Uklanjanje jarbola sa crnogorskom državnom zastavom prije dva dana u Štitarici je tek jedan od mnogih slučajeva proteklih godina skrnavljenja državnih obilježja Crne Gore.

U našoj zemlji su na meti u kontinuitetu državna zastava, spomenici herojima Narodno-oslobodilačke borbe i obilježja crnogorskog nacionalnog i državnog identiteta.

Desetine slučajeva su registrovane proteklih godina u medijima. Informacija o otkrivenim počiniocima i izrečenim kaznama ima tek u nekoliko slučajeva.

U ljeto 2022. jedna monahinja Crkve Srbije je izašla iz Cetinjskog manastira, koji kontroliše ta vjerska zajednica, i skinula s ograde Manastira zastavu države Crne Gore i zgužvala je. To je ono što je nesporno i što se vidi na snimcima. Od tog trenutka tvrdnje se razilaze – jedni tvrde da je zastavu bacila na tlo i gazila je nogama, a drugi da je ponijela i dala Crnogorcima okupljenim oko Manastira. Monahinja je privedena, ali je u proljeće 2023. oslobođena krivice jer, kako je saopštio sudija u obrazloženju presude, „nije dokazano da je izvršila djelo za koje je optužena“.

„Sud nalazi da iz provedenih dokaza nijesu dokazane tvrdnje optužbe da je optužena preduzela inkriminisane radnje, da je državnu zastavu čupajući skinula, zgužvala i bacila, jer se iz video snimka vidi samo da optužena nosi zastavu složenu preko ruke, dok iz iskaza svjedoka H.J.R. sa glavnog pretresa proizilazi da je zastavu ispustila na zid. Kako sud iz provedenih dokaza nije mogao utvrditi sa sigurnošću da je optužena izvršila krivično djelo za koja se tereti, odnosno sud je u tom pravcu ostao u sumnji, to je u skladu sa načelom in dubio pro reo odlučio u korist optužene, te je usljed nedostatka dokaza istu oslobodio optužbe“, kazao je sudija Osnovnog suda na Cetinju Borko Lončar obrazlažuući oslobađajuću presudu.

Povezani članci

drustvo

Čestitke povodom Dana nezavisnosti

drustvo

DFC analiza: Kampanje uticaja – Pokušaji oblikovanja unutrašnje i spoljne politike Crne Gore

drustvo

Kancelarija zastupnika: Nove presude Evropskog suda za ljudska prava – Dedić i drugi protiv Crne Gore, Adrović i drugi protiv Crne Gore i Bešović i drugi protiv Crne Gore

Početkom oktobra 2020. je na brdu Obrov u Bijelom polju oskrnavljena državna zastava Crne Gore koja je postavljena na Dan državnosti. Pokušano je i uklanjanje postolja, polomljena je rasvjeta. Počinioci nikada nijesu otkriveni.

Interesantno je da su neki mediji u Srbiji objavili tada da je oskrnavljena zastava Srbije.

Mjesec dana ranije oskrnavljena je a zastava na zgradi Državnog arhiva Crne Gore, u blizini OŠ „Sutjeska”. Završilo se na tome da je Ministarstvo kulture verbalno osudilo ovaj čin.

Jula 2023. mediji su javili da se na zgradi nekadašnjeg Vojnog odsjeka u Beranama već mjesecim vijori, iskidana i državna zastava koja je do te mjere izblijedjela da se više i ne prepoznaje osim iz beposredne blizine. U toj zgradi su inače i odjeljenje MUP-a i kancelarije SUBROR-a i antifašista. Tada je javljeno da beranske vlasti nijesu uprkos ponovljenim upozorenjima građana reagovale.

Maja 2020. uništene su dvije mermerne ploče na spomeniku na Ravnom Lazu u Piperima podignut na mjestu na kojem je 8. jula 1941. godine donijeta odluka o Trinaestojulskom ustanku. Ovo je jedan od rijetkih slučajeva koji je imao sudski epilog. Izvjesni Luka Vojvodić, koji je priznao krivično djelo, osuđen je na šest mjeseci zatvora.

Te 2020. godine oštećena su tri partizanska spomenika. Prvo je u proljeće polomljena ploča na spomeniku na Ravnom lazu. Nakon toga je u novembru nacionalističkim porukama oskrnavljena bista Moše Pijade u Podgorici, a onda i Spomenik palim borcima na Savini u Herceg Novom.

Februara 2011, oštećen je spomenik Bitke na Tuđemilu, spomenik jednom od najznačajnijih i najsudbonosnijih događaja u našoj istoriji.

U ljeto 2023. postament spomenika Njegošu u Podgorici oskrnavljen je natpisom crvenim sprejem „Kad se vojska na Kosovo vrati“.

Ovdje je pobrojan samo dio incidenata i to samo onih u Crnoj Gori. Ne možemo a ne pomenuti i javno skrnavljenje državne zastave Crne Gore početkom 2020. u Beogradu kada je zastva gađana dok je masa urličući to odobravala.

Država Crna Gora je 2016. zabranila srpsku nacionalističku organizaciju Ravnogorski pokret, i na tome se stalo. Nema ozbiljnih krivičnih istraga, nema dovoljno presuda, nema društvene osude. Naprotiv. Imamo u dio sada vladajuće koalicije koji otvoreno zagovara ideje velike Srbije, i drugi dio koji se tome ne suprotstavlja.

Za odnos pojedinih političara najslikovitije je skrnavljenje spomenika narodnog heroja Ljuba Čupića u Nikšiću u ljeto 2021.

Jedna osoba mokrila je po spomeniku i snimak stavila u javnost putem društvenh mreža. Taj čin osudili su najviši državni zvaničnici – predsjednik države Milo Đukanović, premijer Zdravko Krivokapić i predsjednik Skupštine Aleksa Bečić, kao i predstavnici većine političkih partija i vlasti i opozicije te antifašistička udruženja.

Međutim, predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, funkcioner Demokratskog fronta, ovako je prokomentarisao skrnavljenje spomenika.

„Ovaj čin je loš zato što se dogodilo u samom centru grada i na javnom mjestu prije svega, a tek onda što je kao pokriće onome ko je ovo uradio poslužio jedan od spomenika u centru. Uostalom niko ne može biti odgovoran što je neko odlučio da, u očigledno pijanom stanju, svoje fiziološke potrebe ovako isprazni, osim onoga ko je to uradio“, napisao je Kovačević na Fejsbuku.