Kako prenosi&nbsp;Kronen cajtung, jutros oko 7:45, 46-godišnji policajac ispalio je hitac koji je ubio 59-godišnjeg komandira policijske stanice u Austriji.&nbsp;Na sastanku je navodno došlo do svađe između kolega, nakon čega je jedan oficir ispalio tri hica iz svog službenog oružja Glok 17 i pucao u komandanta.



Ostali policajci uspeli su da ga obuzdaju, ali komandiru nije bilo spasa.&nbsp;Preminuo je na licu mesta.



Istraga i istraga su u toku.&nbsp;Napadač je trenutno u pritvoru u drugoj stanici u okrugu Liezen.

Policajac ubio šefa u policijskoj stanici u Austriji

Drugi krug predsjedničkih izbora u Turskoj – Erdogan ili Kiličdaroglu?

Ministarstvo zdravlja: Ni osnova ni potrebe da izabrani doktori protestuju

Barović: Milatovićevi pozivi na konsultacije su populizam, razgovori se održavaju nakon izbora

Sjutra moguća kratkotrajna kiša, do 30 stepeni

AFP o protestu: Građani posljednji put bili u ovolikom broju na protestima 2000.

Preminula žena koja je bila simbol otpora u okupiranoj Francuskoj

I. Đoković

Uz veliku pompu trajekt &#8220;30. avgust&#8221; je sredinom marta počeo da saobraća na trajektnoj liniji Kamenari-Lepetane, međutim osim manjeg požara koji se dogodio 24.marta, mnogo veći problem se pojavio prije nekoliko dana. Naime, prije par dana prema nezvaničnim saznanjima portala Standard, jedan od motora koji pogone taj trajekt je otkazao u toku vožnje, što je [&hellip;]

MUKE PO TRAJEKTU "30. avgust": Otkazao jedan od motora, djelova nema, popravka nemoguća | Standard

MUKE PO TRAJEKTU &#8220;30. avgust&#8221;: Otkazao jedan od motora, djelova nema, popravka nemoguća

Comment

Naslovna

Standard

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/0336d4e68cc5ccd482b0f97a019260a7?s=96&d=mm&r=g

Knežević, koji je govorio kao u transu glasom na kojem bi mu pozavidio i Vlado Kalember poručio je sav egzaltiran &#8221; Možda nekome vi niste fensi, jer ne slušate tehno muziku, i Eltona Džona, ali vi čuvate Dečanska zvona&#8221;. Iako je donekle razumljiva poruka upućena okupljenima što ne slušaju tehno muziku, ali prava misterija ostaje [&hellip;]

(VIDEO)Knežević u transu: Tehno muzika, Elton Džon i Dečanska zvona | Standard

(VIDEO)Knežević u transu: Tehno muzika, Elton Džon i Dečanska zvona

Paradoksalno je da je Vučić, koji svakodnevno proziva Kurtija, za svoj skup unajmljuje upravo vozila firme koja je u bliskim vezama sa predsjednikom Kosova. Da li se radi o podršci &#8220;braće&#8221; albanaca ili je pak u pitanju dil Vučića i Kurtija pokazaće vrijeme. Pošto je u međuvremenu došlo do sukoba građana i policije u kosovskoj [&hellip;]

Autobusima kosovske firme bliske Kurtiju, na Vučićev miting, građani hoće kući, vozači odbijaju da ih vrate dok se ne završi skup | Standard

Autobusima kosovske firme bliske Kurtiju, na Vučićev miting, građani hoće kući, vozači odbijaju da ih vrate dok se ne završi skup

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

Da je Crnogorska princeza (kasnije Kraljica Italije &#8211; Etiopije 1936-1943 i Albanije 1939-1943 ) Jelena Petrović postala jedna od najomiljenijih ličnosti u čitavoj Italiji, a stanovnici su djevojčicama često davali njeno ime. O njenoj popularnosti svjedoči i klinika &#8220;Kraljica Jelena&#8221;, koja je osnovana njenim dobrovoljnim prilogom, 1933. godine, kao i Veliki institut za liječenje raka, [&hellip;]

Amaro Montenegro i kraljica Jelena | Standard

Amaro Montenegro i kraljica Jelena

Jedan od onih koji su otvoreno podržali proteste i kritikovali ponašanje aktuelne vlasti je Nikola Kojo, koji je nosio transparent na kojem je pisalo ime tragično stradalog majora Omera Mehića. Podsjetimo, Omer Mehić je stradao nakon pada transportnog helikoptera Vojske Srbije Mi-17 iz sastava 890. mješovite helikopterske eskadrile. U stravičnom padu letjelice poginuli su, pored [&hellip;]

Major Omer Mehić: Šta znači poruka Nikole Koje sa današnjih protesta u Beogradu | Standard

