<html><head></head><body>“Zbog najavljenih radova na elektrodistributivnoj mreži od strane CEDIS-a, dana 20. novembra 2023. godine, u terminu od 08 do 15 časova će biti obustavljeno vodosnabdijevanje potrošača na teritoriji Kuča i Pipera”, kazali su iz Vodovod i kanalizacija Podgorica.
</body></html>

a:1:{s:11:"td_subtitle";s:136:"Iz podgoričkog preduzeća Vodovod i kanalizacija je saopšteno da će danas potrošači iz Kuča i Pipera sedam sati biti bez vode.

";}

Kuči i Piperi sedam sati bez vode

Standard

Katnić je 26. aprila uputio pismo glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću u kojem je zahtijevao da bude što hitnije pozvan u Specijalno državno tužilaštvo kako bi dopunio izjavu koju je dao 14. aprila, kada je i uhapšen. U izvodima iz gotovo sedmočasovnog saslušanja Katnića u SDT-u bivši GST objašnjava otkud 14 metaka muncije na njegovom [&hellip;]

Objavljen snimak saslušanja Katnića pred tužiocem Šoškićem | Standard

Objavljen snimak saslušanja Katnića pred tužiocem Šoškićem

Comment

Naslovna

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

Prema riječima očevidaca policija ja stigla na parking oko 10.30 časova kada je počela kontrola nekoliko osoba koje su se nalazile ispred hotela Podgorica, nakon čega su pretresli i njihova vozila Iz Uprave policije su nezvanično rekli da posrijedi nije pretres i pojasnili da je u toku pregled i kontrola bezbjednosno interesantnih lica. Prema nezvaničnim [&hellip;]

(FOTO/VIDEO) AKCIJA POLICIJE: Pretres u hotelu Podgorica | Standard

(FOTO/VIDEO) AKCIJA POLICIJE: Pretres u hotelu Podgorica

S Rastoder

&#8220;Šoškić je kao specijalni drzavni tuzilac u Specijalnom državnom tužilaštvu zloupotrijebio službeni položaj jer je suprotno odredbi člana 44 st. 1 člana 16. ZKP, a gdje je propisano da je osnovno parvo i dužnost državnog tužioca gonjenje učinilaca krivičnih djela i da je državni tužilac dužan da istinito i potpuno utvrđuje činjenice koje su od [&hellip;]

KATNIĆ PODNIO KRIVIČNU PRIJAVU PROTIV ŠOŠKIĆA: Ništa nije uradio u istrazi protiv Krapovića, iako je finansijski analitičar utvrdio da je oprao više od dva miliona eura | Standard

KATNIĆ PODNIO KRIVIČNU PRIJAVU PROTIV ŠOŠKIĆA: Ništa nije uradio u istrazi protiv Krapovića, iako je finansijski analitičar utvrdio da je oprao više od dva miliona eura

https://secure.gravatar.com/avatar/a335314b8fb22d853fc7b9eabfe5a4f0?s=96&d=mm&r=g

Video snimak na kojem se vidi displej, a u pozadini je zgrada Glavnog grada, kruži društvenim mrežama.&nbsp; Prema našim informacijama u pitanju je displej koji je u privatnom vlasništvu. Pošto se nalazi ispred zgrade Glavnog grada iz ove institucije su kazali da će se oglasiti saopštenjem. Prema informacijama &#8220;Dana&#8221; displej je izdat organizacijama koje se [&hellip;]

(VIDEO) Na panou u centru Podgorice emitovan eksplicitni sadržaj | Standard

(VIDEO) Na panou u centru Podgorice emitovan eksplicitni sadržaj

&#8220;Danas smo dobili informacije od advokata koje je objavljeno, da se njegovo zdravstveno stanje pogoršava.&#8221; Za postupak koji se vodi pritiv Milivoja Katnića smatra da je politički motivisan. “Hronologija događaja je sasvim jasna i ja nisam očekivala da će SDT drugačije postupiti, sem da zahtijeva produženje pritvora. Nažalost, ni vrhovni državni tužilac, gospodin Marković nije [&hellip;]

Muminović: Postupak koji se vodi pritiv Milivoja Katnića je politički motivisan | Standard

