije oživjeli stare fotografije Bara

&#8220;Popisuju se sve zgrade, uključujući privatnu imovinu, koje bi mogle da posluže kao sklonište, kao što su podrumi, garaže i stanice metroa&#8221;, izjavio je portparol Ministarstva unutrašnjih poslova tokom redovne konferencije za novinare u Berlinu.



Dodao je da će biti napravljen digitalni imenik svih bunkera kako bi ljudi mogli brzo da ih nađu koristeći svoje mobilne telefone.



Građani će biti podstaknuti i da naprave skloništa u svojim domovima, prenamjenom podruma ili garaža.



Njemački dnevnik Bild opisao je taj plan kao „ofanzivu bunkera“ u zemlji koja je sve zabrinutija zbog potencijalne ruske prijetnje.



Popis koji je u toku će potrajati, rekao je portparol.



Ključne tačke programa razvoja skloništa utvrđene su na sastanku visokih zvaničnika u junu.



Njemačka, koja ima 83 miliona stanovnika, ima 579 bunkera, uglavnom iz Drugog svjetskog rata i Hladnog rata, u koje može da stane 480.000 osoba.



Od početka rata u Ukrajini u februaru 2022. godine, njemačke vlasti su obustavile prodaju utvrđenja u državnom posjedu. Država i njene administracije su od 2005. prodale više od 300 bunkera.



Ruski predsjednik&nbsp;Vladimir Putin&nbsp;je prošle nedjelje povodom rata u Ukrajini zaprijetio državama Zapada, među kojima su najviše zabrinute članice NATO-a koje su blizu Rusije, kao što su baltičke zemlje, Poljska i Njemačka.



Pored toga, Rusija je na Ukrajinu prošle nedjelje ispalila upotrebila balističku raketu srednjeg dometa (do 5.500 kilometara) koja može da nosi i nuklearne bojeve glave.

Njemačka popisuje bunkere i skloništa, strahuje od ruskog napada

hitna

hitna pljevlja

5607515_slika1125120903_ls

Zdravstvo u Pljevljima dobilo je novu vrijednost otvaranjem adaptirane jedinice hitne pomoći, vrijedne preko 80 hiljada eura, a svako ulaganje u zdravstveni sistem je ulaganje u kvalitetniju zdravstvenu zaštitu i bolje uslove rade poručio je ministar zdravlja Vojislav Šimun, prenosi PR Centar.



Kazao je da mu je zadovoljstvo da otvori još jednu adaptiranu jedinicu Zavoda za hitnu medicinsku pomoć.



<figure class="wp-container-2 wp-block-gallery-1 wp-block-gallery has-nested-images columns-default is-cropped">
<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1000" height="667" data-id="784915" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/5607516_0p3a9294_ff.jpg" alt="" class="wp-image-784915" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/5607516_0p3a9294_ff.jpg 1000w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/5607516_0p3a9294_ff-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/5607516_0p3a9294_ff-768x512.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/5607516_0p3a9294_ff-696x464.jpg 696w" sizes="(max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /><figcaption>FOTO: PR Centar

</figcaption></figure>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1000" height="667" data-id="784916" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/5607517_0p3a9326_ff.jpg" alt="" class="wp-image-784916" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/5607517_0p3a9326_ff.jpg 1000w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/5607517_0p3a9326_ff-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/5607517_0p3a9326_ff-768x512.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/5607517_0p3a9326_ff-696x464.jpg 696w" sizes="(max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /><figcaption>FOTO: PR Centar

</figcaption></figure>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1000" height="667" data-id="784917" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/5607518_0p3a9248_ff.jpg" alt="" class="wp-image-784917" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/5607518_0p3a9248_ff.jpg 1000w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/5607518_0p3a9248_ff-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/5607518_0p3a9248_ff-768x512.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/5607518_0p3a9248_ff-696x464.jpg 696w" sizes="(max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /><figcaption>FOTO: PR Centar

