Advokat opšteg suda Evropske unije Anthony Michael Collins dao je pravnu podršku Malti u vezi sa njenim programom ekonomskog državljanstva, naglašavajući da EU zakon ne zahtijeva „stvarnu vezu“ između kandidata i države članice za sticanje državljanstva, čime je omogućio nastavak malteškog programa, uprkos pritiscima iz Evropske komisije.
Doprinos razvojuŠašović naglašava da je crnogorski program ekonomskog državljanstva sproveden uz visoke standarde transparentnosti i rigoroznih provjera, što osigurava da samo kredibilni i uspješni podnosioci zahtjeva dobiju mogućnost da doprinesu razvoju zemlje. Konkretno, projekat Amma Resort već bilježi pozitivne rezultate, sa aplikantima iz više od 15 različitih država, što je, kako navodi, donijelo kvalitet i podstaklo dalji razvoj turizma.
Generalni direktor Porto Montenegra Dejvid Margason dodaje da su ovakvi programi omogućili razvoj manje atraktivnih područja unutar njihovih projekata, i ističe da je program doveo visoko obrazovane i preduzetnički aktivne pojedince u Crnu Goru. Ovi investitori, kako on tvrdi, ne samo da razvijaju svoje projekte, već direktno doprinose crnogorskoj ekonomiji.
Amma Resort
Ovi stavovi pokazuju da Crna Gora može postati relevantan globalni igrač u privlačenju stranih investicija kroz programe ekonomskog državljanstva, uz prateće ekonomske i društvene koristi, posebno u sektorima poput turizma i razvoja infrastrukture.
,,Ovaj projekat ne samo da privlači investicije, već i jača turizam i druge sektore, stvarajući nova radna mjesta i unapređujući infrastrukturu, što pozitivno utiče na dugoročni ekonomski rast zemlje”, poručuje Vedrana Šašović.
Ona tvdi da je program ekonomskog državljanstva u Crnoj Gori realizovan transparentno i u skladu sa visokim Due Diligence standardima, afirmisanim u ovoj industriji širom svijeta.
,,O projektu Amma Resort, koji je Vlada Crne Gore odobrila kao učesnika u ovom projektu, mogu reći da smo zadovoljni reakcijom i kvalitetom prijavljenih aplikanata, te činjenicom da dolaze iz 15-ak različitih država. Ovi učesnici programa su uspješni i kredibilni preduzetnici u svojim zemljama, a njihov dolazak vidimo kao značajno unapređenje kvaliteta u našem projektu, i potencijalno kao značajan za Crnu Goru. Uz dužno razumijevanje kompleksnosti ovakvih odluka, smatram da bi nadležni trebalo da naprave ozbiljnu cost-benefit analizu, te da su dosadašnji rezultati i uspjeh programa pokazali da Crna Gora može biti relevantan globalni faktor u ovoj sferi”, naglasila je Šašović.
Značaj za sjever
Po njenim riječima ovakve inicijative su posebno značajne za nove prostore koje treba ubrzano razvijati, kao što su sjever Crne Gore, gdje vide veliki broj novih hotela visoke kategorije na skijalištima u Kolašinu, i destinacija kao što je Čanj, koji će sa otvaranjem hotela najprestižnijeg svjetskog brenda InterContinental potpuno promijeniti razvojnu sliku ovog kraja.
,,U slučaju da se ovakva inicijativa realizuje, naravno, spremni smo da aktivno sarađujemo sa Vladom na kreiranju potencijalnog novog uspješnog programa u Crnoj Gori”, kategorična je Šašović.
Mala zemlja kao što je Crna Gora, koja traži ekonomske aktivnosti visokih vrijednosti sa malim zauzećem zemljišta i niskim uticajem na fizičku infrastrukturu, trebalo da ponovo razmotri šemu ekonomskih državljanstava u kontekstu odluke o Malti i reakcije EU na nju – kazao je za Bankar Dejvid Margason, generalni direktor kompanije Porto Montenegro.
On je naveo da je program ekonomskog državljanstva u Crnoj Gori bio vrlo uspješan i koristan za razvojne napore njihove kompanije, jer je povećao privlačnost ulaganja u nekretnine, posebno na manje atraktivnim lokacijama unutar Porto Montenegra, kao što je naselje Boka Place, a omogućen je i razvoj sadržaja koji unapređuje turizam u okviru projekata mješovite namjene.
On je komentarisao nedavnu odluku najvišeg suda EU koja omogućava Malti da nastavi sa dodjelom državljanstava bogatim investitorima.
,,Čini se da ova odluka odražava činjenicu da EU mora dozvoliti svojim članicama da same uređuju određene politike, kao što je ova. To može značiti da ne bi trebalo da vrše negativan pritisak na države koje su vrlo aktivne u procesu pristupanja EU, kao što je Crna Gora, da ne usvajaju ovakve ekonomske razvojne politike, ako odluče da žele da ih koriste. Nesumnjivo će se tražiti vrlo stroga kontrola nad sprovođenjem ovakvih šema i odobrenjem aplikanata unutar njih”, istakao je Margason.