Major Omer Mehić: Šta znači poruka Nikole Koje sa današnjih protesta u Beogradu

Iz Gradske uprave Porodice navode da “Porodica fest” je prema utiscima sugrađana jedan od najljepših događaja koji se tokom godine organizuje u gradu. Šaranović je, kako se navodi, prisutnim mališanima i roditeljima poželio da sreća i radost budu jedina osjećanja među nama. “Zbir svih naših porodica čine jednu veliku porodicu koju zovemo Podgorica”, kazao je [&hellip;]

U Podgorici otvoreno peto izdanje festivala roditeljstva “Porodica Fest” | Standard

U Podgorici otvoreno peto izdanje festivala roditeljstva “Porodica Fest”

S Rastoder

Prema njenim riječima na globalnom nivou, karcinom dojke kod žena je nadmašio karcinom pluća kao najčešće dijagnosticiran karcinom sa procijenjenih 2,3 miliona novih slučajeva (11,7%), a slijede rak pluća (11,4%), kolorektalni (10,0%), rak prostate (7,3%) i rak želuca (5,6%). &#8220;Ista agencija je objavila i podatke koji se odnose na trend kretanje incidence i mortaliteta u [&hellip;]

DR SANJA LEKIĆ ZA STANDARD: U CG najčešći karcinomi pluća i dojke, revolucija u liječenju malignih bolesti učinila da kanceri nijesu više i "konačne presude" | Standard

DR SANJA LEKIĆ ZA STANDARD: U CG najčešći karcinomi pluća i dojke, revolucija u liječenju malignih bolesti učinila da kanceri nijesu više i &#8220;konačne presude&#8221;

https://secure.gravatar.com/avatar/a335314b8fb22d853fc7b9eabfe5a4f0?s=96&d=mm&r=g

Asanović je regovao nakon što je Injac sastanak sa čelnicima Opštine Zeta zakazala za jun mjesec.  &#8220;Gospođo Injac, smatram da smo trebali do sada, da obavimo nekoliko sastanaka. Ja sam Vam se obratio odmah po stupanju na funkciju, da tražim sastanak sa svojim timom, kako bi razgovarali o gorućim i neodložnim temama, koje se tiču [&hellip;]

Asanović poručio Injac: Pet mjeseci smo čekali da dođete na vlast, onda nam zakazujete sastanak za dva mjeseca, krajnje bezobrazno | Standard

Asanović poručio Injac: Pet mjeseci smo čekali da dođete na vlast, onda nam zakazujete sastanak za dva mjeseca, krajnje bezobrazno

Pobjeda je imala uvid u dostavljene biografije svih predloženih kandidata za upravljačke funkcije u Opštini Pljevlja i rijetki imaju kvalifikacije za predložena mjesta. &#8220;Nakon 10 godina sam ostao bez posla. Glavni razlog što sam aktivan bio na litijama, što mogu posvjedočiti naši sveštenici&#8221;, jedan je od ključnih stavki u biografiji Andrije Stanića, koji je predložen [&hellip;]

Buduća predsjednica Savjeta Biblioteke kucala tikete, a direktor se poziva na litije SPC | Standard

Buduća predsjednica Savjeta Biblioteke kucala tikete, a direktor se poziva na litije SPC

Na navode da je otkazao jedan od motora ovog trajekta Čelanović ističe da je Crna Gora postala zemlja čuda, te da se, sudeći prema navedenom ljetnja turistička sezona dočekuje na neadekvatan način. “Crna Gora je definitivno zemlja čuda, imamo avione sa jednim motorom i trajekte bez jednog motora! To je ta priprema za rekordnu sezonu [&hellip;]

Čelanović: Trajektu “30. avgust” nema popravke, ali se stanje u državi može popraviti od 11. juna | Standard

Čelanović: Trajektu “30. avgust” nema popravke, ali se stanje u državi može popraviti od 11. juna

Uz veliku pompu trajekt &#8220;30. avgust&#8221; je sredinom marta počeo da saobraća na trajektnoj liniji Kamenari-Lepetane, međutim osim manjeg požara koji se dogodio 24.marta, mnogo veći problem se pojavio prije nekoliko dana.



Naime, prije par dana prema nezvaničnim saznanjima portala Standard, jedan od motora koji pogone taj trajekt je otkazao u toku vožnje, što je na momenat ugrozilo i bezbjednost saobraćaja u zalivu.



No, posada trajekta je reagovala na vrijeme pa većeg incidenta nije bilo, ali problem sa motorom je ostao, i kako stvari stoje neće biti riješen uopšte.



S obzirom da se radi o plovilu starom 50 godina čiji su motori proizvedeni od strane fabrike Scania Saab AV, koja se 1976. godine raspala u tri fabrike i to SAAB, Scania AV i Scania Aitro, što je dovelo do nestašice rezervnih djelova za navedeni trajektni motor.



Kako je prema nezvaničnim saznanjima portal Standard problem izbio sa jednim od kaiševa na motoru, servisiranje tog kaiša tj. nabavka novog je nemoguća, jer fabrika koja je proizvodila taj motor i rezervne djelove za njega više ne postoji.



