Dosadašnji tok kampanje za izbore u Podgorici obilježila je zloupotreba javnih resursa od onih partija koje su u lokalnoj vlasti i većine političkih subjekata koji čine vlast na državnom nivou.
U kampanji za lokalne izbore su kao ključne teme nametnute poreske i fiskalne reforme koje se sprovode na državnom nivou, raspisivanje tendera za idejni projekat izgradnje obilaznice oko Podgorice, prisvajanje rekonstrukcija fasada i otvaranje mobilnih pijaca, te obećanja građanima i građankama pomoći oko putne infrastrukture i rasvjete – a sve zajedno ne predstavljaju ništa drugo do potpuno očigledne primjere zloupotrebe javnih funkcija i javnih resursa u cilju stvaranja institucionalne prednosti na izborima.Takođe, kampanje predvode visoki državni funkcioneri stavljajući javne funkcije u službu pojedinačnih izbornih lista, na kojima su i funkcioneri u administraciji i javni službenici i namještenici koji bi u demokratskim zemljama trebalo da budu garant očuvanja neutralnosti i profesionalnosti javne uprave. U toku ove kampanje su potpuno izbrisane granice između državnog (javnog) i partijskog interesa.
Važno obilježje dosadašnje kampanje predstavlja i neodlučnost Agencije za sprječavanje korupcije koja je zasad propustila da sankcioniše potpuno jasna i nedvosmislena kršenja zakona.
Kampanja je po opštem ambijentu dominantnije fokusirana na uticaj izbora na stabilnost Vlade Crne Gore, a manje na rješavanje nagomilanih lokalnih problema građana i građanki Podgorice, iako postoje liste koje zaista imaju lokalne programe.
Srpska pravoslavna crkva je i u ovim izborima davala javne izjave koje se mogu tumačiti kao favorizovanje jednih lista u odnosu na druge.
Kampanja bazirana na zloupotrebi državnih i opštinskih resursa za ostvarivanje prednosti na izborima
Kampanja za lokalne izborne u Podgorici bazirana je na zloupotrebi javnih resursa od strane političkih subjekata koji čine vlast na lokalnom i većine političkih subjekata koji čine vlast na državnom nivou.
Tako nam je i sam predsjednik Vlade Milojko Spajić, prilikom predaje liste “Evropa sad – Demokrate – još jače – prof. dr Saša Mujović” za lokalne izbore u Podgorici, kojoj je prisustvovao, poručio da će samo tri dana poslije izbora prosječna zarada biti 1000 eura.
Dakle, kao centralna tema kampanje su nametnute poreske i fiskalne reforme i program Evropa sad 2. U igri odbrane i napada se opet gađamo obećanjima i platama i penzijama, prijetnjama ekonomskim kolapsom, prisvajanjem zasluga za rezultate koje tek treba da vidimo. A ti rezultati, uspjesi ili promašaji, kako god bude, plaćaće se od fiskalnih prihoda u kojima učestvuju svi građani i građanke i cijela privreda, iz javnog budžeta koji je svih nas, a ne vlasti ili partije koja njim trenutno upravlja.
Predizborni period poslužio je i kao idealan termin da recimo gradonačelnica Olivera Injac potpiše Sporazum o sufinansiranju radova Glavnog grada i Uprave za saobraćaj, koji je korak ka realizaciji izgradnje Bulevara Vojislavljevića. Glavni grad je objavio i poziv poljoprivrednicima da se prijave na javni poziv u sklopu Programa podsticajnih mjera podrške poljoprivredi i ruralnom razvoju, ali i raspisao javni poziv za prvake kojim se dodjeljuje iznos od 50 eura povodom početka školske godine.
Primjer funkcionerske kampanje je i zajednička posjeta predsjednika države Jakova Milatovića i zamjenika gradonačelnice Luke Rakčevića vatrogascima glavnog grada, čime je nezvanično i najavljen njihov koalicioni nastup na lokalnim izborima. Osim toga, Rakčević je u prethodnom periodu posjetio i ŽRK Budućnost, obavještavao javnost o rekonstrukcijama fasada uz poruku “idemo dalje! Za bolji grad” , kako ujedno i glasi njihov slogan za predstojeće lokalne izbore, uz isticanje broja 10, a u predizborne svrhe uz poruku “za naš grad” objavio je i fotografije sa otvaranja pokretne pijace u Zagoriču. Jasno je da je riječ o konkretnim primjerima ostvarivanja institucionalne prednosti i ubiranja političkih poena.
Zloupotrebu institucionalne prednosti pokazuje i primjer razgovora izvršnog direktora preduzeća “Putevi” Radoša Zečevića i predsjednice Skupštine Glavnog grada Jelene Borović Borovinić, ujedno i nositeljke liste “Grad svih nas”, sa građanima i građankama tokom partijskih obilazaka određenih djelova grada. Riječ je konkretnom obećanju rješavanja problema u vezi sa rekonstrukcijom ulice u kojoj građani žive i čiji se neriješeni problemi zloupotrebljavaju u kampanji.