On smatra da bi ekonomska državljanstva mogla biti vrlo efikasni alati za ekonomski razvoj u smislu privlačenja stranih direktnih investicija i privlačenja stručnjaka iz čitavog svijeta.
,,Iako bi bilo koja šema koja se ponovo uvodi trebalo da bude pažljivo osmišljena kako bi se minimizirali rizici od negativnih efekata i optimizovale ekonomske i društvene koristi koje mogu donijeti, ipak vjerujem da bi mala zemlja kao što je Crna Gora, koja traži ekonomske aktivnosti visokih vrijednosti sa malim zauzećem zemljišta i niskim uticajem na fizičku infrastrukturu, trebalo da razmotri ovakve šeme u kontekstu odluke o Malti i reakcije EU na nju”, poručuje Margason.
Zlatne vize, kako objašnjava Margason, su fokusirane na „dozvoljavanje“ strancima da borave u zemlji kako bi uživali u ekonomskim, društvenim i ekološkim koristima, bez sporednog efekta da te osobe stiču pravo glasa, što nije lako pravno odgoditi ili na drugi način ograničiti za ove, ekonomski generisane, nove građane.
,,Državljanstvo ide daleko dalje od prava boravka jer daje pojedincima pristup većoj regionalnoj ili globalnoj mobilnosti i društvenoj integraciji, što je u slučaju Crne Gore možda bio značajniji faktor u privlačnosti i uspjehu CBI programa nego samo pravo na boravak. Ako nije vezano za ulaganje u nekretnine, bilo koji sistem može dovesti do negativnih uticaja na lokalno tržište nekretnina, posebno u smislu velikog rasta cijena usljed smanjene ponude”, smatra Margason.
Program unapređuje turizam
On dodaje da ovaj program omogućuje razvoj sadržaja koji unapređuje turizam u okviru projekata mješovite namjene, brže nego što bi to inače bilo moguće, i omogućuje da šema ekonomskog državljanstva započne i napreduje u teškom periodu za zemlju, kao što je bio period pandemije COVID-a u našem slučaju.
,,Naime, to je učinilo razvojne odluke stabilnijim u sve nestabilnijem svijetu. Takođe se čini da je privukao neke globalno iskusne, uglavnom visoko obrazovane, uspješne i preduzetnički aktivne pojedince u Tivat i Crnu Goru i već vidimo da ti ljudi generišu dalji ekonomski razvoj kroz svoje poslovne aktivnosti sa sjedištem u Tivtu, i fundamentalno povezane sa Crnom Gorom. Vrijedi napomenuti da se ovi pojedinci rijetko odlučuju za stalni boravak u Crnoj Gori, već provode neko vrijeme kao posjetioci, a njihove aktivnosti su uglavnom vezane za njihove investicije u zemlji”, poručuje Margason.
Međutim Evropska komisija (EK) je imala određene rezerve prema ovakvim programima jer smatraju da mogu ugroziti sigurnost EU, jer omogućavaju ljudima izvan EU da dobiju pristup EU bez rigoroznih provjera koje se primjenjuju u redovnim postupcima. Ipak, EK nije zabranila Malti da zadrži svoj program ekonomskog državljanstva, ali je zahtijevala određene izmjene i strože kontrole kako bi se osiguralo da kandidati budu temeljno provjereni i da se poštuju standardi transparentnosti.
Malta je tako reformisala svoj program, a među ključnim zahtjevima su povećani iznosi investicija, te dodatni uslovi, kao što je stvarna veza sa zemljom (na primjer, minimalni period boravka). Ovi koraci su bili odgovor na pritisak EK i ciljali su da smanje rizike povezane sa zloupotrebom programa.
Collins: EK nije uspjela da dokaže da malteški program krži zakone EU
Anthony Michael Collins, advokat opšteg suda Evropske unije (EU), izdao je mišljenje koje podržava poziciju Malte u vezi sa njenim programom ekonomskog državljanstva, poznatim kao „državljanstvo putem investicija“. Collins je, kako stoji na sajtu dzmalta.com, kazao da Evropska komisija nije uspjela da dokaže da malteški program krši zakone EU.
Prema njegovom mišljenju, EU zakon ne zahtijeva postojanje „stvarne veze“ između kandidata i zemlje članice za sticanje državljanstva.
,,Pitanje državljanstva stvar je suvereniteta svake države članice EU. Države imaju pravo da same odlučuju ko može postati njihov državljanin. Nema specifičnih pravila na nivou EU o načinu sticanja državljanstva, pa svaka zemlja ima slobodu da definiše sopstvene zakone u vezi s tim”, rekao je Collins.
On je upozorio da bi prihvatanje argumenata Komisije moglo smanjiti kontrolu država članica nad njihovom politikom državljanstva i narušiti ravnotežu između nacionalnih i EU zakona.
Preporučeno
Ova pravna podrška omogućava Malti da nastavi sa svojim programom. Za sada, Malta ostaje posvećena svom programu uprkos pritiscima iz EU, a ova odluka može otvoriti vrata i drugim zemljama koje žele implementirati slične šeme.
Video