Ovo će za posljedicu imati da će trajekt &#8220;30. avgust&#8221; do daljnjeg saobraćati bez jednog motora, jer popravka istog nije moguća.



Ovo takođe pokazuje opravdanost odluke Jadrolinije da proda ovaj trajekt, zbog nemogućnosti održavanja i nerentabilnosti.



Jadrolinija ga je nakon trećeg pokušaja putem tendera prodala malo poznatoj mikro firmi iz Neviđana ABM toursu za 252.000 eura, koji je na njemu ekspresno zaradio duplo toliko novca u kratkom vremenu prodavši ga JP Morskom dobru u Crnoj Gori.



Portal Standard je već pisao o &#8220;nevjerovatnoj&#8221; transakciji i povredi Zakona o javnim nabavkama prilikom kupovine trajekta &#8220;Prizna&#8221; sada preimenovanog u &#8220;30. avgust&#8221;, kada je detaljno objašnjena šema kojom se sproveo postupak trgovine trajekta.



Nevjerovatno je i to da je ABM Tours iz Neviđana u Hrvatskoj nedugo prije kupovine trajekta &#8220;Prizna&#8221; dobio pozajmicu od 320.000 eura za koju nemaju dokumentaciju kojom mogu da opravdaju odakle su dobili toliki novac, kojim su očigledno kupili trajekt.



Mikro firma ABM Tours sa samo jednim zaposlenim ni na koji način nije mogla da ni u dužem vremenskom periodu vrati uloženi novac u kupovinu &#8220;Prizne&#8221;, jer ih je Jadrolinija tenderskom dokumentacijom ograničila da ne mogu vršiti trajektni saobraćaj, a usluge vanrednog trajektnom prevoza, poput renitranja trajekta za potrebe snimanja raznoranih emisija i drugih promotivnih aktivnosti, su kako tada tako i danas mnogo povoljnije kod Jadrolinije nego što je ABM tours mogao da ponudi potencijalnim klijentima.



Cijela priča navodi na zaključak da je ABM Tours unaprijed znao da ima kupca za trajekt &#8220;Priznu&#8221; čijom prodajom je zaradio veliku sumu novca ( preko 300.000 eura).



Da su prekršene procedure i da postoji sumnja na korupciju oko kupovine ovog trajekta od strane JP Morsko dobro, pokazuje i formirani predmet u ovom slučaju od strane Specijalnog državnog tužilaštva, koje se doduše više od mjesec dana od pokretanja postupka ne oglašava i ne odgovara na pitanja portala Standard kao i drugih medija dokle se došlo sa istragom.



Kupovina pod sumnjivim okolnostima trajekta starog 50 godina, bez mogućnosti ozbiljnog i sertifikovanog servisiranja već dolazi na naplatu sa otkazivanjem jednog od motora i formiranjem predmeta SDT-a, ali ono što je Jadroliniji bilo za staro gvožđe JP Morskom dobru je suvo zlato, pa makar trajekt plovio i bez jednog motora.

MUKE PO TRAJEKTU “30. avgust”: Otkazao jedan od motora, djelova nema, popravka nemoguća

Ističe da je u Crnoj Gori funkcija predsjednika države dosta ceremonijalna, te da on nema nikakvu obavezu da vrši bilo kakve konsultacije ili dijalog prije okončanja izbora, odnosno prije nego što ponudi mandat mandataru za sastav buduće vlade.



„Milatović pokušava da glumi neku demokratiju i predsjednika svih građana, iako znamo da on to nije, jer ima čvrste srpske &#8211; nacionalističke stavove. Mislim da pokušava pred zapadnim partnerima da se pokaže kao neko ko je dosta demokratski orjentisan i neko kome je stalo do tzv. pomirenja i državnog jedinstva, što skorijeg prevazilaženja krize i ulaska u Evropsku uniju. Čini mi se da to nijesu iskrene namjere“, smatra Barović.



On navodi da Milatović pokušava da se nametne kao „važna ličnost“.



„Tu je u velikom problemu, zato što želi da zamijeni Milojka Spajića pa zbog toga pokušava da glumi Aleksandra Vučića i da sebe &#8216;instalira&#8217; kao nekog gazdu. To je pripremanje terena za budućnost, ukoliko Spajić bude premijer, da to bude određena podjela vlasti na kojoj će njih obojica to raditi podjednako kako Milatović ne bi izgubio svoju poziciju i kako ga ne bi ta ceremonijalnost funkcije predsjednika &#8216;pojela&#8217;, odnosno izbrisala sa političke scene, što se dešavalo u prošlosti sa Filipom Vujanovićem ili Tomislavom Nikolićem u Srbiji. Milatović ne želi da napravi istu grešku i zbog toga smatra, osjeća i vidi da je funkcija predsjednika države samo teret koji mu je nametnut. Vjerujem i da žali zbog toga što to nije dato Spajiću, jer bi u tom slučaju on bio u velikoj prednosti u toj želji da eliminiše Spajića kako iz partije, tako i političke scene uopšte“, kazao je Barović.



