6c1256eb3c5cf8fd9ae41eb29d0e477c

<html><head></head><body>Jodžir&nbsp;se oglasio na Instagramu snimkom.



<figure class="wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-standard wp-block-embed-standard"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<blockquote class="wp-embedded-content" data-secret="cHqqEF1nYe"><a href="https://www.standard.co.me/hronika/jodziru-zapaljeno-vozilo-policija-traga-za-pociniocem/">Jodžiru zapaljeno vozilo, policija traga za počiniocem</a></blockquote><iframe class="wp-embedded-content" sandbox="allow-scripts" security="restricted" style="position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);" title="“Jodžiru zapaljeno vozilo, policija traga za počiniocem” — Standard" src="https://www.standard.co.me/hronika/jodziru-zapaljeno-vozilo-policija-traga-za-pociniocem/embed/#?secret=XtFUfqSAfr#?secret=cHqqEF1nYe" data-secret="cHqqEF1nYe" width="600" height="338" frameborder="0" marginwidth="0" marginheight="0" scrolling="no"></iframe>
</div></figure>



“Hitno prodajem ključ od golfa. Zašto ključ? Zato što je to jedino što mi je ostalo”, rekao je Jodžir i počeo da se smije.



Na snimku se vidi i zapaljeni automobil.







<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned="" data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DDG8nYnIQCW/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DDG8nYnIQCW/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank" rel="noopener"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DDG8nYnIQCW/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank" rel="noopener">A post shared by Jovan Radulovic (@jodziir)</a></div></blockquote>
<script async="" src="//www.instagram.com/embed.js"></script>
</body></html>

a:1:{s:11:"td_subtitle";s:95:"Influenser Jovan Radulović Jodžir oglasio se nakon što mu je u Podgorici zapaljen automobil.";}

Oglasio se Jodžir nakon što mu je zapaljen automobil

Standard

Jodžir se oglasio na Instagramu snimkom. &#8220;Hitno prodajem ključ od golfa. Zašto ključ? Zato što je to jedino što mi je ostalo&#8221;, rekao je Jodžir i počeo da se smije. Na snimku se vidi i zapaljeni automobil. View this post on Instagram A post shared by Jovan Radulovic (@jodziir)

Oglasio se Jodžir nakon što mu je zapaljen automobil | Standard

Comment

Naslovna

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

S. Kusovac

Zarade poslanika i ministara u prosjeku će od januara biti povećane za oko 600 eura prosječno prema novim odredbama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru čiji ne nacrt u javnoj raspravi. Vlada Milojka Spajića predložila je da im koeficijenti složenosti poslova budu uvećani za 30%. Prema toj računici prosječna plata poslanika u Skupštini Crne [&hellip;]

Crnogorski poslanici će nakon povećanja imati najveće plate na Zapadnom Balkanu | Standard

Crnogorski poslanici će nakon povećanja imati najveće plate na Zapadnom Balkanu

https://secure.gravatar.com/avatar/43a14268d85c1bf05e755101ba65f315?s=96&d=mm&r=g

Naime, na slici proizvoda prikazan je bijeli vijenac ukrašen snješkom i cvijećem, a cijena je bila ispod šest eura. Tracey je odlučila iskoristiti ovu povoljniju ponudu i naručiti dekoraciju. Međutim, kada je paket stigao, doživjela je pravo iznenađenje. Umjesto raskošnog vijenca, dobila je tanku platnenu dekoraciju s printom za vrata. @rachelkirkbride When you buy a [&hellip;]

Žena naručila božićni vijenac s Temua pa doživjela neočekivano iznenađenje | Standard

Žena naručila božićni vijenac s Temua pa doživjela neočekivano iznenađenje

Zbog odbijanja nepristojne ponude da karijeru nastavi onako kako je i započeo, kao član dopisne redakcije, nakon gotovo 29 godina rada u Radio-televiziji Crne Gore novinaru Siniši Adamoviću juče je uručen otkaz, koji potpisuje nezakoniti generalni direktor Javnog sarvisa Boris Raonić. Adamović u izjavi za Portal ETV kaže da je otkaz posljedica njegovog nepristajanja da [&hellip;]

Nepristojna ponuda: Zbog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac Adamoviću uručen otkaz | Standard

Nepristojna ponuda: Zbog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac Adamoviću uručen otkaz

Živković je, kako je saopšteno iz DPS-a, komentarisao različite aršine postupanja nadležnih organa, posebno Specijalnog državnog tužilaštva, u slučajevima kada postoji sumnja da zakon krše predstavnici vlasti, u odnosu na kriterijum koji se primjenjuje na osobe koje ne pripadaju vladajućem establišmentu. Kao primjer, dodaje se u saopštenju, naveo je reakciju Specijalnog državnog tužilaštva, povodom izvještaja [&hellip;]

Živković: Javnost sad ima formalnu potvrdu da je Tužilaštvo selektivno | Standard

