Centralna priprema citostatika je sistem koji se primjenjuje unazad nekoliko decenija u svim većim onkološkim centrima Zapadne Evrope, SAD, Australije, ali koji se sada ubrzano implementira i u srednje razvijenim zemljama, uključujući i sve države regiona, upravo zbog svoje pouzdanosti, zaštite zaposlenih od kancerogenih i mutagenih citotoksičnih materija, ali i ogromne uštede prilikom primjene hemoterapije i veoma skupe ciljane i imunoterapije.

Upravo zahvaljujući ovakvom vidu pripreme terapije u velikim onkološkim kliniku u Zapadnoj Evropi, ali i okruženju, u hodnicima na primjenu terapije čeka 1-3 pacijenta u unaprijed zakazanom terminu aplikacije, što između ostalog značajno utiče na konfor i zadovoljsvo pacijenata ali i zaposlenih.

Izgradnja ovog sistema je kapitalni projekat od nacionalnog značaja za našu zemlju, jer obuhvata pripremu specifične onkološke terapije za sve ustanove u kojima se ona implementira na teritoriji Crne Gore, a kojom bi ostavili generacijama koje dolaze savremenu onkološku službu spremnu da odgovori izazovima u budućnosti, između ostalog i pandemijama kao što je bila COVID , s obzirom na procjenjeni porast broja oboljelih onkoloških bolesnika od čak 47% do 2040 godine (podaci WHO iz 2019 godine).

Riječ je o sofisticiranom sistemu, koji pored modernih komora za pripremu citostatika i imunoterapije, obuhvata i softver CATO, kompjuterski sistem zakazivanja i primjene specifične onkološke terapije.

Ovaj sistem omogućava ispunjavanje zakonskih normi Zaštite na radu što omogućava bolju i efikasniju zastitu zaposlenih sestara i tehničara koji aplikuju terapiju, kao i ljekara koji rade u dnevnoj bolnici i na odjeljenjima, u odnosu na sadašnji način pripreme i svodi na minimum mogućnost izloženosti povišenim dozama citotoksičnih i mutagenih materija.

Takođe, ovaj sistem omogućava kompjutersko dokumentovanje pripreme i aplikacije tačnih doza ljekova prema utvrđenim onkološkim protokolima, koje su prilagođene laboratorijskim nalazima pacijenta, uz potpuno isključenje ljudskog faktora kao uzročnika greške, tako da mogućnost greške pri pripremi i aplikaciji ove terapije ne postoji.

U svim onkološkim ustanovama u kojima je ovaj sistem implementiran, došlo je i do značajne novčane uštede, kroz kompletnu iskorišćenost sadržaja ampula ljekova, bolje čuvanje ljekova uz održavanje mikrobiološke stabilnosti nepotrošenih ostataka, što dovodi značajne novčana uštede i korist za naš zdravstveni sistem.

Benefiti projekta za Instutut za onkologiju:

• zaštita zaposlenih od štetnog mutagenog dejstva citostatika
• precizno doziranje i aseptični uslovi pripreme citosatika, jasni protokoli i smjernice u sklopu softverskog rešenja
• planirani termini primjene dan unaprijed i smanjenje gužvi i čekanja na primjenu terapije
  Iste benefite u okviru KCCG bi imale i sve ogranizacione cijeline koje se bave pripremom i aplikacijom citotoksične, biološke i imunoterpiej ( hematologija, dječija onkologija, neurologija, reumatologija, gastroenetrologija)
  Benefit projekta za zdravstveni sistem Crne Gore:
• značajna ušteda novčanih sredstava jer je odbacivanje neiskorištenih mililtara terapije nemoguće, sve je precizno ispanirano i nepotrošeni dio lijeka se čuva hermetički zatvoren u aseptičnim uslovima.
• mogućnost uključivanja SB Brezovik odnosno njihovog onkološkog odjeljenja gdje se liječe oboljeli od karcinioma pluća koji predstavlja vodeću malignu bolest u Crnoj Gori po učestalosti
• mogućnost decentralizacije onkološe službe u smislu mogućnosti primjene u centrima na sjeveru i jugu Crne Gore gdje bi se terapija pripremala na Institutu za onkologiju i transportovala bliže mjestu stanovanja pacijenta što bi smanjili troškovi putovanja, što su značajna novčana sredstva sa jedne strane a sa druge strane ušteda vremena pacijentima koje utroše na putovanje, čekanje i povratak a to vrijeme sa socijalno psihološkog aspekta mogu koristiti u svrhe poboljšanja kvaliteta života.
  

Zdravstveni sistemi, kako u svijetu, tako i u Crnoj Gori se suočavaju sa brojnim izazovima: starenje populacije, porast incidence hroničnih nezaraznih bolesti, uvođenje novih tehnologija, porast troškova liječenja, konkurencija privatnog sektora. Transformacija sistema zdravstva je neophodna kako bi se odgovorilo potrebama i očekivanjima građana i pacijenata, uz njegovu finansijsku održivost.

Kako u većini država regiona postoji više onkoloških centara, to je plan zaposlenih na Institutu za onkologiju da svojiim pacijentima pruže jednako dobru uslugu i da istraju u naporima da se omogući primjena terapija što bliže mjestu stanovanja, uz organizaciju dva onkološka dispanzera na sjeveru i jugu Crne Gore ali i kroz takozvani flex care vid zdravstvene zaštite koji će omogućiti pacijentima da primaju terapiju bliže mjestu stanovanja i poboljšati njihov kvalitet života. Istovremeno će se rasteretiti resursi Instituta za onkologiju i povećati njegovi kapaciteti za primjenu kompleksnijih sistemskih antikancerskih tretmana. Pilot projekat bi mogao biti mogućnost da se subkutane formulacije bioloških ljekova koje su jednostavne za primjenu usmjere ka primarnim i sekundarnim Centrima, a sa početkom centralizovane pripreme citostatke, biološke i imunoterpije uporedo treba ići sa osnivanjem dva onkološka dispanzera i edukacijama i obukama zaposlenih u sekundarnim centrima.

Izazovi koji stoje pred nama, a prije svega se odnose na procijene SZO da će do 2040. godine porast broja onkoloških pacijenata biti i do 47% , uz činjenicu da je primjena sistemske onkološke terapije je u značajnom porastu poslednjih godina, nas obavezuju da stvorimo jedan stabilan sistem zdravstvene zaštite onkoloških pacijenata koji će moći u budućnosti da bude održiv i odgovori upravo na sve moguće poteškoće sa kojima se vec sada suočavamo.

Dr Sanja Lekić, direktorica Instituta za onkologiju