Podsjećamo, Milatović je sredinom ove sedmice pozvao putem pisma na sastanak predstavnike političkih subjekata koji učestvuju na predstojećim parlamentarnim izborima. Sastanak će se održati u ponedjeljak, 29. maja, u Vili Gorica, u 10 sati.



On je rekao da želi da da doprinos političkom dijalogu o ključnim temama za dalji razvoj države. Kako je dodao, osim pokretanja međustranačkog dijaloga, cilj sastanka je i unapređenje političkog ambijenta u kom se održavaju izbori i jačanje povjerenja u izborni proces.



Nosilac liste ”Narodna koalicija” Dejan Vukšić kazao je da će sa zadovoljstvom prihvatiti poziv za sastanak. Takođe, i predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević odazvaće se pozivu na sastanak kod novog predsjednika države.



Nosilac liste „Pravda za sve“ Vladimir Leposavić kazao je da ne vidi zašto bi učestovali u konsultacijama, koje nisu predviđene Ustavom, te da Ustav prepoznaje samo konsultacije za mandatara za sastav nove Vlade.



Nosilac liste „SDP – Za našu kuću“ Nikola Đurašković kazao je juče da se neće odazvati sastanku na koji je pozvao predsjednik Crne Gore.



„Priča oko promjene simbola svojevrsna provokacija Crnogoraca“



Nedavno je poslanica Nove srpske demokratije Jelena Božović poručila da je potrebno preispitati odluku o državnim simbolima, dok je Milatović naveo da je „sve moguće preispitati“.



Barovića ne iznenađuju ove najave, navodeći da je to učestala retorika Nove srpske demokratije, bivšeg DF-a.



„Sjetimo se da je Božović imala radikalne stavove, koji su po mom mišljenju inkriminišući. Crna Gora je, nažalost, dozvolila svakavkim ljudima da je blate, što je greška bivše vlasti, jer se sa takvim ljudima nije ophodila kako je to trebalo i kako je to slučaj u svim demokratskim država, odnosno kako se prema neprijateljski nastrojenim ljudima prema državi treba ophoditi. Komentar Milatovića me ne može iznenaditi, jer on dolazi iz iste te matrice, a to je njegova ideologija, a on je neko ko je prepoznat kao veliki poklonik Crkve Srbije“, navodi Barović.



Ističe da je najava mijenjanja simbola „svojevrsna provokacija Crnogoraca“ od pojedinih političkih aktera.



„Iako i oni znaju da je nemoguće mijenjati simbole, vole da s vremena na vrijeme provociraju Crnogorce kako bi dobili političke poene. Kada bi uslijedila očekivana reakcija Crnogoraca, onda se tu aktivira kompletna polumenta raznih analitičara, kritičara i kolumnista, koji imaju ispraznu priču o nekom crnogorskom nacionalizmu. Sve je to dio plana, jer svi oni znaju da je nemoguće promijeniti crnogorske simbole i da na tim osnovama nema pomirenja, te da se ne treba tako miriti. Kome smetaju crnogorski simboli postoji Debeli brijeg, kao i ostali granični prelazi, pa neka potraže put gdje im je bolje i gdje ih ne moraju gledati“, zaključio je Barović.

Iz Sindikata izabranih doktora Crne Gore su ranije saopštili da je novim Granskim kolektivnim ugovorom načinjena nepravda prema izabranim doktorima i da zahtijevaju da se na već majske zarade vrati strukturirani model obračunavanja plata uz kapitacije i usluge.



Generalni direktor Direktorata za normativnu djelatnost i harmonizaciju propisa u Ministarstvu zdravlja Stevan Đurišić kazao je, za Portal RTCG, da Ministarstvo zdravlja sve aktivnosti sprovodi transparentno i uz dogovor sa svima u zdravstvenom sistemu, pa je i Sindikat izabranih doktora Crne Gore na jasan način informisan o svim pitanjima i činiocima zarade doktorima, te nema osnova i potrebe za protestima, a posebno za protestima koji su, kako je kazao, usmjereni na postizanje drugih ciljeva.



Na pitanje zbog čega nije održan sastanak sa Sindikatom izabranih doktora Crne Gore, iz Ministarstva su nam kazali da se sastanci i pregovori vode samo sa predstavnicima reprezentativnih sindikata.



„Zakonom o reprezentativnosti sindikata (Sl. list CG br. 12/18) propisano je da samo sindikat koji je registrovan kao reprezentativni sindikat, ima parvo na pregovaranje i učešće u rješavanju kolektivnih radnih sporova. Budući da Sindikat izabranih doktora Crne Gore nije reprezentativan, niti je od strane poslodavca kao takav predložen, to se nijesu stekli uslovi za održavanje sastanka koji je predložen od strane tog sindikata“, kazao je Đurišić.