Muminović: Postupak koji se vodi pritiv Milivoja Katnića je politički motivisan

Prema pisanju medija, napadač je 71-godišnji muškarac koji je odmah uhapšen. Robert Fico je u životnoj opasnosti, poručeno je ispred slovačke Vlade. Prethodno su slovački mediji objavili da Fico trenutno nije životno ugrožen, međutim vijset je demantovana. On će helikopterom biti transportovan u grad Banska Bistrica. Jedan od svjedoka rekao je za Reuters da je [&hellip;]

(VIDEO) Premijer Slovačke Robert Fico teško ranjen u pucnjavi, uhapšen napadač | Standard

(VIDEO) Premijer Slovačke Robert Fico teško ranjen u pucnjavi, uhapšen napadač

I. Đoković

Kako kaže Đenero, mogli su pitati svog gospodara Vučića, koji već godinama iz kabineta premijera Plenkovića doživljava jednak odgovor na pokušaje provokacija – gromoglasno ignoriranje. Naravno, usput će s lakoćom uvući populističkog predsjednika Zorana Milanovića, koji se sistemski nastoji dodvoravati hrvatskim nacionalistima, ali Plenković će provokacije registrovati, pamtiti, ali će se praviti da ih niti [&hellip;]

ĐENERO ZA STANDARD: Mandićev manevar sa Rezolucijom o Jasenovcu neće uvući Hrvatsku u javni sukob, ali će povećati rezervisanost prema EU integracijama Crne Gore | Standard

ĐENERO ZA STANDARD: Mandićev manevar sa Rezolucijom o Jasenovcu neće uvući Hrvatsku u javni sukob, ali će povećati rezervisanost prema EU integracijama Crne Gore

https://secure.gravatar.com/avatar/0336d4e68cc5ccd482b0f97a019260a7?s=96&d=mm&r=g

Formalni predlagači Rezolucije su Njemačka i Ruanda a sponzori više od 20 drugih država među kojima su i najuticajnije zapadne zemlje poput SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Italije. U Rezoluciji, međutim, nema amandmana koje je podnijela Crna Gora. Rezolucijom se: Odlučuje 11. juli proglasiti Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995, koji će [&hellip;]

Objavljen tekst Rezolucije o Srebenici, nijesu uvršteni amandmani Crne Gore | Standard

Objavljen tekst Rezolucije o Srebenici, nijesu uvršteni amandmani Crne Gore

Katnić je 26. aprila uputio pismo glavnom specijalnom tužiocu&nbsp;Vladimiru Novoviću&nbsp;u kojem je zahtijevao da bude što hitnije pozvan u Specijalno državno tužilaštvo kako bi dopunio izjavu koju je dao 14. aprila, kada je i uhapšen.



On je tada od Novovića zahtijevao da bez odlaganja bude pozvan u SDT na okolnosti krivičnih djela koje mu se stavljaju na teret, a radi dopune izjave koju je dao prilikom prvog saslušanja, te izjašnjenja u vezi sa finansijskom istragom koja se protiv njega vodi u tom Tužilaštvu.



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe loading="lazy" title="Saslušanje Katnića pred Šoškićem, 3.5.2024. - DRUGI DIO" width="696" height="392" src="https://www.youtube.com/embed/nIk5lOKQfvU?feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>



U izvodima iz gotovo sedmočasovnog saslušanja Katnića, tokom 20. dana njegovog štrajka glađu,u SDT-u objašnjava otkud 14 metaka muncije na njegovom imanju, kao i sporazum sa turskim državljaninom o namjeri kupvine njegove imovine i isplaćivanju kapare od 30.000 eura, što je obuhvaćeno dopunom istrage za pranje novca i podnošenjem nove krivične prijave od Specijalnog policijskog odjeljenja za neovlašćeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Drugi dio dopunjene izjave Katnića pred Šoškićem

b81b8947f9b5640d1721d8dedda17c0b

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

&#8220;Vlada Srbije izabrala je za partnera u ovom poduhvatu uglednu američku kompaniju, koja će investirati u revitalizaciju kompleksa bivšeg SSNO&#8221;, rekao je Vesić.



Kompanija &#8220;Affinity Global Development&#8221; je u vlasništvu Džareda Kušnera (Jared Kushner), zeta bivšeg predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trampa (Trump).