Živković: Javnost sad ima formalnu potvrdu da je Tužilaštvo selektivno

Već neko vrijeme razmjenjuju se oštri polemički tonovi između predsjednika Skupštine Andrija Mandića i podpredsjednika Vlade Nika Đeljošaja. Pritvaranje crnogorskih vojnika na Kosovu još više je pooštrilo retoriku koalicionih partnera. Dok Đeljošaj optužuje Mandića za albanofobiju, a Mandić Đeljošaja za naglašeni šovinizam, ipak danas nešto umjerenija retorika. Za Radio Crne Gore, predsjednik poslaničkog kluba Nove [&hellip;]

Đurović: Mi smo posvećeni pomirenju; Camaj: Trenutna mimoilaženja neće ugroziti opstanak vladajuće koalicije | Standard

Đurović: Mi smo posvećeni pomirenju; Camaj: Trenutna mimoilaženja neće ugroziti opstanak vladajuće koalicije

Poslije nasilja u Zemunu kada ju je ženska osoba S.D. (47) napala na Karađorđevom trgu, glumica Sloboda Mićalović otputovala je na Ostrog. Fotografiju na kojoj se vidi kako pozira na platou kod manastira Ostrog, Sloboda je podijelila na svom Instagram profile. Sa glumicom je u poznato svetilište u Crnoj Gori otputovao i njen kolega Viktor [&hellip;]

Sloboda Mićalović nakon incidenta došla u Crnu Goru | Standard

Sloboda Mićalović nakon incidenta došla u Crnu Goru

Tako će ih omiljeni prota ubuduće posjećivati u moćnom, istina polovnom, terencu marke Suzuki. A, seljani imaju samo riječi hvale za protojereja-stavrofora Grozdana Gajića (65) i podsjećaju da je, zahvaljujući njegovom zalaganju i istrajnosti, obnovljen hram posvećen Svetom velikomučeniku Georgiju, te – po projektu znamenitog arhitekte Božidara Petrovića – izgrađen Crkveni dom. U Oglađenovcu je [&hellip;]

Valjevo: Svešteniku mještani za penziju kupili džip | Standard

Valjevo: Svešteniku mještani za penziju kupili džip

Sedmog dana Treće sjednice Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u ovoj godini biće razmatran Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zapaljivim tečnostima i gasovima, Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Crne Gore i Evropske unije o operativnim aktivnostima koje sprovodi Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu u Crnoj Gori, Predlog zakona o budžetskoj inspekciji i Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Crne Gore i Republike Češke o otklanjanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i sprečavanje poreske evazije i izbjegavanja.

Poslanici i danas raspravljaju o više zakona

Njihovo obraćanje prenosimo integralno:



OTVORENO PISMO



saradnika u nastavi i stručnih saradnika Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore



Predsjedniku Vlade Crne Gore, mr Milojku SPAJIĆU



Potpredsjedniku Vlade Crne Gore za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama, dr Budimiru ALEKSIĆU



Ministarki prosvjete, nauke i inovacija, prof. dr Anđeli JAKŠIĆ STOJANOVIĆ



Ministru zdravlja, dr VOJISLAVU ŠIMUNU



Direktoru Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, Goranu DANILOVIĆU



Predsjedniku Nacionalnog savjeta za obrazovanje, prof. dr Saši RAIČEVIĆU



Predsjedniku Savjeta za visoko obrazovanje, prof. dr Srđanu STANKOVIĆU



Predsjedniku Odbora za medicinu Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, acc. prof. dr Goranu NIKOLIĆU



Glavnoj prosvjetnoj inspektorki, Luciji ADŽIĆ



Predsjednici Ljekarske komore Crne Gore, dr Žanki CEROVIĆ



Predsjedniku Stomatološke komore Crne Gore, dr Vladimiru JOVETIĆU



Predsjednici Farmaceutske komore Crne Gore, mr ph. Milanki ŽUGIĆ



Predsjedniku Komore fizioterapeuta Crne Gore, mr Krstu KOVAČEVIĆU



Poštovani,



Obraćamo Vam se povodom problema sa kojim se susrećemo kao saradnici u nastavi i stručni saradnici angažovani u studijskoj 2024/25. godini na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.



Kao i prethodnih godina, Medicinski fakultet je početkom septembra 2024. godine raspisao Konkurs za izbor saradnika u nastavi i stručnih saradnika kojim je, između ostalog, definisano da će se sa izabranim saradnicima zaključiti ugovor na određeno vrijeme za studijsku 2024/2025. godinu – honorarni angažman. Po isteku vremena predviđenom za prijavljivanje na Konkurs uslijedila je uobičajena i pravnim propisima predviđena procedura (imenovanje komisija, izbor saradnika, odluka Vijeća Medicinskog fakulteta), a nakon čega smo i potpisali pomenute ugovore o honorarnom angažmanu.



Ugovori, u bitnome, predviđaju da će se rad vrednovati po metodologiji propisanoj Kolektivnim ugovorom za Univerzitet Crne Gore. Navedeni Kolektivni ugovor u čl. 25 predviđa da se naknada za održanu nastavu angažovanom osoblju koje nije u radnom odnosu na Univerzitetu isplaćuje pet mjeseci u semestru (dakle, 10 mjeseci godišnje).