Đurišić je kazao da Ministarstvo zdravlja stoji na raspolaganju za vođenje svih pregovora i održavanje sastanaka kako bi se zdravstveni sistem unapređivao, pa tako i kada je u pitanju Granski kolektivni ugovor za zdravstvenu djelatnost.



„Međutim, sastanak i pregovori vode se samo sa predstavnicima reprezentativnih sindikata, a koji su zajedno sa Ministarstvom zdravlja potpisnici Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost, tako da se sporazum o uslovima zaposlenih i eventualne izmjene na taj način i postižu”, istakao je on.



Povodom navoda Sindikata izabranih doktora da izmjene GKU znatno urušavaju kvalitet pružanja zdravstvenih usluga našim pacijentima, iz Ministarstva zdravlja su kazali da nijesu upoznati o uticaju izmjena na kvalitet zravstvene zaštite.



„Ni u kom slučaju ne može se dovesti u međuzavisnost finansiranje i stepen kvaliteta zdravstvene zaštite, jer se obračun vrši prema utvrđenim kriterijumima u skladu sa pozitivnim propisima, dok se pružanje i obezbjeđivanje zdravstvene zaštite vrši u skladu sa principima medicinske doktrine”, kazao je Đurišić.



On je istakao da se kvalitet zdravstvene zaštite poboljšava.



„Način plaćanja i visina zarade čija se isplata vrši shodno Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru ne doprinosi urušavanju kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga, jer pokazatelji kvaliteta zdravstvene zaštite koji se dostavljaju nadležnima, odnosno direktoru i IJZ, pokazuju da se kvalitet unapređuje, a u svakoj zdravstvenoj ustanovi je i obrazovana komisija za unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite, koja prati pokazatelje kvaliteta i predlaže mjere za njeno unapređenje. Takvog predloga nije bilo, niti je Ministarstvo zdravlja upoznato o uticaju ovih izmjena na kvalitet zravstvene zaštite”, kazao je Đurišić.



Naglasio je da za svoj rad doktori imaju zaradu prema koeficijentu utvrđenom Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i shodno tome vrši se i obračun zarada, kao i za sve zaposlene.



Objašnjava da Metodologija određivanja vrijednosti kapitacije i cijena zdravstvenih usluga u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, čiji je donosilac Fond za zdravstveno osiguranje, predstavlja akt koji nema u zakonu osnov za donošenje, odnosno utemeljenje u skladu sa važećim propisima i konačno akt koji prethodno nije objavljivan u Službenom listu Crne Gore kako bi po istom postojala eventualna mogućnost vršenja usluga i na naknada za obavljene preglede.



&#8220;U sklopu Projekta unapređenja sistema zdravstva Crne Gore (koji je okončan) donijeta je i Metodologija određivanja vrijednosti kapitacije i cijena zdravstvenih usluga koju je i prepoznao tadašnji Granski kolektivni ugovor za zdravstvenu djelatnost, a Granski kolektivni ugovor za zdravstvenu djelatnost (,,Sl. List CG” br. 30/2016, 9/2020, 142/2021 I 130/2022) je zaradu odredio shodno zakonu, a ne Metodologiji određivanja vrijednosti kapitacije i cijena zdravstvenih usluga iz vremena Projekta unapređenja sistema zdravstva Crne Gore&#8221;, istakao je Đurišić.



Kako je kazao Đurišić, Ministarstvo zdravlja podržava uvođenje tačnih i potpunih evidencija i pokazatelja za vrednovanje rada kojima se doprinosi boljim rezultatima i kvalitetu zdravstvene zaštite, a što je i bio osnov za povećanje zarada zaposlenih u zdravstvenom sistemu uz aktivnu preporuku, učešće i doprinos ovog Ministarstva.

Erdogan (69), koji je stekao veća ovlašćenja tokom 20 godina na funkciji, osvojio je najviše glasova u prvom krugu glasanja održanom 14. maja, dok je njegova stranka na parlamentarnim izborima, održanim takođe 14. maja, zadržala većinu u parlamentu.



A do takvog izbornog rezultata je došlo uprkos ogromnoj inflaciji i posledicama katastrofalnog zemljotresa, koji je ubio više od 50.000 ljudi na jugu zemlje.



Njegov protivnik u drugom krugu je Kemal Kiličdaroglu (74), lider glavne opozicione socijaldemokratske Republikanske narodne partije i zajednički je kandidat šestostranačkog saveza.



Kiličdaroglu je obećao da će poništiti godine demokratskog nazadovanja pod Erdoganom, da će vratiti sirijske izbjeglice i promovisati prava žena.