U objavi na platformi Iks (X), Kušner je još 15. marta napisao da je &#8220;uzbuđen da podijeli sa javnošću rani dizajn za projekte izgradnje koji su planirani na albanskoj obali, kao i u centru Beograda&#8221;.



Vesić je 15. maja rekao da je, kada su se u javnosti pojavile informacije da će kompleks SSNO biti &#8220;revitalizovan&#8221;, rekao da ugovor u tom trenutku nije potpisan i da će javnost biti obaviještena kada se to bude dogodilo.



Vesić je saopštio da Vlada Srbija nije prodala ovo zemljište, već je, kako se navodi u ugovoru, &#8220;zemljište iznajmila na 99 godina&#8221;.



&#8220;Investitor je preuzeo obavezu da, ukoliko ne završi investiciju u roku koji je određen ugovorom, Republici Srbiji vrati bez nadoknade zemljište i ono što do tada bude izgrađeno. Zemljište ostaje vlasništvo Republike Srbije&#8221;, rekao je Vesić.



Njujork tajms je 18. marta objavio da je investicija vrijedna 500 miliona dolara i da bi država Srbija, prema prijedlogu ugovora, trebalo da dobije 22 odsto profita.



Obavezan Memorijalni kompleks



Vesić je u saopštenju naveo da investitor, prema ugovoru, ima obavezu da na istoj parceli izgradi Memorijalni kompleks posvećen svim žrtvama NATO bombardovanja 1999. godine, a koji Srbija, &#8220;nažalost, ni poslije četvrt vijeka nema&#8221;.



&#8220;Memorijalni kompleks biće finansiran od strane investitora i nalaziće se u vlasništvu Republike Srbije koja će odlučiti o programskom sadržaju kompleksa i upravljaće njime&#8221;, izjavio je Vesić.



Zgrada Generalštaba bombardovana je u noći između 29. i 30. aprila i između 7. i 8. maja 1999.



Generalni direktor &#8220;Affinity Global Development&#8221; Ašer Abešera (Asher Abehsera) rekao je da projekat obuhvata &#8220;jedinstven aspekt saradnje u kojoj će srpske arhitekte i dizajneri biti pozvani da prijave svoje ideje za Memorijalni centar&#8221;.



&#8220;Na ovakav način rekonstrukcija ne samo da predstavlja fuziju srpske i američke inovativnosti, već iskazuje i poštovanje prema domaćem umjetničkom izrazu. Rekonstrukcija ne podrazumijeva samo izgradnju zgrada, već i izgradnju mostova među kulturama, poštovanje prošlosti i stvaranje temelja za prosperitetnu budućnost&#8221;, rekao je Abešera.

Beograd: Ministar Vesić potpisao ugovor za Generalštab sa firmom Trampovog zeta

1715799807-bfbdfbdf-750x486

Atentator, za koga mediji prenose da je pisac amater, opisao je šta ga je privuklo “Slovačkim braniocima”. Kao prvi razlog naveo je “sposobnost djelovanja bez naloga države”, a kao drugi “nesebičnu revnost”. Juraj C. je kazao da u Evropu dolaze “stotine hiljada migranata” i da “patriote” žele da zaštite Slovačku od njihovog uticaja.



U svome postu na Facebooku napisao je da država ne može zaštititi svoje građane, te da bi Slovaci sami trebali zaštititi javni prostor prije nego što se “napuni kriminalnim elementima”, prenosi portal Dennikn.sk.



<iframe loading="lazy" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fslovenskibranci1%2Fphotos%2Fa.1462594147329872%2F1654087348180550%2F%3Ftype%3D3&#038;show_text=true&#038;width=500&#038;is_preview=true" width="500" height="599" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share"></iframe>



Nekoliko mjeseci kasnije, Juraj C. je osnovao stranku pod nazivom Hnutie proti nasiliu (Pokret protiv nasilja).



“Slovački branioci” inače ponavljaju iste teze kao prokremljovska propaganda. Branili su Putinovu Rusiju, kritikovali Zapad, Evropsku uniju, mobilisali se protiv migranata i napadali medije i nevladine organizacije. U jesen 2022. godine objavili su da prestaju sa svojim aktivnostima.