Nakon što smo započeli nastavu, sredinom oktobra 2024. godine sa Univerziteta Crne Gore smo obaviješteni da će se, zbog racionalizacije trošenja budžetskih sredstava Univerziteta Crne Gore, honorar isplaćivati za 3,5 mjeseca u semestru (odnosno sedam mjeseci godišnje).



Iznenađeni takvom odlukom, nenajavljenom i neusaglašenom sa prethodno potpisanim ugovorima, odlučili smo da reagujemo na više nivoa. Najprije smo uputili dopis upravi Medicinskog fakulteta, tražeći objašnjenje i ukazujući na nesklad između važećih ugovornih obaveza i novonametnute odluke. Takođe, ukazali smo da ovakvo postupanje urušava povjerenje u akademsku zajednicu i stvara pravnu nesigurnost za sve saradnike u nastavi i stručne saradnike.



Kako nam je objašnjeno da odluku o ovome ne donosi uprava Medicinskog fakulteta, obratili smo se i upravi Univerziteta Crne Gore. Tom prilikom smo detaljno obrazložili obim naših aktivnosti, koje daleko prevazilaze samo izvođenje praktične nastave, uključujući konsultacije sa studentima, organizaciju predispitnih vježbi, pomoć profesorima u realizaciji kolokvijuma i ispita, kao i administrativne obaveze. Sve ove aktivnosti doprinose kvalitetu nastave i obrazovanju studenata, a istovremeno predstavljaju važan dio našeg profesionalnog razvoja kao budućih nastavnika i istraživača.



Posebno ističemo da smo, svjesni činjenice da je potrebno pristupiti rješavanju ovog problema zajedničkim dijalogom na relaciji saradnici – Medicinski fakultet – Univerzitet Crne Gore, predložili da se trenutni model isplate zadrži za ovu akademsku godinu (jer je u skladu sa pravnim propisima i potpisanim ugovorima), dok bi se za narednu godinu formirala radna grupa koja bi izradila jasne kriterijume i rješenja koja su održiva na duže staze.



Uprkos našim argumentima i dobronamjernom pristupu, naišli smo na negativan odgovor Univerziteta, koji je odlučio da izdvajanje poveća za polovinu mjesečne naknade više po semestru u odnosu na prvobitnu odluku (četiri mjeseca u semestru), bez jasnog pravnog obrazloženja na kojem se sve njihove odluke temelje. Kao rezultat toga, saradnici u nastavi sada se nalaze u situaciji koja je finansijski problematična, ali prije svega demotivišuća, jer implicira umanjivanje značaja našeg rada i doprinosa akademskoj zajednici.



Ovakav tretman saradnika u nastavi i stručnih saradnika Medicinskog fakulteta šalje lošu poruku ne samo nama, već i svim budućim generacijama koje razmatraju akademsku karijeru na Medicinskom fakultetu. Vjerujemo da Univerzitet treba da bude primjer poštovanja ugovornih obaveza i podrške mladim stručnjacima koji ulažu svoje vrijeme, znanje i trud u razvoj budućih profesionalaca, upravo onih koji trenutno nedostaju crnogorskom zdravstvenom sistemu.



Radi adekvatnog informisanja i sticanja uvida u to o kojim mjesečnim iznosima nadoknade se radi informišemo Vas da većina saradnika u nastavi na Medicinskom fakultetu prima mjesečnu nadoknadu koja jedva da prelazi polovinu minimalne zarade za visokoškolce u Crnoj Gori.



Imajući sve navedeno u vidu, pozivamo Vas da Vašim autoritetom utičete na upravu Univerziteta Crne Gore da poštuje ugovorne obaveze potpisane u skladu sa zakonima Crne Gore, te da osigurate da se saradnicima u nastavi i stručnim saradnicima Medicinskog fakulteta isplate zagarantovane naknade, kao i da se kroz otvoreni dijalog iznađu trajna i pravedna rješenja za definisanje uslova angažmana u budućnosti, na dobrobit cjelokupne akademske zajednice, a prije svega studenata Medicinskog fakulteta kojima smo maksimalno posvećeni.



Unaprijed zahvaljujemo na vremenu koji ćete posvetiti ovoj temi.