Kao eklatantan primjer zloupotrebe javnih resursa u izborne svrhe u ovoj kampanji se izdvojila i odluka Glavnog Grada o besplatnom javnom prevozu na osnovu koje je tokom septembra obezbijeđen besplatan prevoz za sve korisnike linija kojima upravlja lokalno javno preduzeće Putevi. Ovakva odluka dodatno predstavlja i direktno kršenje Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja (ZFPSIK), koji eksplicitno zabranjuje subvencioniranje u plaćanju komunalnih usluga koje pružaju privredna društva čiji je osnivač i/ili potpuni ili djelimični vlasnik država ili jedinica lokalne samouprave, u periodu od raspisivanja do dva mjeseca nakon utvrđivanja konačnih rezultata izbora.
Potrebne odlučne i hrabre institucije za zaustavljanje zloupotreba
Nakon što je prvobitno dala mišljenje da je ovo u skladu sa zakonom, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) je s pravom to mišljenje revidirala i javno saopštila da je u toku postupak za utvrđivanje da li je došlo do kršenja zakona, a Glavni grad je uprkos tome nastavio sa pružanjem besplatnog prevoza.
Međutim, ako se odluka u ovom postupku ne donese prije dana održavanja izbora, ona onda više nema nikakvog smisla jer će omogućiti da se nezakonito ponašanje nagradi. ASK je prethodnih godina istrajavala u zakašnjelim reakcijama, izbjegavajući konfrontiranje sa nosiocima političke moći, i na taj način obesmišljavajući primjenu zakona. Postupanje u tekućim izborima će biti jasan indikator je li se tu nešto zaista promijenilo.
Pored ovoga, očekujemo da ASK da provjeri da li se Program mjera za podsticanje razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Glavnog grada realizuje u skladu sa ograničenjima mjesečne potrošnje propisanim u ZFPSIK, budući da se prema zvanično dostupnim informacijama odluke o isplatama donose u predizbornom periodu, te da provjeri i usklađenost sa zakonom dodjela jednokratne pomoći prvacima. Jasno je da javne službe ne mogu u potpunosti stati sa radom u toku izbora, ali je jednako i jasno i očigledno kad se aktivnosti tempiraju pred izbore, a prednost na izborima pokušava steći korišćenjem budžetskih resursa.
Iz ASK-a je, takođe, saopšteno da su u toku i drugi postupci zbog sumnji u kršenje zakona, a koji se odnose na kampanju trećih lica i funkcionersku kampanju. Očekujemo od ASK da transparentno informiše javnost o kojim se postupcima radi i da u najkraćem roku, a svakako prije održavanja izbora, izvijesti o njihovim ishodima.
Kampanja koja briše razlike između partije i države
Kampanje predvode visoki državni funkcioneri stavljajući javne funkcije u službu pojedinačnih izbornih lista, na kojima su i funkcioneri u administraciji i javni službenici i namještenici koji bi u demokratskim zemljama trebalo da budu garant očuvanja neutralnosti i profesionalnosti javne uprave.
Nosilac liste “Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović” je predsjednik Crne Gore, koji ne može biti ni odbornik ni gradonačelnik, niti to namjerava. Njegovo ime i lik su na bilbordima, promo materijalima, on učestvuje na lokalnim partijskim okupljanjima. Milatović koristi i druga pojavljivanja u svojstvu predsjednika i organizuje događaje u svrhu izborne kampanje, što ispunjava klasičnu definiciju funkcionerske kampanje. Zabrinjava lakoća s kojom je funkcija predsjednika države stavljena u službu moderatora kandidatu za gradonačelnika jedne izborne liste u izbornim spotovima.
Listu “Evropa sad – Demokrate – još jače – prof. dr Saša Mujović” predvodi aktuelni ministar energetike koji nije kandidat za odbornika, ali javno obećava da će biti gradonačelnik. Na ovoj listi je čak pet ministara u Vladi Crne Gore, koji ne mogu biti odbornici niti lokalni funkcioneri, osim u slučaju da podnesu ostavke na ministarske funkcije. U kampanji ove liste aktivno učestvuju i premijer i potpredsjednik Vlade.
Na izbornim listama je i veliki broj državnih i lokalnih funkcionera, poslanika, ali i državnih službenika i namještenika. Ovo može biti indikator toga da partije nemaju dovoljno dobrog i posvećenog kadra za bavljenje lokalnim problemima i razvojem. Međutim, posebno zabrinjava to što na listama za lokalne izbore vidimo funkcionere i službenike koji pokrivaju bitne stručne funkcije u javnoj administraciji, i koji bi trebalo da budu primjer i garancija neutralnosti i profesionalnosti javne uprave. Granica između države i partije je postala nevidljiva.
Dio učesnika u kampanji otvoreno saopštava da su u Podgorici lokalni izbori marginalna tema. Nosilac liste PES-Demokrate, Saša Mujović, tako kaže da su ovo „sve samo ne lokalni izbori“, a nosilac liste “Za bolju Podgoricu”, Jakov Milatović, u njima vidi „prvi korak na putu ka ozdravljenju političkih prilika, ne samo u glavnom gradu, već i u čitavoj Crnoj Gori“. Tako imamo još jedne lokalne izbore na kojima se odlučuju velike i istorijske teme i čuva, snaži, ruši, podriva, nacionalna vlast.