Ficov atentator povezan sa proruskom grupom, borio se protiv migranata

Vjetar umjeren do pojačan, ponegdje na udare jak, južnih smjerova.



Jutarnja temperatura vazduha od 6 do 16, najviša dnevna od 17 do 27 stepeni.

Sjutra promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima

Kako kaže &#8211; nije vjerovao da će se kao odbornik baviti eksplicitnim snimcima.



“Očekujemo da mora postojati odgovornost za nešto ovako. Ako su srednjoškolci spremni da ovako upadnu u sistem &#8211; onda smo mi u ozbiljnom problemu”, kazao je Mašković, u emisiji “Na kraju dana”.



Sagovornik TV E kaže da je ova situacija otvorila novo pitanje: ako se tako banalna stvar ne može zaštititi &#8211; šta se radi sa podacima građana?



“Treba da pustimo pravosudne organe da rade svoj posao, ali mora postojati odgovornost unutar sistem. Možete misliti koliko je maloljetnih lica ili turista prošlo i vidjelo taj sadržaj”, kaže Mašković.



Komentarišući to što je Pokret za Podgoricu bojkotovao današnju sjednicu Skupštine Glavnog grada &#8211; šef Odborničkog kluba SD-LP kaže da smatra da je ovo početak kraja vlasti u Glavnom gradu.



Mašković ne vjeruje da može doći do dogovora između PES-a i Pokreta za Podgoricu te da vjeruje da će se sve završiti prijevremenim izborima. Kako kaže &#8211; Pokret za Podgoricu želi dio funkcija, ali PES nije spreman da ih se odrekne.



“Mislim da su građani dosta toga vidjeli i da im je jasno da se Podgorica ne razvija intenzitetom kojim se razvijala do juče”, kazao je Mašković &#8211; dodajući da na sjednicama iza zatvorenih vrata &#8211; kakav je bio i jutrošnji Kolegijum &#8211; vlada veoma neugodna atmosfera.



Sagovornik TV E komentarisao je i to što rukovodstvo Glavnog grada ćuti na poziv gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić da Podgorica podrži Rezoluciju UN-a o genocidu u Srebrenici. Kako Mašković objašnjava – i sam je više puta pozivao gradonačelnicu Podgorice Oliveru Injac I predsjedniku Skupštine Glavnog grada Jelenu Borovinić-Bojović da to učine.



“Mislim da nikako ne bismo smjeli da u 21. vijeku imamo dilemu u vezi sa civilizacijskim pitanjima”, kaže Mašković.



Vjeruje da će se ovakvo postupanje odnosno ćutanje Podgorice negativno odraziti na odnose dva grada.



“Mislim da se to može negativno odraziti na odnos dva grada. Trebalo bi da imamo poseban senzibilitet kad je riječ o ovakvim pitanjima. To Vam jasno govori ko kolo vodi u Glavnom gradu. Sarajevu šaljemo poruku da nazadujemo, da još postavljamo pitanja o cicilizacijskim temama i da su na vlasti ljudi koji ne misle dobro nijednom gradu”, kaže Mašković.

Mašković: Današnjim postupanjem ozvaničen početak kraja vlasti u Glavnom gradu

20240515125210_834199

PSC ipak ne može sam da formira vladu sa 42 poslanika jer je za većinu potrebno 68.&nbsp;



Ako se posljednji rezultati uporede sa onima iz 2021, vidljiva je &#8220;tektonska promjena&#8221; u najbogatijoj pokrajini Španije.&nbsp;



PSC je osvojio devet mjesta više i sada ima 42, dok je desničarska Narodna partija (PP) skočila za čak 12 i sada ima 15. Odnos snaga za i protiv nezavisnosti se bukvalno okrenuo &#8220;naopačke&#8221;, tako da suverenisti sada imaju 74 mjesta, a separatisti 61, a prije tri godine je bilo obrnuto.&nbsp;



Socijaliste je do svog najboljeg rezultata u istoriji na katalonskim izborima predvodio Salvador Ilja (58), koji je pristalicama na proslavi u sjedištu stranke rekao da je Katalonija odlučila da otvori novu eru. &#8220;Katalonski birači su odlučili da će Socijalistička partija voditi ovu novu eru, a moja namjera je da postanem sljedeći predsjednik Katalonije&#8221;, poručio je Ilja.