S poštovanjem,



Saradnici u nastavi i stručni saradnici Medicinskog fakulteta



*po abecednom redu prezimena, spisak nije konačan



Abramović Marija, dr med. Babić Blagoje, dr med. Bakić Mirjana, dr sc. med. Banjac Boban, dr med. Bojović Marija, dr med. Boljević Jelena, dr med. Boljević Stanojević Gordana, dr sci. med. dr pharm. Borozan Sanja, dr med. Božović Aleksandra, dr med. spec. Bubanja Jovan, dr med. Ćaćić Božidar, dr med. Dizdarević Sehija, dr pharm. Dupanović Brankica, mr sci. med. Đuričković Aleksa, dr stom. Fatić Nikola, dr sci. med. Hadžibeti Đulija, mr ph. spec. Ivanović Radović Nelica, dr sci. med. Jaćimović Marina, dr med. Jakšić Marina, dr sci. med. Jauković Valentina, dr pharm. spec. Jovanović Jelena, dr med. Jovićević Tamara, dr med. Kaluđerović Ljiljana, mr zdravstvene njege Knežević Danica, dr med. Knežević Tara, dr med. Kozica Dino, dr med. Labudović Uroš, dr stom. Lalatović Ninoslava,dr pharm. Lukač Džana, spec. dr pharm. Lukić Miloš, dr med. Marojević Slobodanka, dr med. Mimović Marijana, dr med. spec. Muhović Damir, dr med. Natalić Danko, prim. dr med. Orović Popović Jadranka, dr pharm. Popivoda Milan, dr med. Popović Zorica, dr stom. Pot Danilo, dr med. Račić Bogdan, dr med. Radivojević Ljudmila, dr pharm. Radulović Milica, dr stom. Radulović Ljiljana, dr med. Raičević Maja, dr sci. med. Rogač Željka, dr sci. med. Roganović Milovan, dr med. Šahmanović Amina,dr med. Sošić Sandra, spec. prim. fiz. Stamatović Miloš, dr med. Stanković Maja, dr pharm. spec. Stojanović Gordana, dr med. Stojanović Vukašin, dr med. Tapušković Tamara, dr med. Vujović Balša, mr sci med. Vukadinović Tijana, dr med. Vukčević Gordana, prim. dr sci. med. Vuković Marko, dr med. Vuković Mladen, dr sci. stom.

Saradnicima u nastavi na Medicinskom fakultetu smanjena naknada: Nadležni da utiču na državni Univerzitet

Na jugu umjereno do pretežno oblačno, povremeneo kraći sunčani periodi. Uglavnom uz obalu biće uslova za slabu kišu, tokom noći i u većini predjela. Vjetar na primorju sjeveroistočni, umjeren. Temperatura do 17 stepeni.



MORE malo talasasto, krajem dana u jačanju. Bura već od jutra umjerena, ka večeri u pojačanju. Tokom noći na četvrtak udari na jugoistoku do 40 čvorova. Temperatura mora 16 stepeni.



Na sjeveru, u četvrtak oblačno, povremeno s kišom, u višim predjelima sa snijegom. U petak ujutru sunčani periodi, tokom dana umjereno do potpuno oblačno. Vjetar &#8211; u četvrtak sjeverni, na planinama i u centralnim predjelima umjeren do pojačan, u petak južni, samo na planinama pojačan. Zbog juga u petak malo toplije.



Na jugu u četvrtak pretežno do potpuno oblačno, povremeno s kišom i pojačanim sjevernim vjetrom, u noći na petak u smirivanju. U petak smjena sunca i oblaka i uglavnom suvo. Na jugu u petak malo toplije.



Najviše kiše na Sredozemlju i uz njegove obale. Biće je i u Njemačkoj i Danskoj, a snijega u Litvaniji i oblasti Alpa. Na istoku i sjeveru kontinenta hladno, na jugozapadu prijatno toplo. Najhladniji glavni grad Oslo sa -2 stepena u najtoplijem dijelu dana, najviša temperatura u Lisabonu, 19.



Na Balkanu oblačno, ponegdje kraći sunčani periodi. Kiša povremeno, slaba, uglavnom uz jadransku i jonsku obalu. U visokim predjelima biće i malo snijega. Najhladnije na krajnjem zapadu, oko 5 stepeni, najtoplije u centralnoj Albaniji &#8211; do 18.

Pretežno oblačno, do 17 stepeni

Ukoliko država odbije taj zahtjev, Volkov će podnijeti tužbe.



Advokat je kazao Pobjedi da je samo nekoliko direktora odustalo od ovih potencijalnih tužbi, nakon što su na sudu dokazali da su razriješeni mimo propisa. Volkov zastupa oko stotinjak direktora.



Volkov se poziva na međunarodnu praksu i navodi da direktori i na ovu vrstu nadoknade imaju pravo.



&#8220;Dokazano je da su direktori smijenjeni mimo zakona. Ministarstvo je donijelo rješenja da su ostali bez posla zbog neobavljanja radnih obaveza, rečeno je, u suštini, da su neradnici. To je uticalo na njihovo zdravlje, narušen ugled kada su tražili negdje drugo da se zaposle&#8230;&#8221;, rekao je on.



Volkov je već zastupao jednog direktora koji je dobio prvostepenu presudu u kojoj je dosuđeno da mu se isplati 800 eura zbog pretrpljenih duševnih bolova, povrede časti i ugleda. Advokat kaže da presuda još nije postala pravosnažna, na nju se žalila država i čeka se izjašnjenje Višeg suda.



Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je po raznim osnovama u dosadašnjem periodu isplatilo 282.344,44 eura u vezi sa predmetima formiranim zbog nezakonite smjene direktora obrazovno-vaspitnih ustanova u Crnoj Gori, rečeno je nedavno Pobjedi iz ovog resora.