</figcaption></figure>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1000" height="667" data-id="784918" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/5607520_0p3a9251_ff.jpg" alt="" class="wp-image-784918" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/5607520_0p3a9251_ff.jpg 1000w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/5607520_0p3a9251_ff-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/5607520_0p3a9251_ff-768x512.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/5607520_0p3a9251_ff-696x464.jpg 696w" sizes="(max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /><figcaption>FOTO: PR Centar

</figcaption></figure>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1000" height="667" data-id="784919" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/5607519_0p3a9256_ff.jpg" alt="" class="wp-image-784919" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/5607519_0p3a9256_ff.jpg 1000w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/5607519_0p3a9256_ff-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/5607519_0p3a9256_ff-768x512.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/5607519_0p3a9256_ff-696x464.jpg 696w" sizes="(max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /><figcaption>FOTO: PR Centar

</figcaption></figure>
</figure>



&#8220;Radi se o projektu vrijednom preko 80 hiljada eura, a preko 60 hiljada eura je obezbijeđeno iz kapitalnog budžeta. U projektu je učestvovala i Opština Pljevlja, Elektroprivreda, a dio je pokriven i iz sopstevnih sredstava Zavoda za hitnu medicinsku pomoć&#8221;, rekao je Šimun.



Svako ulaganje u zdravstveni sistem je, kako smatra, ulaganje u kvalitetniju zdravstvenu zaštitu za pacijente, ali i u bolje uslove rada za medicinske radnike.



&#8220;Investicioni ciklus koji je pokrenut, a odnosi se na Zavod za hitnu medicinsku pomoć iznosi oko milion eura i rezultiraće adaptiranjem svih jedinica hitne medicinske pomoći u cijeloj Crnoj Gori. Moram pohvaliti menadžment za ovakav poduhvat&#8221;, istakao je Šimun.



Napomenuo je da će zdravstvo u Pljevljima dobiti novu vrijednost izgradnjom Opšte bolnice za koju se radi glavni projekat.



&#8220;Nijedan projekat u zdravstvu nikada više neće ostati samo na nivou obećenja, već ćemo svi predano raditi na tome da se ispoštuju zadati rokovi i preduzmu sve radnje da se zacrtano ostvari&#8221;, poručio je Šimun.



Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, Vuk Niković, kazao je da riječ mora da se drži i da će adaptirati sve jedinice hitne medicinske pomoći, ocjenjujući da je zdravstveni sistem Crne Gore privilegija jer je mali, ali i velika obaveza &#8220;jer smo ga zatekli veoma devastiranog&#8221;.



&#8220;Svi smo na istom zadatku, da sistem približimo stadardima savremene urgentne medicine. 2021. godine zatekao sam jedinice hitne pomoći koje su bile zapuštene, a danas dobijamo mali, savremeno opremljen objekat. Uskoro ćemo imati Opštu bolnicu u Pljevljima i nadam se da ćemo uspjeti da zaustavimo trend odlaska ljudi sa sjevera. Nadam se da će ostajati ovdje da rade. Vjerujem da će usluga hitne medicinske pomoći, a tako i usluga cjelokupnog zdravstvenog sistema u cijeloj državi biti uniformna i dostupna svima&#8221;, rekao je Niković.



Građanima i građankam Pljevalja poželio je dobro zdravlje i da što manje koriste uslugu hitne medicinske pomoći, ali je važno &#8220;da znaju smo tu za njih i nadam se da ćemo im pružiti adekvatnu zdravstvenu zaštitu&#8221;.



Predsjednik Opštine Pljevlja, Dario Vraneš, naglasio je da je hitna pomoć specifična služba, koja radi 24 sata svaki dana, a teritorija te opštine je jako velika i do svakog pedlja treba da stignu medicinski radnici.