Prije nego što ga je Sančez &#8220;prekomandovao&#8221; nazad u Barselonu, Ilja je bio zadužen za borbu protiv pandemije kovida-19, a kao njegovu glavnu prednost mediji ističu fokus na društvene probleme i smiren ton, što je privuklo mnoge birače koji su se možda umorili od konstantne priče o nezavisnosti. Španski premijer mu je čestitao, ocijenivši da je postignut istorijski rezultat.



Najpoznatiji španski list &#8220;El Pais&#8221; u svojoj analizi navodi da su socijalsti profitirali od &#8220;Sančez efekta&#8221;, nakon što je španski premijer izazvao paniku u stranci najavom ostavke. On se, kako se navodi, poslije neizvjesnosti vratio u kampanju sa dodatnim samopouzdanjem i učestvovao na četiri mitinga u Kataloniji. Na završnom je nosio majicu sa siluetom Ilje sa naočarama, što je odjeknulo u španskim medijima. 



Za krah separatista najviše je odgovorna izborna katastrofa Republikanske ljevice Katalonije (ERC) koja je sa 33 spala na 20 mjesta, ali i ljevičarske Kandidature narodne unije (CUP), koja je sa devet spala na četiri mjesta. Te gubitke nije mogao da nadomjesti ni dobar rezultat partije Zajedno za Kataloniju (Junts), odbjeglog Karlesa Puđdemona, koja je završila na drugom mjestu sa 35 poslanika (tri više nego 2021.).&nbsp;



Ipak, nije sve tako sjajno za PSC jer sada mora formirati koaliciju. Jedini kandidati su ili desničari PP-a i Voksa, sa kojima vodi ljutu bitku na nacionalnom nivou, ili neki od separatista, sa kojima se naravno fundamentalno ne slaže po pitanju separatizma, prenosi Euronews.



Analitičari predviđaju veoma složen postizborni scenario, i čak upozoravaju na mogućnost ponavljanja izbora, piše Euroactiv. Najvjerovatniji scenario za izbjegavanje novih regionalnih izbora u oktobru je formiranje vlade koju predvodi PSC, a koja nije separatistička.&nbsp;







Prvi kandidat za koaliciju bila bi ljevičarska partija Sumar, koju predvodi španska ministarka rada Jolanda Dijaz i koja je na regionalnim izborima osvojila šest mjesta. To ne bi trebalo biti težak zadatak jer su oni već u koaliciji na nacionalnom nivou, a Sumar se ne zalaže za nezavisnost Katalonije.



Pošto bi zajedno imali samo 48 poslanika, kao najvjerovatniji treći partner javlja se &#8220;umjereno&#8221; separatistički ERC Oriola Hunkeresa, u čijim je redovima i katalonski predsjednik Pere Aragones.



ERC ima tačno 20 mjesta, koliko fali za većinu i smatra se manje &#8220;tvrdom&#8221; opcijom od Puđdemonovog Juntsa.



Iako Junts i ERC daju podršku Sančezovoj vladi na nacionalnom nivou, situacija u Kataloniji je dosta drugačija. O tome svjedoči i izjava Aragonesa da je rezultat izbora veoma loš i da će ta partija preći u opoziciju.



Puđdemon ne prihvata da je Ilja pobijedio i kaže da namjerava da sastavi manjinsku vladu koja se zalaže za nezavisnost.



&#8220;Možemo da sastavimo koherentnu većinu, ne apsolutnu, ali bi bila veća od Iljine. Glavna stvar je osigurati da Katalonija ima vladu koja može da funkcioniše i koja može da se suprotstavi Madridu. Druga stvar je izbjegavanje ponovljenih izbora, što bi bila veoma loša vijest za Kataloniju, za stabilnost i za narod Katalonije&#8221;, rekao je Puđdemon, koji je vodio kampanju iz Francuske, dok čeka da Zakon o amnestiji odobri španski parlament, što se očekuje 30. maja.   