Bivša ministarka Vesna Bratić 2021. godine masovno je smijenila direktore škola, bez valjanog obrazloženja, potvrđeno je u presudama koje su donesene u korist čelnika obrazovnih ustanova. Bratić je svim direktorima poslala ista rješenja, da su ostali bez funkcije zato što nijesu formirali školske odbore, ali su direktori na sudu dokazali da to nijesu mogli da učine upravo iz razloga što ih je Ministarstvo sabotiralo u tom procesu jer nije imenovalo svoje predstavnike u tom tijelu.



Pošto su direktori dokazali na sudu da su ostali bez funkcije mimo propisa, država je u obavezi da im isplaćuje odštetu, odnosno zarade koje je trebalo da dobijaju do okončanja mandata.



Volkov kaže da su tužbe direktora zbog naknade štete nakon izgubljenih direktorskih funkcija u završnoj fazi. Istakao je da su jednoj trećini isplaćeni iznosi, trećina je dobila prvostepenu presudu koja još nije pravosnažna, te da je trećina njih u fazi dobijanja prvostepenih presuda.



Volkov je tada kazao da visina naknade sa zateznom kamatom zavisi od slučaja do slučaja, koliko je direktoru ostalo do kraja mandata, je li prešao da radi na drugo mjesto ili je potpuno ostao bez posla.



Ranije smo pisali i o slučaju smijenjenog direktora podgoričke OŠ ,,Sutjeska“ koji, prema tadašnjoj prvostepenoj presudi Osnovnog suda, treba da dobije 17.965,96 eura na ime naknade materijalne štete zbog izgubljene zarade usljed nezakonitog prestanka radnog odnosa.



Iz Ministarstva prosvjete je upozoravano nedavno da bi sudski postupci bivših direktora škola državu mogli da koštaju najmanje 300.000 eura. Poručivali su da se u postupcima nastoje smanjiti troškovi na način što će se priznavati tužbeni zahtjevi u kojima teče parnica, a nastali troškovi dobrovoljno isplaćivati na osnovu pravosnažnih presuda.



Volkov je tražio tada da se sporovi riješe mirnim putem, ali je, ipak, odlučeno na kraju za sudske sporove.



Volkov je Pobjedi kazao ranije da je sam pozvao državu da mirnim putem riješe probleme kako bi država imala manje troškove, odnosno da nema sudskih i troškova vještačenja i slično, ali da nije dobio pozitivan odgovor.



&#8220;Država nije odgovorila pozitivno, nažalost, nije imala sluha i razumijevanja da su to postupci u kojima oni maltene nemaju ni izgleda da uspiju&#8221;, kazao je tada Volkov.



Protiv Bratić je podnijeto i nekoliko krivičnih prijava Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT).



<figure class="wp-block-image"><img src="https://media.pobjeda.me/media/2024/12/03/1733256063-vesna-bratic-ministarka-1804-2022-sasa-matic9.jpg" alt=""/></figure>



Bratić (FOTO:Saša Matić)



U januaru prošle godine objedinjene su dvije koje su podnijete zbog zloupotrebe službenog položaja – jednu je podnio advokat Volkov, a drugu Centar za građansko obrazovanje (CGO).



Volkov je tražio da se u slučaju Bratić pokrene institut regresne tužbe, što je i naveo u krivičnoj prijavi, iako to nije bilo predmet krivično-pravnog postupka.



Napisao je i da smatra da bi, pored utvrđivanja krivično-pravne odgovornosti Bratić, bilo pravedno, a i za nauk razmotriti mogućnost pokretanja regresnog zahtjeva od strane države, prema kojem bi bivša ministarka bila dužna da iz svojih prihoda i imovine nadoknadi cjelokupnu štetu nastalu njenim štetnim djelovanjem.



Protiv Bratić su u procesu i regresne tužbe koje je u februaru prošle godine podnijela zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović. Njima se traži da Bratić isplati državi štetu koja je nastala zbog toga što je mimo zakona smijenila direktore vaspitno-obrazovnih ustanova.



Nije precizirano koja tačno suma se potražuje od bivše ministarke. Navedeno je da će to odrediti vještak finansijske struke.



Bivša ministarka Bratić je reagovala na podnošenje tužbi i kazala da je ,,nečuveno i presedan“ da su pokrenute protiv nje zbog izgubljenih 300.000 eura u postupku protiv smijenjenih direktora.



Kada je smijenila direktore obrazovnih ustanova, Bratić je objašnjavala da je to nužno bilo kako bi se depolitizovao obrazovni sistem. No, pojedini poslanici u Skupštini tada su je demantovali, objelodanjujući podatke da su nova direktorska mjesta raspodijeljena po partijskim zaslugama.

Prijete nove tužbe direktora zbog povrede časti i ugleda

Platforma Barometar 26 poziva političke aktere da se fokusiraju na evrointegracije, a da se pitanja koja polarizuju javnu scenu rješavaju kroz širi društveni dijalog. Potpisnici se obavezuju da će promovisati atmosferu dijaloga, saradnje i kompromisa.