&#8220;Posebno se ministru i direktoru zahvaljujem što je jedna od prvih adaptiranih jedinica hitne pomoći kod nas u Pljevljima. Došlo je jedno novo vrijeme za Pljevlja. Ovo je formula po kojoj treba da se radi. Zajedničkim zalaganjem Vlade, lokalne uprave, velikih privrednih subjekata i privatnika imamo ovako dobre rezultate. Ovo je prva rekonstrukcija od 1997. godine, kada je ova zgrada napravljena i biće na dobrobit i pacijentima i zaposlenima&#8221;, uvjeren je Vraneš.



Iz PR centra navode da je plan da do kraja ove godine budu otvorene adaptirane jedinice u Zeti, Kotoru i Tivtu, Nikšiću, Beranama, a počinje i adaptacija jedinica u Baru, Bijelom Polju i Budvi.

Svečano otvorene adaptirane prostorije jedinice Hitne medicinske pomoći u Pljevljima

On je, kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova, danas razgovarao sa šefom Jedinice za Crnu Goru i Srbiju u Generalnoj direkciji za susjedsku politiku i politiku proširenja EU&nbsp;Jiržijem Plesitijem, koji boravi u radnoj posjeti Crnoj Gori.



Iz Ministarstva evropskih poslova su kazali da je sastanak bio posvećen ključnim pregovaračkim poglavljima koja Crna Gora, u saradnji sa evropskim partnerima, planira zatvoriti do kraja godine.



Dodaje se da je posebna pažnja posvećena poglavljima 7 – Pravo intelektualne svojine, 10 – Informatičko društvo i mediji, kao i poglavlju 20 – Preduzetništvo i industrijska politika.



&#8220;Naša državna administracija i resorna ministarstva pokazuju visok stepen predanosti. Zatvaranje ovih poglavlja do kraja godine je prioritet&#8221;, rekao je Zenović.



On je kazao da su akcioni planovi za ta poglavlja u zreloj fazi i da će svi detalji biti predstavljeni Evropskoj komisiji na vrijeme.



&#8220;Crna Gora ostaje posvećena evropskom putu, a predanost reformama i ispunjavanju svih preuzetih obaveza naš su prioritet&#8221;, zaključio je Zenović.



Plesiti je pohvalio dosadašnji rad crnogorske državne administracije i izrazio zadovoljstvo uloženim naporima u pregovaračkom procesu, koji su omogućili Evropskoj komisiji da predloži državama članicama EU privremeno zatvaranje četiri poglavlja.



On je istakao napredak Crne Gore u poglavljima 23 i 24, što je, kako je rekao, zemlji donijelo pozitivan IBAR.



Plesiti je rekao da očekuje da će ista posvećenost biti usmjerena na ispunjavanje završnih mjerila u ovim poglavljima.



&#8220;Razmatrani su i naredni koraci ka ispunjavanju završnih mjerila za Poglavlje 4 – Sloboda kretanja kapitala i Poglavlje 5 – Javne nabavke, koja su ocijenjena kao poglavlja sa značajnim potencijalom za sljedeće zatvaranje&#8221;, navodi se u saopštenju.



Kako se dodaje, sastanak je zaključen dogovorom o nastavku bliske komunikacije i saradnje u narednom periodu.

Zenović: Reforme i preuzete obaveze prioritet

Indeks kvaliteta vazduha iznosi 305, podaci su internet stranice „Zrak.ekoakcija“.



Najugroženije kategorije stanovništva su trudnice, stara lica i djeca, osobe s respiratornim i srčanim problemima i trebale bi ostati u zatvorenom.



Poslije Sarajeva, mjerenje u 17 časova pokazalo je da je vazduh najlošiji u Travniku i sa indeksom kvaliteta 261, okarakterisan je kao vrlo nezdrav.



U Visokom, Zenici i Kaknju vazduh je okarakterisan kao nezdrav, a indeks kvaliteta iznosi 174, odnosno 165 i 156.