On je ipak priznao da su separatisti ostvarili loš rezultat, rekavši da to zahtijeva &#8220;duboko razmišljanje&#8221; o podjelama unutar pokreta i o tome zašto je toliko glasača ostalo kod kuće.



Španske vodeće opozicione partije desnice, PP koji ima najviše poslanika u španskom parlamentu, i Voks koji je zadržao svojih 11 u katalonskom, pojačale su svoje uporište u pokrajini. Španski mediji atmosferu u Narodnoj partiji Alberta Nunjeza Feiha opisuju kao euforičnu, dok je njihov lider u Kataloniji Alehandro Fernandez rekao da se PP vratio jači nego ikada.



&#8220;Naš sljedeći cilj je da dođemo u poziciju da se borimo za pobjedu na samom vrhu&#8221;, rekao je Fernandez poslije impresivnog rezultata.



Ključ uspona PP-a španski analitičari vide u dva faktora: apsorbovanje glasača partije desnog centra Građani (Ciudadanos), koja je ispala iz pokrajinskog parlamenta, kao i prelazak dijela glasača socijalista.  Ti &#8220;preletači&#8221; su, kako piše list &#8220;El Confidencial&#8221;, oni koji nisu oprostili Sančezu zbog amnestije separatističkih lidera iza nelegalnog referenduma o nezavisnosti 2017.



Voks sa Santjagom Abaskalom na čelu, kao konzervativnija i više desna opcija, pokazao je da prethodni rezultat nije prolazna slučajnost i konsolidovao je svoju poziciju u četiri katalonske provincije. Izbori u tradicionalno ljevičarski nastrojenoj pokrajini takođe su se pokazali kao dobar test pred izbore za Evropski parlament u junu. Kao glavni faktor Voksove popularnosti pominju se &#8220;visceralni glasovi&#8221;, koji potiču od straha za bezbjednost usljed sve većih problema sa ilegalnom migracijom i rastom kriminala.



Voks je dvije nedjelje pred izbore krenuo u ofanzivu sa tri glavne poruke: očuvanje španskog i katalonskog identiteta nasuprot težnjama separatista, jačanje bezbjednosti pred rastućim problemom ilegalne imigracije i islamizma i borba protiv &#8220;bacanja novca&#8221; u državnim institucijama i prevelikih poreza.&nbsp;

Sančezu se u Kataloniji isplatilo &#8220;kockanje&#8221;

Kako kaže, mislio je da je to iza nas.



„Moj lični stav je uvijek bio jasan, kao i stav partije kada su te teme u pitanju. Nedvosmisleno osuđujemo svaki zločin. Ako su te teme iza nas, predlagač je bez potrebe ušao u ovu priču da pravi tenziju i u Crnoj Gori i regionu. Ako već neko želi da se bavi određenom temom, onda je trebao obuhvatiti sve zločine koji su se desili na prostoru bivše Jugoslavije“, kazao je Šćekić.



Na pitanje kakav je stav zauzeo na sjednici Vlade kada su usvojeni amandmani, Šćekić ističe da je stav partije i ranije bio jasan.



„Mi smo bili protiv rezolucije i ostali. Kada su u pitanju amandmani, lično sam izuzeo mišljenje. Protiv smo svega što je u vezi sa ovom temom, nemam šta da dodam. Mi kao Socijalistička narodna partija smo svoj stav iznijeli i na nivou Vlade i Parlamenta. Smatram da Rezolucija nije dobro ni koncipirana i da nije ni trebala doći na dnevni red. Nema niko pravo da stigmazituje bilo koji narod i stavlja takav teret narodu koji nije dio tog ambijenta. Upozorio bih sve da vode računa jer odluka može da izazove tenzije i povrijedi osjećanja velikog broja građana Crne Gore, a i šire“, kazao je Šćekić.



U momentu kada koračamo i napredujemo možda značajnije i više od ostalih zemalaja regiona koje žele biti dio EU, ta tema nije trebala da se upućuje prema Crnoj Gori, smatra Šćekić.



,,Morali smo da se poštedimo od te teme. Ako želimo da gradimo demokratsko, solidarno, odgovorno društvo, sa poštovanjem svačijih prva i sloboda. Milsim da je u pitanju velika greška i da je Crnoj Gori nametnut jedan bespotreban teret. To govorim u ime SNP, na ostalima je da vide kako će se odlučiti prema tom pitanju“, kazao je potpredsjednik Vlade.