Nasuprot glavnoj ekonomskoj teoriji o povećanju kamatnih stopa, koje pomaže da se potrošačke cijene drže pod kontrolom, Erdogan tvrdi da visoke stope zaduživanja izazivaju inflaciju. Centralna banka Turske, pod pritiskom predsjednika, više puta je smanjivala kamatne stope kako bi podstakla rast i izvoz.



Umjesto toga, vrijednost turske lire je pala, a smanjenje kursa je pogoršalo krizu troškova života. Inflacija je u oktobru dostigla vrhunac od 85 odsto. Zvanična cifra u aprilu iznosila je 44 odsto, iako nezavisne grupe smatraju da je stvarna stopa mnogo veća.



Da bi ublažio uticaj inflacije i povratio glasove, Erdogan je krenuo u akciju uoči izbora, povećavajući minimalnu platu i penzije.



Opozicioni savez obećao je da će obnoviti nezavisnost centralne banke i vratiti se uobičajenoj ekonomskoj politici, ako Kiličdaroglu postane predsjednik.



Turska se takođe bori sa teškim oporavkom od februarskog zemljotresa magnitude 7,8, najsmrtonosnijeg zemljotresa u modernoj istoriji zemlje. Potres je uništio i oštetio više od 300.000 zgrada. Nekoliko stotina hiljada stanovnika sklonilo se u privremene smještaje, dok je oko 658.000 ljudi ostalo bez posla, prema podacima Međunarodne organizacije rada.



Svjetska banka procijenila da je zemljotres izazvao 34,2 milijarde dolara „direktne štete“. Ta međunarodna finansijska institucija smatra da bi troškovi oporavka i rekonstrukcije mogli da budu dvostruko veći.



Erdoganova vlada je kritikovana za labave propise u primjeni građevinskih propisa. Neki ljudi koji su ostali bez domova ili koji se bore da zarade novac ocijenili su da je bio spor odgovor vlasti na zemljotres.



Uprkos tim kritikama, Erdoganov savez je na parlamentarnim izborima pobijedio u 10 od 11 provincija pogođenim zemljotresom, čime se „isplatio predsjednikov fokus“ na obnovu tog područja tokom predizborne kampanje.



Erdogan je obećao da će izgraditi 319.000 domova u toku godine i prisustvovao je brojnim ceremonijama postavljanja kamena temeljca, pokušavajući da ubijedi glasače da samo on može da obnovi život i poslovanje.



Kiličdaroglu je sa svoje strane rekao da bi njegova vlada besplatno dala kuće žrtvama zemljotresa umjesto dvadesetogodišnjeg plana otplate, koji je predvidjela Erdoganova vlada.



Izbjeglice, posebno iz Sirije, nekada su bile dočekane raširenih ruku u Turskoj, ali antimigrantsko raspoloženje je u porastu usred ekonomske krize. Nedostatak stanova i skloništa u provincijama pogođenim zemljotresom povećao je pozive sirijskim izbjeglicama da se vrate svojim domovima.



Kiličdaroglu je obećao da će vratiti Sirijce u domovinu u roku od dvije godine, rekavši da će tražiti sredstva Evropske unije za izgradnju domova, škola, bolnica i puteva u Siriji i podstaći turske preduzetnike da tamo otvore fabrike i druga preduzeća.



U pokušaju da pridobije nacionalističke glasače uoči drugog kruga izbora, Kiličdaroglu je pooštrio ton, rekavši da će poslati izbjeglice nazad u roku od godinu. Od tada je takođe dobio podršku jedne antimigrantske stranke.



Pod sve većim pritiskom javnosti, Erdoganova vlada je počela da gradi nekoliko hiljada kuća u oblastima sjeverne Sirije pod kontrolom Turske, kako bi podstakla dobrovoljni povratak.



Erdoganova vlada takođe traži pomirenje sa sirijskim predsjednikom Baširom el Asadom, kako bi osigurala njihov bezbjedan povratak. Erdogan je nedavno rekao da u Turskoj ima oko četiri miliona izbjeglica, uključujući oko 3,4 miliona Sirijaca, ali antimigrantske stranke kažu da ih ima oko 13 miliona.



Što se tiče spoljne politike, Erdogan ima s vremena na vrijeme nesuglasice sa NATO-om, njeguje bliske veze sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i blokira širenje Alijanse.



Međutim, Turska se takođe pojavila kao ključni posrednik između Rusije i Ukrajine, pomažući u sklapanju ključnog dogovora koji je omogućio ukrajinske isporuke žita i ublažio prehrambenu krizu.



Kiličdaroglu je rekao da bi vodio spoljnu politiku više zapadnu orijentisanu i nastojao da obnovi veze sa SAD, Evropskom unijom i saveznicima iz NATO-a.

