S novom Vladom došla su i nova, brojna, razrješenja i imenovanja, kao i razni prijedlozi za članstvo u tijelima državnih preduzeća. Tako je, za člana Odbora Montekarga predložen Milan Čolaković, protiv kojeg je prošle godine, Ministarstvo kapitalnih investicija podnijelo dvije prijave Vrhovnom državnom tužilaštvu o mogućem postojanju krivičnih djela, dok je bio direktor Željezničke infrastrukture i Montenegro bonusa.

Zato je takav prijedlog naišao na oštru, a premijer je nakon svega saopštio da je povučen predlog za Čolakovićevo imenovanje.

I za advokata Branislava Lutovca, to je nedopustivo.

“Ovo je po meni više moralno nego pravno pitanje. S ovakvim izborima potiremo rad pravosudnih organa i zabijamo im prst u oko. Jer oni rade svoj posao, a vi na jedan određeni način to izvrćete i ta lica koja su pod osnovama sumnje postavljate na tako značajne društvene i privredne funkcije, e to nije prihvatljivo”, kaže Lutovac.

To je samo prijedlog u nizu. Prema pisanju pojedinih medija, dugogodišnji direktor Montenegro erlajnsa Zoran Đurišić postaće premijerov savjetnik za vazdušni saobraćaj. U civilnom sektoru smatraju da bi, generalno, prilikom svih imenovanja trebalo dobro razmisliti.

“Kada je riječ o imenovanju savjetnika za mene je to problematično s aspekta sistemskog pristupa, imamo savjetnika za jedan broj određenih preduzeća – ne, nama treba stručno jezgro, na nivou kabineta Vlade, na centralnom nivou koje će pratiti sva preduzeća”, smatra Marko Sošić iz Instituta alternativa.

I konačno, donosioci odluka moraju da promijene praksu i da na odgovorne pozicije imenuju stručne, a ne partijske kadrove, koji, poručuju naši sagovornici neće zavisiti od trenutne situacije u vlasti ili promjene vlasti.

“Koji treba da odgovaraju svojim profesionalnim kredibilitetom, stručnošću i utiskom koji ostavljaju u svojoj radnoj sredini. Ako tu ostave trag, tu politika više nema šta da traži”, kaže Lutovac.

“Nemamo vremena za dalje eksperimente i za dalje partijsko dijeljenje preduzeća. Moramo imati jasan pravni okvir, političku volju, da se konačno izbavimo iz ralja politizacije, jer državna preduzeća predstavljaju teret državi, a mogla bi da budu njena razvojna šansa”, kaže Sošić.

Da je situacija trenutno alarmanta, kaže Sošić, pokazuje i statistika. Ako se izuzme Elektroprivreda, 55 državnih preduzeća bilo je u minusu od 40 miliona u prošloj godini.