Da li može ,,poljuljati,, Vladu eventualno usvajanje Rezolucije o Srebrenici, Šćekić poručuje da „ne želi komentarisati mišljenje i stavove drugih političkih subjekata, jer svako vodi svoju politiku“.



„Očekujem da ovo pitanje ipak na UN doživi određena pomjeranja ili se povuče sa dnevnog reda. Mislim da bi trebalo da ide u tom pravcu. Ostavimo da vidimo šta će se desiti“, kazao je Šćekić.

Šćekić: SNP je protiv Rezolucije, izuzeo sam mišljenje sa sjednice Vlade

“Kako je ukupan broj sudija u Vrhovnom sudu 17, od tog broja treba računati dvotrećinsku većinu, koja iznosi 12, odnosno 11, ako Opšta sjednica odluči da ne glasa sutkinja tog suda Ana Vuković, koja je kandidatkinja na konkursu. Vrhovni sud Crne Gore je za sjutra u devet časova zakazao Opštu sjednicu na kojoj će intervjuisati kandidate za funkciju predsjednika Vrhovnog suda i glasati koga će od njih predložiti Sudskom savjetu za izbor”, navodi se u saopštenju HRA.



Međutim, kako ističu, još uvijek je nepoznato koliko glasova kandidat treba da dobije da bi bio predložen.



“Nedopustivo je to što Vrhovni sud nije izmijenio Poslovnik o radu svoje Opšte sjednice i precizirao pravilo o potrebnom broju glasova za utvrđivanje predloga za izbor predsjednika tog suda”, poručuju iz HRA.&nbsp;



Poručuju da ovu izmjenu je još 15. marta najavila v.d. predsjednica suda Vesna Vučković i, kažu, “nepoznato je zašto to nije učinjeno”.



“Ovako će se to pravilo sjutra ponovo ad-hoc utvrđivati glasanjem prije Opšte sjednice Vrhovnog suda, kao i više puta do sada, što stvara pravnu nesigurnost i ne ulijeva povjerenje. Gospođa Vučković je nedavno, u izjavi za medije, najavila da kandidat treba da osvoji 13 glasova da bi bio predložen za izbor. Do tog broja je došla nelogično, računajući da je ukupan broj sudija Vrhovnog suda 19, koliko bi trebalo da ih bude, umjesto 17, koliko ih stvarno ima. Ako bi se primjenio metod gospođe Vučković, to bi značilo da se glasovi dvoje nepostojećih sudija računaju kao negativni glasovi, što je apsurdno”, dodali su iz HRA.



Time se, kažu, u suštini “onemogućava uspješan izbor i zadržava status quo”.&nbsp;



Vrhovni sud, kako podsjećaju, je već ranije primjenjivao drugačiji sistem obračuna glasova 2021. godine, kada je sudiju Miraša Radovića predložio za predsjednika.



“Opšta sjednica je tada 2/3 većinu izračunala od 14 sudija koliko ih je tada realno bilo u Vrhovnom sudu, što je jedina logična interpretacija riječi „ukupan broj sudija“, u smislu postojećih sudija, bez sudijskih „duhova“”, naveli su iz HRA.



Dodatno neriješen problem je, prema njihovim riječima, “pitanje da li sudija kandidat treba da glasa za sebe ili ne, jer je i to pravilo različito primjenjivano”.



“Ovo pitanje je posebno bitno sad, kad je jedna kandidatkinja sutkinja Vrhovnog suda, Ana Vuković, a njen protivkandidat, Miodrag Pešić, to nije. Ako se njoj omogući da glasa za sebe, a Pešiću ne, to ih stavlja u neravnopravan položaj”, naveli su iz HRA.



Iz te nevladine organizacije su apelovali na Vrhovni sud da odgovorno pristupi utvrđivanju pravičnog pravila o glasanju i broju potrebnih glasova.



“Ponavljamo da je donošenje odluke o utvrđivanju kandidata za izbor predsjednika Vrhovnog suda od ključnog značaja ne samo za Vrhovni sud i sudstvo, već i za napredak cijele Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji”, poručuju iz HRA.