test

DIK u odgovoru za Standard: Pojedine OIK potvrdile nepravilne liste, rokovi istekli i ne možemo da reagujemo

S Rastoder

11/10/2022

10:54

Dražavna izborna komisija je u odgovorima portalu Standard saopštila je da je više opštinskih izbornih komisija povrdilo izborne liste koje nijesu u skladu sa zakonom, jer u njima nema propisanog minimuma zastupljenosti žena. Takođe, iz DIK-a kažu da nijesu našli nepravilnosti u biračkim spiskovima koje su u vezi sa promjenom prebivališta, ali napominju da je to posao MUP-a, te da oni nemaju ovlašćenja za kontrolu biračkog spiska.

“U skladu sa izmjenama Zakona o biračkom spisku koje su stupile na snagu 2020. godine, sužena su ovlašćenja Državne izborne komisije kada je u pitanju birački spisak. Naime, pomenutim izmjenama Državna izborna komisija više ne vrši kontrolu biračkog spiska kako je ranijim zakonskim rješenjima bilo predviđeno već ostvaruje saradnju sa Ministarstvom unutrašnjih poslova”, naglasili su iz DIK-a.

DIK-U RUKE VEZANE

Oni su napomenuli da Državna izborna komisija ne vrši nadzor nad radom organa državne uprave koji vodi politiku u oblasti građanskih stanja i ličnih isprava, te da DIK u tom smislu ne može cijeniti cjelishodnost pojedinačnih odluka tog organa koji postupa po zahtjevima građana, niti cjelishodnost zahtjeva građana da promijene prebivalište.

“Ipak, vršeći poslove iz svoje nadležnosti koji se odnose na ostvarivanje saradnje sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, Državna izborna komisija nije konstatovala nepravilnosti u biračkom spisku (u dijelu svojih ovlašćenja) koje bi ukazivale na potrebu da obavijesti organ nadležan za vođenje biračkog spiska o nepravilnostima”, preciziraju iz DIK-a.

Povezani članci

Podsjetimo, samo u Šavniku birački spisak je produžen za 300 novih imena građana koji su se uglavnom u taj grad doselili iz NIkšića. Sličan se scenario događao i u nekim drugim gradovima gdje su čak i nosioci lista novi stanovnici gradova u kojima će se glasati 23. oktobra na lokalnim izborima.

PRIBILOVIĆ: POLITIČKA MIGRACIJA U REŽIJI NOVE VLASTI

Poslanica DPS-a u Skupštini Crne Gore Suzana Pribilović je juče istakla da u susret predstojećim lokalnim izborima svjedočimo pojavi novog fenomena u Crnoj Gori, koji nazvaju “demografski inženjering”, “politička migracija”. Kako ističe, pokušalo se u javnosti predstaviti da iza njega stoji DPS, međutim, činjenice i dokazi govore suprotno.

Kako je navela u saopštenju, Ulcinjanin Artan Cobi, predsjednik Opštinskog odbora Albanske alternative u Ulcinju i Sekretar za društvene djelatnosti, sport i mlade u toj opštini nalazi se na izbornoj listi URA i njenih koalicionih partnera u Baru.

Takođe, Admir Biorac koji je inače prije nekih 20 dana određen za vršioca dužnosti direktora Vodovod i kanalizacija u opštini Tuzi i ujedno član Albanske alternative u toj opštini, nalazi se kao odbornički kandidat na izbornoj listi opet URA-e i njenih koalicionih partnera u Podgorici.

“Na izbornim listama u opštini Šavnik nalaze se lica za koja proizilazi da su već iskoristila svoje biračko pravo na lokalnim izborima u drugim opštinama. Tako se na izbornoj listi Demokrate-Ujedinjena-Evropa sad nalaze lica koja su se nedavno prijavila u Šavnik i to nosilac liste Novica Krsmanović, zatim Ognjen Žugić, Mirjana Kandić i Milja Rajković. Ista situacija, u Šavniku, je i sa izbornom listom DF-SNP na kojima počev od nosioca liste Gavrila Cerovića, zatim kandidata za odbornike Milene Ašanin, Velimira Aleksića, Jasmine Perović, Ivane Mikić, Milana Glomazića i Darka Karadžića postoje informacije da nijesu imali glasačko pravo na posljednjim lokalnim izborima u tom gradu, što znači da su ga u međuvremenu ostvarili u drugim opštinama”, navodi Pribilović.