Koliko je to realno u Crnoj Gori, gdje ne sarađuju ni nekadašnji politički saborci, predsjednik i premijer, zapitao se analitičar&nbsp;Srđan Vukadinović.



“Očigledno je da u Crnoj Gori postoji jedan veliki problem, a to je razlika između stvarnog i deklarativnog. Mnogi se zalažu za Evropsku uniju, a u suštini nisu zato. Nisu, zato što određene politike neće moći proći, što se mnogo toga neće moći činiti, prije svega kada su u pitanju kriminal, korupcija, nepotizam i sve ono što itekako razara Crnu Goru”, ističe Vešović.



Platforma koju je predstavio premijer možda je dobronamjerna, ali je, smatra Vukadinović, previše optimistična, samim tim nerealna, naročito kada je riječ o zatvaranju pregovaračkih poglavlja do 2026. godine.



“Mnogo više ima nekakvu poruku za široke mase, nekakve populističke namjere, nego što se nekakvi ozbiljni zahvati da se može nešto uraditi”, istakao je Vukadinović.



I pravnik&nbsp;Boris Marić&nbsp;skeptičan je prema mogućnosti da političari pronađu zajednički jezik i unaprijede društveni dijalog.



“Ono što imamo kao pojavnost na političkoj sceni ne ohrabruje i nemamo indikatora da bi išli u tom pravcu. Ali da je potrebno da se radi na tome, jeste potrebno”, ističe Marić.



Prije nego što je Barometer 26 politički brendiran, trebalo je, kaže Marić, pripremiti pravila i modalitete ponašanja prilikom potencijalnih pregovora.



“Tako da mislim da je trebalo uraditi dosta prethodnih koraka da bi vi brendirali nešto kao neki projekat, jer ovako je on ipak na udžbenom nivou, na nivou političkog projekta, a ne projekta koji bi društveno trebao da podstakne jednu veliku akciju, jednu mobilizaciju oko evropskih integracija”, smatra Marić.



Sagovornici Radija Crne Gore zaključuju da bi političari, naročito nosioci visokih državnih funkcija, morali pokazati međusobno poštovanje, bez obzira na razlike koje nekada izgledaju nepremostive.

Barometar 26 optimistična ideja, ali neostvariva

Prema Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, novčanici poslanika i ministara od januara biće puniji za oko 600 eura. Prosječna u iznosu minimalne zarade zaposlenih sa srednjom školom. S druge strane, prema podacima iz januara ove godine, socijalna davanja u državi su za deceniju porasla svega 20 do 39 eura.



Na godišnjem nivou usklađuju se dva puta, a to uglavnom znači rast socijale za 2-3 eura. Tako, primaoci tuđe njege i pomoći dobijaju oko 80, a materijalnog obezbjeđenja porodice do 150 eura.



Marina Medojević, predsjednica Fondacije Banka hrane, kazala je za Radio Crne Gore da su kreatori javnih politika još jednom pokazali šta je njima najbitnije i ukazala na sve veći socijalni jaz.



&#8220;Mnogo ljudi u Crnoj Gori jedva spaja kraj s krajem. Ne može da se prehrani, da plati račune, da školuje djecu, da se liječi. Mi imamo zvanično po statistici 20,1% ljudi koji žive u siromaštvu, čak 27% djece. Nema značajnog interesovanja da se pomogne najranjivijim kategorijama. Dakle, mi imamo samo jedno socijalno davanje koje se vezuje za siromašne, to je MOP, koje se kreće u iznosu od 89 eura za pojedinca do maksimalnih 170 eura za pet i više članova porodice&#8221;, kaže Medojević.



Radan Nikolić iz Udruženja boraca ratova od 1990. godine kaže da to što se daje onima koji već imaju govori o otuđenosti političke elite od građana.



&#8220;To je jedna velika drskost. Ne vide građane, ne vode brigu o njima. Privatizovali su državu i državni budžet. Prave sebi vrlo komforan život. To je toliko iritirajuće da sam kao građanin Crne Gore koji je radio 44 godine u prosvjeti prosto začuđen kako ovaj narod više ne izlazi na ulicu&#8221;, kaže Nikolić.



Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđan Keković ukazuje da je u prethodnom periodu došlo do povećanja zarada.



&#8220;Postoje neke pozicije koje treba korigovati i u smislu uvećanja jer je došlo do tog približavanja i nije logično da neko ko ima složeniji posao i veću odgovornost prima zaradu kao neko na nižem radnom mjestu. To je nešto što prihvatamo i u ovom procesu javne rasprave koja je u toku mi se pripremamo da izađemo sa nekim konkretnostima&#8221;, kaže Keković.



Crna Gora je država socijalne pravde, tako piše u Ustavu. Naši sagovornici, ipak, ističu da je tako samo na papiru.

Mora se više pomoći najranjivijim kategorijama

Durmitor, poznat po autentičnom planinskom ambijentu i nešto povoljnijim cijenama, ostaje atraktivan za skijaše koji traže pristupačnost i jednostavnost.