Već viđena (ne)realna obećanja
Jedna od karakteristika ove kampanje jeste i inflacija predizbornih obećanja, najčešće bez detaljnijih objašnjenja kako će se ona ispuniti, u kom roku i što je najvažnije – od kojih sredstava.
Tako se građanima i građankama obećava uvođenje “smart city” modela upravljanja raskrsnicama, podzemne garaže, podvožnjaci, pametni semafori, zeleni talasi… Tu su naravno i nove obilaznice, bulevari, prsten oko Podgorice za bicikliste i pješake, zatim autobusi “na klik”, nova parkirališta… Sve ono što isti politički akteri nijesu bili u stanju uraditi u prethodnih desetak godina.
Ostaje pitanje da li će i u kojoj mjeri ovi grandiozni planovi biti ispunjeni, da li će njihova realizacija zahtijevati možda neka dodatna opterećenja za građane kroz povećanje poreza ili zaduživanje. I naravno, ključno pitanje je ko će snositi odgovornost ukoliko se predizborna obećanja ne ispune.
Ponovno miješanje SPC u izborni proces
Srpska pravoslavna crkva (SPC) je i u ovim izborima nastavila sa zauzimanjem strana. Tako je mitropolit SPC u Crnoj Gori Joanikije Mićović prigodno pohvalio ministra i nosioca liste PES-Demokrate Sašu Mujovića kao “istinskog hrišćanina” koji redovno pohađa aktivnosti crkve. Ovaj javni istup sa adrese od velikog društvenog uticaja ne može se u predizbornom periodu protumačiti drugačije nego kao miješanje u izbore.
Indikativno je da se neposredno pred lokalne izbore u Podgorici dogodila i kulminacija vezana za podizanje spomenika ranijem mitropolitu SPC Amfilohiju Radoviću. Naime, nadležno Ministarstvo kulture i medija (MKM) je 21.08. donijelo odluku kojom odbija davanje saglasnosti za podizanje ovog spomenika. Nakon žestoke reakcije SPC i izrečenih uvreda prema ministarki i ministarstvu, MKM je promijenilo sopstvenu odluku, odnosno sopstveno rješenje poništilo kao nezakonito, pravdajući se propustima u birokratiji i izvinjavajući se SPC. Nakon što je Vlada po “hitnom” postupku potvrdila stav ministarstva, ministri iz reda manjinskih partija su napustili njenu sjednicu. Dio javnosti smatra da ovako snishodljiv stav MKM i Vlade ima veze sa lokalnim izborima i korišćenjem političkog uticaja SPC za ostvarenje glasova na izborima, ali ono što je sigurno jeste da se sa ovakvim institucijama teško može uspostaviti demokratski način vladavine niti ispuniti standarde za članstvo u EU.
Kampanja siguran glas u Srbiji
CDT je u prethodnom periodu dobio potvrde iz više nezavisnih izvora u Srbiji da lokalni funkcioneri i aktivisti Srpske narodne stranke iz svojih gradova sprovode kampanju “siguran glas” u korist jedne koalicije koja učestvuje na izborima, kontaktirajući građane Srbije sa crnogorskim vezama i tražeći im imena i kontakte “sigurnih glasača”. Pozivamo Ministarstvo vanjskih poslova da u diplomatskoj komunikaciji formalno izrazi protest vlastima Republike Srbije zbog ovakvog uplitanja u izborne procese u Crnoj Gori.
Dok izborna reforma stoji, zloupotrebe se nekažnjeno dešavaju
Istovremeno, ništa od ovih stvari nije adekvatno regulisano ili zabranjeno, ili su propisane zabrane toliko besmislene da se ne mogu primijeniti, ili su nadležne institucije toliko servilne da se ne smiju usuditi ni da ih primijene.
Tako, na primjer, član 50a Zakona o izboru odbornika i poslanika (ZIOP) propisuje da javni funkcioneri koje imenuje ili postavlja Vlada Crne Gore i koje bira ili imenuje lokalna samouprava, državni službenici i namještenici ne mogu učestvovati u izbornoj kampanji, niti mogu javno izražavati svoje stavove povodom izbora, u radnom vremenu, odnosno dok su na dužnosti. Ova odredba je važna u kontekstu brojnih funkcionera, službenika i namještenika koji aktivno učestvuju u ovoj kampanji. Rade li oni to u radnom vremenu i kad su na dužnosti niti jedna institucija ne provjerava, već se svi izgovaraju nedostacima zakona i odriču odgovornosti za nadzor nad ovim pravilima, koja su bez toga neprimjenjiva u praksi.
Preporučeno
Izborna reforma je i dalje na čekanju, zarobljena ucjenama političkih aktera kojima ovakvo stanje odgovara. A odgovara svima dok su na vlasti, sjetiće se promjene tek iz opozicije, kad nestane pristup eksploataciji javnih resursa za uske partijske interese.
Video