Tako je preko društvenih mreža španska meteorološka agencija optužena da je izmislila sušu, a australijska agencija da manipuliše mjerenjem temperature, dok je francuska meteorološka agencija Meteo-Frans optužena da preuveličava podatke o zagrijevanju klime.

„Kovid nije više u modi. Teoretičari zavjera sada šire dezinormacije o klimatskim promjenama“, rekao je Aleksandar Lopes-Borul, profesor nauke na Otvorenom univerzitetu u Kataloniji.

Naučne agencije napadači smatraju braniocima utvrđenog poretka. Dok te agencije daju dokaze protiv tvrdnji onih koji negiraju klimatske promjene, negatori pokušavaju da ih diskredituju, rekao je profesor.

U jeku velike suše u Španiji i pred lokalne izbore španska meteorološka agencija Aemet posljednjih nedjelja dobila je brojne neprijateljske poruke kao što su „Ubice“, „Kriminalci, „Pratimo vas“, „Platićete“.

Ministarka za ekološku tranziciju Teresa Ribera je to osudila.

„Lagati, podsticati teorije zavjere i strah, vrijeđati… to siromaši naše društvo“, napisala je ona na Tviteru.

Između ostalog poruke dolaze od pristalica više puta demanovane teorije o „hemijskim tragovima“, prema kojoj su tragovi vodene pare u izduvnim gasvima aviona koji se ponekad vide na nebu, hemijski proizvodi koji se namjerno rasipaju da se spriječi kiša, i izazove suša.

Neki su se takođe pozvali na teoriju Agenda 2030, koja sugeriše da svjetske elite kuju plan da kovidom-19 i klimatskom politikom potčine narode.

Profesor Lopes-Borul primjećuje porast broja onih koji negiraju klimatske promjene.

„Ljudi više nemaju povjerenja u političare, sudije ili medije, a troškovi života rastu. U tom kontekstu osjećaju se otuđeno i na kraju slušaju ljude na koje ranije nisu obraćali pažnju, s porukama koje su direktno usmjerene na emocije“, rekao je taj stručnjak.

U drugom slučaju konzervativni mediji i korisnici Facebooka tvrdili su da australijska meteorološka služba (BOM) manipuliše s mjerenjem temperature.

Dženifer Marohasi, poznata negatorka postojanja promjene klime, pozvala se na analizu podataka u tvrdnji da su mjerenja australijske agencije s elektronskim termometrima bila do 0,7 stepeni Celzijusa viša nego sa starim apartima sa živom.

Tu interpretaciju su odmah demantovali stručnjaci koji su analizirali te podatke i rekli da je su u stvarnosti zanemarljiva razika mjerenja s ta dva tipa aparata ; – između 0,00 i 0,1 stepen Celzijusa.

Po navodima stručnjaka, ta razlika je minimalna u poređenju s rastom prosječnih temperatura u Australiji od 1,4 stepena Celzijusa u odnosu na prethodni vijek.

I Francuska je pogođena talasom dezinformacija. Korisnici interneta optužili su Meteo-Frans da precjenjuje uticaj klimatskih promjena u Francuskoj tako što, kako tvrde, mjeri temperature samo u urbanim zonama koje su obično toplije.

Stručnjaci za klimu ukazuju da je to netačno i da su mjerenja u Francuskoj mnogo složenija.

„Istraživači agencije Meteo-Frans koriste sve moguće i zamislive mjere i zatim rade modelizacije. Nemamo samo naših trideset malih stanica“, rekla je Kristin Bern, klimatološkinja te službe.