Poludnevni ski pas za odrasle košta 10 eura, dok je za djecu šest eura, što je znatno jeftinije od ekvivalenta u Kolašinu 1600, gdje isti paket iznosi 18 eura za odrasle i 11,5 eura za djecu.



Jednodnevne i višednevne karte na Durmitoru su takođe povoljnije, a posebna pažnja posvećena je starijim osobama, koje mogu uživati u jednodnevnom skijanju za simboličnih osam eura.



S druge strane, Kolašin 1600 nudi nešto više dodatnih sadržaja, ali uz osjetno više cijene. Jednodnevni ski pas za odrasle iznosi 25 eura, dok sedmodnevna karta dostiže 105 eura, što je 10 eura više u odnosu na ponudu Durmitora.



<img width="100%" alt="Ski Centar 1600" src="https://rtcg.me/upload//media/2024/11/2/21/51/351/1955543/resize/1955546/viber_image_2024-12-02_20-24-46-003_893x900">Ski Centar 1600



Kolašin nudi dodatne aktivnosti, poput vožnje žičarom i tubing staza, koje nisu dio standardne ponude Durmitora.



Porodični paketi u Kolašinu takođe donose određene pogodnosti – prvi član porodice plaća punu cijenu, dok ostali ostvaruju popuste od 10 do 30 posto, što može biti privlačno za veće porodice.



Sezonski ski pas u oba centra značajno varira. Na Durmitoru odrasli plaćaju 260 eura, dok je cijena u Kolašinu čak 400 eura.



<img width="100%" alt="Žabljak" src="https://rtcg.me/upload//media/2024/11/2/21/24/722/1955549/resize/1955552/viber_image_2024-12-02_20-18-24-003_1121x900">Žabljak



Kolašin nudi popuste za lokalne stanovnike, pa sezonski pas za stanovnike Kolašina, Mojkovca, Berana i Andrijevice košta 350 eura. Sličnu pogodnost nude i na Durmitoru, gdje lokalno stanovništvo iz Žabljaka, Pljevalja i Šavnika uživa popust do 50 posto na ski karte.

Niže cijene na Durmitoru, bogatiji sadržaji u Kolašinu

Pripadnici VCG proteklih desetak dana su u centru pažnje zbog neprimjerenih slika i poruka koje su obišle ne samo Crnu Goru, već i region. Prvo su tri osobe, od kojih su dvojica u aktivnoj službi u VCG, stigle pred Manastir Visoki Dečani na Kosovu automobilom na kome je bio napis „Kosovo je Srbija“. Osnovni sud u Peći odredio im je tridesetodnevni pritvor zbog krivičnog djela „izazivanje mržnje i netrpeljivosti“. Naime, tamošnje vlasti sve napise koji prikazuju Kosovo kao dio Srbije, tretiraju kao provokaciju, podsticanje na mržnju i nacionalnu netrpeljivost.



<h3>ODBRANA</h3>



Očekivano ili ne, tek prve reakcije stigle su od predsjednika nikšićke opštine Marka Kovačevića, funkcionera Nove srpske demokratije (NSD) koji je osuđenim sugrađanima poručio da „izdrže nedaće u koje su zapali“. Stranka kojoj pripada, a na čijem je čelu Andrija Mandić, istim povodom je zatražila reakciju crnogorskih institucija, ali i međunarodne zajednice zbog „terora nad srpskim narodom na Kosovu koji se proširio i na građane Crne Gore“. Na istom fonu bio je i „oštar protest južnoj sprskoj pokrajini“ koji je uputila eparhija budimljansko-nikšićka Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori zbog, kako su naveli, „hapšenja vjernika“.



Od javnih funkcionera, prvi se oglasio resorni ministar Dragan Krapović, koji je stava da „prvo treba utvrditi sve relevantne činjenice i okolnosti u slučaju hapšenja crnogorskih vojnika na Kosovu, pa tek onda reagovati“.



&#8220;Oba pripadnika VCG koji su lišeni slobode su u sistemu već duže vrijeme, jedan od 2011. a drugi od 2022. godine. Prema mojim saznanjima i ocjenama njihovih starješina, riječ je o dobrim i uzornim pripadnicima. U ovom trenutku obojica se zvanično nalaze na bolovanju&#8221;, naveo je tada ministar odbrane te dodao da se „ništa neće raditi preko koljena, niti će bilo kome biti skidane glave“.



Komentarišući isti događaj, potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović zatražio je da se uhapšenim crnogorskim državljanima obezbijedi „nepristrasan i pravičan tretman, uz poštovanje osnovnih ljudskih prava i sloboda“.



&#8220;Još jednom podsjećamo na značaj poštovanja slobode govora i izražavanja koje državljani drugih zemalja &#8211; uključujući i građane sa Kosova &#8211; uživaju tokom boravka u Crnoj Gori&#8221;, stoji u njegovoj poruci.



Zvanično obraćanje šefa državnog parlamenta Andrije Mandića stiglo je tek u ponedjeljak, nakon što su članovi Pravoslavne omladine „Stazama radosti u zemljama živih“ protestovali ispred Skupštine zbog, kako je rečeno, „nevino utamničenih Srba iz Nikšića kojima je određen pritvor od 30 dana“.