Vrijednost indeksa kvaliteta vazduha od nula do 50 je dobar, od 51 do 100 umjereno zagađen, od 101 do 150 nezdrav za osjetljive grupe stanovništva, od 151 do 200 nezdrav, od 201 do 300 vrlo nezdrav i više od 300 opasan po zdravlje.

Vazduh u Sarajevu opasan

Bojan Božović

“Još uvijek nismo izgradili onaj nivo institucionalne povezanosti da možemo da imamo dovoljno jak štit za moguće žrtve porodičnog nasilja”, istakao je gostujući u emisiji “Naglas” na TVCG.



Ministar pravde Bojan Božović istakao je da je stastistika o broju femicida u Crnoj Gori nažalost porazna.



Činjenica je, kako kaže, da bi ta statistika i da je jedan izgubljeni život bio poraz ove države.



“Kakve god razloge tražili, mi od te činjenice ne možemo da pobjegnemo. Poruka je takva, tragična, ružna činjenica, neko je ostao od najbližih i to onih koji su najranjivija grupa ovog sistema”, istakao je Božović.



“Mi kao sistem očigledno nijesmo uspjeli da ih zaštitimo, sad treba da vidimo u narednom periodu šta smo preduzeli da toga ne bude ili bude manji, kao i šta ćemo uraditi u budućnosti”, dodao je on.



Božović je naglasio da je očigledno da problem postoji.



“Ovo je duboko ukorijenjeni problem u društvu. Je li on između ostalog zbog izuzetno blage kaznene politike, sigurno da jeste”, kazao je on.



“Činjenica je da smo mi takvim ponašanjem slali nasilnicima ne samo ohrabrujuće poruke, nego i da učine ne samo ista nego i gora djela”, istakao je Božović.



Šefica Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici MUP&nbsp;Snežana Vujović&nbsp;kazala je da broj krivičnih djela za prvih 10 mjeseci ove godine jeste značajno iznad godišnjeg prosjeka u protekle dvije godine.



Ove godine je, kako je istakla, oko 620 krivčnih djela nasilja u porodici izvršeno. Definicija krivičnih djela je izmijenjena i negdje taj broj procesurianih djela djelimično priprisaujem tim izmjenama.



Broj prekršaja je, kaže Vujović, za nekih 700 do 1.000 prekršaja niži od godišnjeg prosjeka za 2022. i 2023. godinu.



“Razlika ide u prilog tome da je tužilaštvo pristupilo temeljnoj primjeni definiciji koju je izmjena KZ donijela. Mislim da je to dobar podatak, jer će učinioci ovih djela biti strože kažnjeni”, poručuje ona.



Brojke, ističe Vujović, mogu zvučati alarmantno, ali po njenom mišljenju bi gore bilo da ovaj broj ne raste jer cijeni da oni koji se obraćaju institucijama pokazuju dozu povjerenja.



Alarmantna je, kako kaže, siva brojka nasilja, ona koja nijesu prijavljena, te da tome treba posvetiti pažnju.



Sutkinja Suda za prekršaje u Podgorici&nbsp;Ana Radulović&nbsp;poručila je da je poražavajuća statistika da se dogodilo 17 femicida u proteklih 5 godina.



Pokazuje se, kaže, da je nasilje u porodici veliki problem u Crnoj Gori.



“Problem je društva i treba ga generalizovati sa tog aspekta, a sigurno je problem i sa institucijama, počev od saradnje pa do rada u tim predmetima”, kazala je Radulović.



Izvršna direktorica Centra za ženska prava&nbsp;Maja Raičević&nbsp;kazala je da u ovom trenutku ne možemo reći da je došlo do porasta nasilja.



“Ne mogu reći da Crna Gora prati trendove, proces praćenja je pao na teret civilnog društva i uglavnom podatke pravosudnih organa”, kazala je Raičević.



Raičević je naglasila da sada kada imamo izmjene zakonodavnog okvira, pristup problematici je dosta oštriji.



“Ali to nije dovoljno, jer moraćemo više da se bavimo prevencijom i obrazovanjem”, dodala je Raičević.