Četvrti protest &#8220;Srbija protiv nasilja&#8221; počeo je u 18 časova ispred Skupštine Srbije, nakon čega se dio okupljenih uputio u šetnju Bulevarom kralja Aleksandra do Pravnog fakulteta, pa Ulicom Ilije Garašanina do Takovske i RTS-a, a drugi do javnog servisa spustio direktno Takovskom. Kada su se te dvije kolone spojile, formiran je najavljeni &#8220;prsten oko RTS-a&#8221;.



Na ulazu u RTS u Aberdarevoj ulici ostao je dio građana, a poslanik Narodne stranke Miroslav Aleksić kazao je da je to &#8220;instruisana ekipa koja nema veze sa protestom&#8221; i koja pokušava da uđe u zgradu javnog servisa.



Protestom se tražilo smjenjivanje članova Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM), ministra unutrašnjih poslova Bratislava Gašića, direktora BIA Aleksandra Vulina, gašenje štampanih medija i oduzimanje nacionalnih frekvencija televizijama Pink i Hepi sa kojih se, prema tvrdnjama organizatora, &#8220;širi mržnja, nasilje i strah&#8221;, i ukidanje emisija koje promovišu nasilje.



PNa potest &#8220;Srbija protiv nasilja&#8221; pozvale su opozicione Demokratska stranka, Narodna stranka, Ne davimo Beograd, Zajedno, Stranka slobode i pravde, Pokret slobodnih građana i drugi, ali je naglašeno da protest nije stranački.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="900" height="599" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image-47.png" alt="" class="wp-image-618712" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image-47.png 900w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image-47-300x200.png 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image-47-768x511.png 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image-47-696x463.png 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image-47-631x420.png 631w" sizes="(max-width: 900px) 100vw, 900px" /></figure>



Veliki broj okupljenih je na poziv organizatora je ponio po jedan cvijet, kako bi na taj način izrazili pijatet prema žrtvama masovnih ubistava u beogradskoj osnovnoj školi &#8220;Vladislav Ribnikar&#8221; i selima oko Mladenovca i Smedereva.



Uživo u RTS Dnevniku



Dnevnik RTS-a u 19.30 sati počeo je danas uključenjem uživo na protest &#8220;Srbija protiv nasilja&#8221;, koji se odvija ispred njihove zgrade u Takovskoj ulici.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="900" height="599" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image-48.png" alt="" class="wp-image-618713" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image-48.png 900w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image-48-300x200.png 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image-48-768x511.png 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image-48-696x463.png 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image-48-631x420.png 631w" sizes="(max-width: 900px) 100vw, 900px" /></figure>



U uključenju uživo gledaoci centralnog dnevnika RTS-a mogli su da čuju uzvikivanje okupljenih &#8220;RTS lopovi&#8221;, ali prenos ovoga puta nije prekidan &#8220;smetnjama&#8221; kao što je to bio slučaj sa izvještavanjem sa prethodno održanog protesta sa istim nazivom.



Okupljeni na protestu ispred RTS-a su zvižducima dočekali početak Dnevnika u 19.30.



Na ranijim protestima traženo je i zakazivanje sjednice parlamenta na temu bezbjednosti, a sjednica je počela prošle nedjelje.



Na protest pod sloganom &#8220;Srbija protiv nasilja&#8221; pozvale su 5. maja poslaničke grupe Demokratske stranke, Narodne stranke, Zeleno-lijevog kluba, Moramo &#8211; Zajedno i Ujedinjeni, ali je naglašeno da protest nije stranački.

Srbija protiv nasilja: Nema razgovora sa Vučićem dok ne ispuni svi zahtjeve

Jedan od onih koji su otvoreno podržali proteste i kritikovali ponašanje aktuelne vlasti je Nikola Kojo, koji je nosio transparent na kojem je pisalo ime tragično stradalog majora Omera Mehića.



Podsjetimo, Omer Mehić je stradao nakon pada transportnog helikoptera Vojske Srbije Mi-17 iz sastava 890. mješovite helikopterske eskadrile.



U stravičnom padu letjelice poginuli su, pored majora Omera Mehića, kapetan Milovan Đukarić, mehaničari zastavnici Nebojša Drajić i Ivan Miladinović, ljekar novopazarske bolnice Dževad Ljajić i njegov kolega anestetičar Miroslav Veselinović, kao i petodnevna beba iz novopazarske porodice Ademović.



Zbog tragedije do  danas niko nije odgovarao.



„Ovaj čovjek je uspio da ukrade radost svojim mrakom koji širi oko sebe i svojom interesnom grupom. Ukrao je novac i za to će možda odgovarati, ali ukrao je radost“, rekao je glumac za N1.



Upitan za današnju&nbsp;izjavu&nbsp;predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da glumci ne bi trebalo da pričaju o diktatorskom režimu u Srbiji, jer da je režim diktatorski ne bi ni imali priliku da zarade novac, Kojo je rekao da tu izjavu nije čuo jer je baš danas bio na snimanju koje finansira Telekom.



„Odnosno svi mi poreski obveznici, odnosno svaki građanin. Mi smo akcionari, to je državna firma, a država to smo mi, a ne on“, istakao je glumac.