&#8220;Od momenta njihovog hapšenja, činim sve što je u mojoj moći kao predsjednika Skupštine, da nadležno ministarstvo u Vladi nevino utamničene građane Crne Gore i pripadnike naše vojske vrati svojim kućama i porodicama&#8221;, napisao je Mandić.



Niz neprimjerenih poteza pripadnika VCG zaokružen je istog dana objavljivanjem fotografije na kojoj crnogorski vojnik u NATO misiji sa albanskim kolegom pokazuje „dvoglavog orla“ na obilježavanju nacionalnog praznika te susjedne zemlje. Krapović je potvrdio vjerodostojnost objavljene informacije, ističući da će „sve biti utvđeno vezano za tog pripadnika VCG“.



<h3>OGRANIČENJA</h3>



Komentarišući ovakvo ponašanje pripadnika VCG, Samardžić ukazuje na činjenicu da se i ranije dešavalo da vojnici iz zemalja članica NATO naprave ovakve ili slične prekršaje.



No, obrazloženje da i oni to mogu, jer se time garantuju ljudska prava i sloboda govora, ovdje nijesu primjenjiva.



&#8221; Pripadnici svih oružanih snaga na svijetu imaju ograničenja. Oni nijesu obični građani i njihova ograničenja definišu se Ustavom, zakonom i kodeksom vojne etike, gdje je tačno navedeno kako se vojnik ponaša, te da nikada ne smije da istupa izvan interesa države. Posebno se navodi da se i u privatnom, i u javnom životu moraju rukovoditi načelom da je služba u vojsci &#8211; način života, a ne samo profesija&#8221;, potcrtava Samardžić.



Dalje ukazuje na činjenicu da je Crna Gora priznala Kosovo kao državu i, samim tim, njeni predstavnici zvanične Podgorice moraju da upute izvinjenje kolegama u Prištini. Kako kaže, dužnost zvaničnika je bila da odu na Kosovo, izvine se u ime države, te zamole predstavnike kosovske vlasti da puste naše građane iz pritvora, uz garanciju da će naša zemlja preuzeti obavezu da adekvatno reaguje.



&#8220;Moramo na svaki mogući način da saniramo nastalu štetu, jer ne smijemo zaboraviti da imamo četiri predstavnika &#8211; dva civila i dva vojnika &#8211; u sastavu KFOR-a. Kako se ti ljudi sada tamo osjećaju, kakav će biti odnos lokalnog stanovništva i drugih kolega prema njima, ako pripadnik VCG istupa na ovaj način&#8221;, ukazuje Samardžić.



On, dalje, ponavlja da je riječ o zabrinjavajućim postupcima političkog vrha – prije svega ministra Krapovića, koji je odmah trebalo da reaguje na ovaj događaj. Kako navodi, morao je uputiti zvaničnu osudu takvog istupanja i ponašanja crnogorskih vojnika, koji su u suprotnosti sa Zakonom o



Vojsci, Kodeksom vojne etike i, prije svega, interesima Crne Gore.



&#8220;Trebalo je da poruči da ćemo, kada vojnici dođu u Crnu Goru, raspraviti njihovu disciplinsku odgovornost u skladu sa zakonom i preduzeti određene disciplinske mjere. Međutim, umjesto da saniramo nastalu štetu, mi smo reakcijama ljudi iz našeg političkog vrha koji su do sada istupali &#8211; Mandića, Ivanovića i Krapovića &#8211; dodatno ukaljali ugled Crne Gore kao države i VCG, koja je i NATO vojska&#8221;, rekao je Samardžić.



Za njega je posebno problematično to što se incident na Kosovu odigrao u Manastiru Visoki Dečani.



&#8220;Zbog njegovog značaja i zaštite koju ima od strane UNESCO-a, to je jedini objekat koji stacionarno obezbjeđuje KFOR. Štiti ga već 25 godina na veoma korektan način i dosljedno. To što baš ispred tog manastira, koji je prepoznat po NATO aktivnostima, naši vojnici dolaze sa političkom parolom, dodatno je ukaljalo ugled i VCG i države Crne Gore&#8221;, zaključuje on.



<h3>Samardžića više brine ponašanje političara nego postupci vojnika</h3>



Prava pripadnika VCG jasno su ograničena ključnim pravnim aktima među kojima su Ustav, Zakon o Vojsci i Kodeks vojne etike, napominje Dragan Samardžić ističući da njega daleko više brine ponašanje naših političara od samog postupka vojnika.



&#8220;Disciplinska odgovornost vojnika biće raspravljena u skladu sa zakonom gdje će se u samom postupku raspraviti sve okolnosti spornog događaja. Međutim, političari umjesto da učine sve da sačuvaju ugled države Crne Gore i saniraju već učinjenu štetu, oni svojim stavima pogoršavaju situaciju i dodatno kompromituju Vojsku i državu&#8221;, poručio je Samardžić.