Alarmanto je, dodaje Raičević, da je u 4 slučaja femicida, nasilje bilo prijavljivano.



“To su problemi koji hitno moraju da se rješavaju. To se rješava tako što će institucije u startu pravilno da procijene rizik za žrtve”, kazala je ona.



Veliki problem je, kazao je Božović, esnafska solidarnost.



“Kolege iz istih institucija ne žele da ukažu na propuste u radu na njihovih kolega. Unutar tužilačkog savjeta tražićemo da se ispitaju određeni slučajevi postupanja koji se tiču postupanja tužilaca u pojedinim predmetima”, istakao je Božović.



Naglašava da neko treba da krene u ispitivanje odgovornosti u određenim slučajevima femicida.



“Činjenica je da se sve ovo nije moglo desiti da nije bilo propusta. Nismo se na sistemski način pozabavili ovim problemom u mjeri koja bi bila potrebna”, poručuje Božović.



Nemamo, kaže Božović, institucionalnu povezanost za moguće žrtve porodičnog nasilja.



“Još uvijek nismo izgradili onaj nivo institucionalne povezanosti da možemo da imamo dovoljno jak štit za moguće žrtve porodičnog nasilja”, kazao je Božović.



Poraznije je, kako kaže, to što je djelovanjem odgovornih pojedincama unutar sistema i van, spriječeno na desetine slučnih događaja.

Božović: Institucije nijesu izgradile štit za moguće žrtve porodičnog nasilja

Marin le Pen

Obraćajući se novinarima, Le Pen je rekla da će njena stranka Nacionalno okupljanje, „kako sada stoje stvari“, glasati protiv usvajanja budžeta. Prošle nedjelje je istakla da je povećanjem poreza na električnu energiju, predloženo u budžetu, premijer prešao „crvenu liniju“ koju je odredila njena stranka, prenosi Politiko.



Tokom današnjeg sastanka Barnije je branio svoj predloženi budžet, koji uključuje povećanje poreza na električnu energiju, a djelovao je „istovremeno ljubazno i beskompromisno“, rekla je Le Pen.



Barnijeova vlada, koju podržava savez centrista i desničarskih poslanika, predložila je drakonsko smanjenje potrošnje i povećanje poreza za sljedeću godinu kako bi smanjila budžetski deficit, za koji se predviđa da će ove godine dostići 6,1 odsto bruto domaćeg proizvoda.



Barnije je obećao da će naredne godine to smanjiti na pet procenata, kao dio napora da počne da vraća Francusku u sklad sa pravilima potrošnje Evropske unije, koja zahtijevaju od država članica da zadrže budžetski deficita ispod tri odsto BDP.



Da bi usvojio budžet Barnije će, vjerovatno, morati da koristi ustavno pravo koje mu omogućava da zaobiđe glasanje u Donjem domu parlamenta, ali poslanici onda imaju pravo da traže glasanje o povjerenju Vladi.



Ljevičarski Novi narodni front već je saopštio da će to zahtijevati, a ako bi za to glasali i i poslanici Nacionalnog okupljanja, Barnijeova vlada bi pala.

Le Pen zaprijetila da će srušiti francusku vladu i uvesti državu u „politički i fiskalni haos“

aleksandar filipovic -i_1118x745

„Imao sam priliku da vidim povrede od medvjeda. Prvenstveno su to bile povrede jednog ekstremiteta i to se desilo prije 15-ak godina, ali ovako ekstenzivne povrede nijesam, ni ja, ni moje kolege imali priliku da vidimo“, rekao je Filipović za TVCG.&nbsp;



Ističe da je cijelo Grubačevo tijelo povrijeđeno.



„Tako da ozbiljne su višestruke povrede, tzv. politrauma i to je bio veliki izazov za sve nas“, rekao je Filipović.



Grubač će narednih dana biti upućen u Beograd na dalje liječenje na Vojno medicinskoj akademiji.