Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske na svojim stranicama objavilo je privremene rezultate parlamentarnih izbora. Rezultati u mandatima nakon prebrojanih 99,3 posto glasova:

HDZ i partneri su osvojili 61 mandata i imaju mandat više u odnosu na rezultate od jutros u 3 sata.SDP i partneri osvojili su 42 mandata.Domovinski pokret i partneri osvajaju 14 mandata.Most i partneri 11 mandata.Možemo i partneri 10 mandata.IDS i partneri 2 mandata.Nezavisna platforma Sjevera osvaja 2 mandata.Fokus, Republika osvaja 1 mandat.

Jedno od ključnih pitanja u hrvatskoj političkoj javnosti dan nakon izbora je ono kome je zapravo predsjednik Milanović pogodovao svojim „ustavnim udarom” i najavom premijerske kandidature. Iako se još uvijek u nekim krugovima kalkulira o tome da bi Milanović mogao pokušati formirati parlamentarnu većinu, to je postalo vrlo nerealno, a ostalo mu je i vrlo malo manevarskog prostora da pokuša spriječiti formiranje parlamentarne većine.

Da se nije „outao”, kako se to danas govori u hrvatskoj političkoj javnosti, koja je bila iznenađena akcijom jedne od LGBT skupina, povezane s SDP-om, koja je bez pristanka objavila imena navodno gey političara na ovim izborima, od kojih većina nije dala pristanak za takvo „izlaženje iz ormara”, možda bi i imao manevarskog prostora za blokiranje formiranja većine, raspuštanje novoizabranog Sabora i Plenkovićeve vlade, te imenovanje vlade po vlastitu izboru i raspisivanje novih parlamentarnih izbora.

Ovako je otvorio prostor da, ako bi pokušao provesti ovaj scenarij, Vlada posegne za člankom 97. Ustava i od Ustavnog suda zatraži da Milanovića proglasi privremeno spriječenim obavljati svoju dužnost, kazao je politolog Davor Gjenero za „Slobodnu Bosnu“ komentirajući netom objavljene rezultate parlamentarnih izbora u susjednoj Hrvatskoj.

Đenero kaže da Milanović nije pomogao SDP-u, ali ta je stranka ionako dovedena u stanje u kojoj joj nije bilo pomoći. Cijenu izbornog neuspjeha sada će platiti formalni predsjednik stranke Peđa Grbin. Naime, iako formalni rezultat stranke na prvi pogled i ne izgleda loše, jer svi govore o 42 osvojena mandata, SDP je stvarno osvojio tek nekih 35, jer je ostale mandate poklonio poliitčkim organizacijama koje same ne bi mogle doći do parlamentarnog mandata, uvrštavajući ih na svoju listu, kaže Đenero.

Dodatni signal o potopu je činjenica da je SDP-ova koalicija osvojila relativnu većinu u samo dvije izborne jedinice, riječkoj i varaždinskoj, a da je u svim ostalim jedinicama vodeća lista HDZ-a.

Neki govore o tome da je Milanović zapravo pomogao Domovinskom pokretu, koji je ostvario relevantan rezultat, ali i to je tumačenje nategnuto. Istina je da je on nastojao pomagati drugoj organizaciji koja ne pripada ustavnom luku, desno populističkom Mostu, a da je i s populistima iz Domovinskog pokreta imao neke predizborne dogovore. Međutim, nategnuto je Milanoviću pripisivati zaslugu za njihov politički uspjeh, iako je točno da je svojim protueuropskim, kvazisuverenističkim narativom „normalizirao” protueuropsku i protuatlantističku retoriku u hrvatskoj parlamentarnoj areni, a da to je pogodovalo Domovinskom pokretu, a sasvim sigurno nije SDP-u, koji danas je stranka očišćena od svake vrijednosti i ideologije, ali njihovo biračko tijelo ipak nije sklono suverenističkom populizmu.

Stvarni „benefiter” Milanovićeve izborne intervencije, HDZ-ova je desnica, koja se polako budila pod kraj prošlog mandata, nakon što ju je na unutarstranačkim izborima 2020. Plenković hametice pobijedio. Sad im je, međutim, otvoren ogroman manevarski prostor za skretanje HDZ-a u desno, a najveći dobitnik situacije je trenutni potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić. On je od regionalnog lidera u prethodnih nekoliko mjeseci postao ključnim akterom stranačke desnice, a sada postaje ključni akter u pregovorima s potencijalnim koalicijskim partnerima – Domovinskim pokretom. Njegova ambicija, pak, nije premijerska pozicija, nego kandidatura za Predsjednika Republike, a Anušić je Milanoviću već i najavio da krajem godine, na predsjedničkim izborima „dolazi po njegovu glavu”, zaključio je Gjenero.

Zanimljivo je da je avantura Zorana Milanovića, koji se u izbornoj jedinici za Hrvate bez prebivališta u Hrvatskoj oslanjao na aktere koje je nekoć okupljao Ivić Pašalić, i koji su bili protagonisti „Herceg Bosne”, završila neuspjehom, i to tako velikim da je od skupine oko Ljube Česića Rojsa više glasova, osvojio čak i Most, a sva tri mandata pripala su strukturi oko HDZ-a BiH i Dragana Čovića, zaključio je Gjenero.