Dodao je da je funkcioneru SNS Darku Glišiću poručio da promijeni narod jer su „zamijenili tezu, nisu shvatili da su naši službenici“.



„Uposlenici koji bi treblao da slušaju glas nas za koje rade. Nismo mi njihovi robovi kojima će da govore šta da misle“, istakao je Kojo.



Upitan za jučerašnji miting SNS, on kaže da je podjela u društvu sve manje i da se to vidi i po ljudima koji bježe sa mitinga. Dodaje da su ti ljudi svjesni da tako zarađuju svoje dvije hiljade dinara.



„Žao mi je što se ne osvjeste i ne porazmisle kada im ta novačanica dođe u ruke, ko im je to platio. On lično ili je to od poreza ili od zaduživanja“, upitao je Kojo.

Podmetnute izjave, lažna istraživanja o rejtingu partija, fotošopirane fotografije, pompezna hapšenja, možemo nazvati istim imenom. Moderno oružje u borbi za glasača. U toj borbi šteta je neminovna.



&#8220;Kao najvažniji način dezinformisanja lažna istrazivanja. Dezinformatori ih pripisuju renomiranim agencijama kako bi uvjerili u vjerodostojnost, često i stranim agencijama ili agencijama koje nepostoje&#8221;, kaže za TVCG Jelena Jovanović iz Raskrinkavanja.



<figure class="wp-block-image size-large td-caption-align-https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image-45.png"><img loading="lazy" width="1200" height="800" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image-45-1200x800.png" alt="" class="wp-image-618708" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image-45-1200x800.png 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image-45-300x200.png 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image-45-768x512.png 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image-45-1536x1024.png 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image-45-696x464.png 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image-45-1068x712.png 1068w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image-45-630x420.png 630w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image-45.png 1920w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /></figure>



Možda većina građana i povjeruje u ono što im partije podmetnu. Da sumnjaju u svaku informaciju i da je provjere zadatak je ekipe raskrinkavanje.me. Posao im olakšava jer znaju i pravila ponašanja pred izbore. Da budu oprezni savjetuju i birače.



&#8220;Da građani budu svjesni da se takva israzivanja objavljuju tik pred izbore,a zakon kaže da ne može prije 15 dana prije izbora i da građani posumnjaju a znamo da nijedna kredibilna agencija ne bi prekršila zakon a ni medij&#8221;, dodaje Jovanović.



Da je traganje za istinom izazovan posao smatra i profesorica medijske pismenosti Svetlana Koprivica. U predizbornoj utakmici kaže teško je razlikovati manipulaciju od istine, jer je dobro upakovana, a glasači ne sumnjaju u iskrenost poruka.



&#8220;Ne bih rekla da je nekad to moguće jer kampanje prave stručnjaci koji poznaju psihologiju covjeka i znaju kako da uticu na njega. S druge szrane lažne vijsti su dio tog političkog rata medijskog, koji teži tom cilju da nađe pravof birača&#8221;, kaže Koprivica.



A birači najčešće naivno povjeruju u ono što se plasira.



&#8220;Slabost demokratije je da glas jednako vrijedi i onog kojeg izmanipulišete i onog kojeg ne možete. Mi znamo da je više onih koji mogu biti manipulisani&#8221;, dodaje profesorica.



<figure class="wp-block-image size-large td-caption-align-https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image-46.png"><img loading="lazy" width="1200" height="800" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image-46-1200x800.png" alt="" class="wp-image-618709" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image-46-1200x800.png 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image-46-300x200.png 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image-46-768x512.png 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image-46-1536x1024.png 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image-46-696x464.png 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image-46-1068x712.png 1068w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image-46-630x420.png 630w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/05/image-46.png 1920w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /></figure>



Zato i savjet da u igri s političarima ipak budemo nevjerne Tome.



&#8220;Da kritički preispituju sav sadržaj bez obzira što izgleda kao istinit ipak ne povjeruju na prvu loptu&#8221;, savjetuje Jovanović.



&#8220;Neka vrsta medijskog opismenjavanja ljudima je neophodna, ali je to kontinuran proces. Ne možemo o tome razmišljati samo pred izbore, o tome bi valjalo razmišljati sve vrijeme kako djelujemo na djecu, na ljude srednje dobi, na srebrne surfere koji su izloženi tim infomacijama,imaju puno slobodnog vremena&#8221;, poručuje Koprivica.



To je, zaključuje ona, zadatak medija i novinara koji bi treblao da budu primjeri u širenju samo provjerenih i istinitih informacija.

Borba za glasače: Dezinformacije uoči izbora dobro upakovane

a:1:{s:11:"td_subtitle";s:120:"U policijskoj stanici u Tribenu, u Gornjoj Štajerskoj, policajac je pucao u komandira stanice tokom jutarnjeg sastanka.";}