DIK: OIK POTVRDIO NEPRAVILNE LISTE, ROKOVI PROŠLI, NE MOŽEMO DA REAGUJEMO

O problemu zastupljenosti broja žena na izbornim listama, Državna izborna komisija održala je sjednicu posvećenu ovom pitanju gdje je zaključeno da su pojedine opštinske izborne komisije zanemarile odredbe zakona koje se odnose na potreban broj kandidata manje zastupljenog pola.

“Državna izborna komisija zaključila je da je u periodu dok podnosioci izbornih lista predaju dokumentaciju Zakon ovlastio opštinske izborne komisije da pregledaju dokumentaciju, sagledaju ima li nedostataka, te je ovlašćenje opštinskih izbornih komisija da ostave rok od 48 sati za otklanjanje nedostataka. Državna izborna komisija u tom smislu ne može da interveniše budući da je u pitanju Zakonom izričito ovlašćenje opštinske izborne komisije i da u toj fazi DIK nema uvid u dokumentaciju. Nakon što su liste objavljene bilo je nemoguće intervenisati budući da su protekli i rokovi za prigovore, a da su liste potvrđene”, objašnjavaju iz DIK-a.

Još jednom su napomenuli da je DIK prilikom sastanaka sa predstavnicima opštinskih izbornih komisija, osim ukazivanja na novine potencirala i potrebu da se obrati dužna pažnja na odredbu koja se odnosi na zastupljenost žena na listama. Komisija je većinski zaključila da se ovom pitanju u budućem periodu prilikom edukacija mora posvetiti dužna pažnja budući da se radi o izričitoj zakonskoj odredbi.

CDT: NEZAKONITO PROGLAŠENO 13 IZBORNIH LISTA

Podjetimo analitički tim Centra za demokratsku tranziciju (CDT) je, nakon detaljnog pregleda zbirnih izbornih lista, utvrdio da su opštinske izborne komisije (OIK) u Kolašinu, Žabljaku, Bijelom Polju, Plužinama i Baru nezakonito proglasile čak 13 izbornih lista. OIK koje su do sada objavile zbirne liste, a koje su u skladu sa zakonom su Budva i Tivat, saopštila je Milena Gvozdenović, zamjenica programskog direktora CDT-a.

U najvećem broju slučajeva, kršenja se odnose na nepoštovanje odredbi Zakona o izboru odbornika (ZOIP) da na izbornoj listi mora biti najmanje 30 odsto kandidata manje zastupljenog pola, i da među svaka četiri kandidata na listi mora biti najmanje jedan kandidat manje zastupljenog pola (član 39a).

U opštini Kolašin proglašeno pet izbornih lista koje nemaju 30 odsto kandidata manje zastupljenog pola, od kojih na jednoj nije ispoštovan ni redoslijed da u svaka četiri kandidata bude jedan manje zastupljenog pola. U Bijelom Polju dvije liste nijesu ispunile minimum od 30 odsto kandidata manje zastupljenog pola. U Plužinama jedna lista ima broj kandidata manje zastupljenog pola ispod zakonskog minimuma, a jedna lista nije ispunila uslov redoslijeda. Ni u opštini Bar, na tri liste, nije ispoštovan redoslijed kandidata manje zastupljenog pola. U opštini Žabljak, redoslijed kandidata manje zastupljenog pola nije ispoštovan na jednoj izbornoj listi.

“Pozivamo Državnu izbornu komisiju (DIK) da u skladu sa zakonskim nadležnostima preuzme mjere i radnje u cilju zakonitog sprovođenja i jedinstvene primjene ZOIP-a. Na žalost, iz ovih primjera vidimo da nema govora o jedinstvenoj primjeni, već da zakon primjenjuje kako ko hoće. Ili neće. DIK, kao centralni organ za sprovođenje izbora, ima obavezu da obavijesti javnost o ovim pojavama i saopšti svoj stav o njima”, istakla je Gvozdenović.

Izvor (naslovna fotografija):

Ilustracija

Ostavite komentar

Komentari (0)